Počela je još jedna runda uklanjanja grafita s pročelja u Vodnikovoj ulici. Ovo je već treći put da radnici u ovoj kratkoj ulici na rubu zagrebačkog centra razračunavaju s „grafiterima“, koji se nakon svakog čišćenja vraćaju i ostavljaju svoje tragove na zgradama. Zbog svega je Gradska skupština usvojila i Odluku o zaštiti gradskih pročelja od grafita, no kazne, koje nisu u gradskoj nadležnosti, ostaju iste.
Sada su na redu zgrade pod brojevima 9 i 3, te zgrada na uglu Savske ceste i Vodnikove. Zanimljivo je i to da je jedina zgrada pošteđena šaranja u Vodnikovoj ulici ona Ministarstva kulture i medija, koja ima nadzorne kamere.
Kad smo u veljači ove godine pisali o čišćenju grafita u Vodnikovoj, razgovarali smo i s vlasnikom jedne tvrtke koja se bavi njihovim čišćenjem i nanošenjem antigrafitnog premaza, koji bi trebao olakšati čišćenje grafita nastalih na njemu.
Izlazak na teren 400 eura
Pojasnio je kako ponovno čišćenje ovisi o nekoliko čimbenika: kakvo je pročelje, kakav je antigrafitni premaz te od čega je sastavljena boja kojom se šaralo po zgradi. No jedno je sigurno: grafiti se ne peru toplom vodom.
– Moja tvrtka čišćenje metra kvadratnog zidne površine naplaćuje 30 eura, a u slučaju da je na njemu antigrafitni premaz, cijena je manja i iznosi 20 eura po kvadratu. Međutim, sam izlazak na teren naplaćujemo 400 eura – rekao je tada vlasnik tvrtke, uz objašnjenje da mu se jednostavno ne isplati izvlačiti svu opremu i radnike za manje poslove, iz čega proizlazi da u pravilu ne rade pojedinačna pročelja.
Grad plaća sedam i pol tisuća eura po pročelju
Stoga je jedina prihvatljiva opcija za stanare zašaranih zgrada prijava na natječaj Grada, koji financira cijeli iznos čišćenja i antigrafitnog premaza. Postavljanje kamera na pročeljima Grad je dosad sufinancirao s 80%. Tako je za samo prvih šest zgrada u Vodnikovoj ulici Grad platio 46 tisuća eura, što je oko sedam i pol tisuća eura po jednoj zgradi. Ukupan iznos namijenjen čišćenju grafita je milijun i 200 tisuća eura, dok se kazne za grafitere kreću oko 250 eura.
Put od zašaranog do čistog pročelja, osim što nije jeftin, nije baš ni kratak.
Prijava za sufinanciranje
Podsjetimo, zahtjev za sufinanciranje podnosi se Gradu putem online aplikacije objavljene na web-stranicama Grada Zagreba ili osobno u pisarnici Gradskog ureda za obnovu, a treba sadržavati podatke o vlasniku/predstavniku suvlasnika građevine, podatke o upravitelju zgrade, adresu građevine, naznaku mjere zaštite od grafita, opis postojećeg stanja vanjskog dijela građevine s fotografijom, dokaz o pravu vlasništva, odnosno presliku međuvlasničkog ugovora te ovjerenu izjavu vlasnika/suvlasnika da neće od Grada Zagreba potraživati naknadu štete ako do štete dođe prilikom izvođenja radova zbog nedostataka na građevini koji nisu mogli biti poznati izvođaču radova.
Nakon što zahtjev stigne u Gradsku upravu, nadležno tijelo provjerava je li dokumentacija potpuna. Zatim ga prosljeđuje Povjerenstvu za zaštitu građevina od grafita, koje gradonačelniku predlaže popis građevina na kojima je potrebno provesti mjere zaštite prema prioritetu lokacije. Prioritet imaju građevine u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, u zoni zaštite A i dijelu zone zaštite B, ali i druge lokacije prema ocjeni.
Tomašević: kazne su premale
Da je kazna premala, naglasio je i gradonačelnik Tomislav Tomašević, no visina kazne izvan je nadležnosti Grada. Zbog svega će se danas, na zadnjoj sjednici Gradske skupštine, donijeti i Odluka o zaštiti gradskih pročelja od grafita.
– Pokušavamo još više pojednostaviti proces, još više ga ubrzati, digitalizirati i zato ide ta nova Odluka.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet prije nekoliko mjeseci najavio je i da će krenuti s ugradnjom besplatnih kamera, baš zbog brzog nastajanja novih grafita na tek očišćenim pročeljima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....