POVEĆANJE CIJENE

Vodovod odgovara Filipoviću: Šest razloga zašto će građani Zagreba skuplje plaćati vodu

Na kritiku iz Ministarstva Grad je odgovorio da s imovinskopravnim odnosima ne stoje loše, odnosno da su riješili 96 posto slučajeva
 Damjan Tadić/CROPIX

Nakon burnog tjedna u kojem su frcale iskre između Zagrebačkog holdinga i Ministarstva gospodarstva, odnosno zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića i ministra gospodarstva Davora Filipovića, tjedna u kojem je voda u Zagrebu trebala poskupjeti 15 posto, pa 7 posto, a na kraju neće poskupjeti još nekoliko mjeseci, potražili smo realnu sliku stanja s vodoopskrbom u Zagrebu i objektivnu informaciju o tome kakve su šanse da se problemi u dogledno vrijeme riješe.

Vijeće za vodne usluge Ministarstva gospodarstva srušilo je odluku Grada Zagreba o poskupljenju vode jer gradska tvrtka Vodoopskrba i odvodnja (ViO) nije bila u stanju ispoštovati proceduru potrebnu za povećanje cijene. Tomašević je zbog toga na konferenciji za novinare smijenio direktora ViO-a Davora Poljaka. Za novog je imenovao Marka Blaževića, koji je u četvrtak objavio da se poskupljenje vode odgađa dok se u sljedećih nekoliko mjeseci ne provede novi postupak donošenja cjenika, sukladno preporukama Vijeća za vodne usluge.

Nove investicije

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Šiljeg potom je dao pomirljivu izjavu i poručio da će Ministarstvo i Hrvatske vode ViO-u osigurati dodatne stručne kapacitete kako uopće ne bi došlo do poskupljenja vodnih usluga u Zagrebu.

Prema onome što je državni tajnik iznio u jeku sukoba na relaciji Ministarstvo - Grad ispada da zagrebačka vlast nije u stanju pripremiti projekte za povlačenje novca iz fondova EU kojima bi se mogli pokriti troškovi sanacije vodoopskrbne mreže i njezine nadogradnje. Posebno je istaknuo aljkavost kod pripreme vrijednog "Projekta Zagreb".

Pritom je među većim problemima istaknuo da nisu riješene sve građevinske dozvole, da nisu riješeni u 90 posto slučajeva imovinskopravni odnosi, okolišna dokumentacija, niti odnosi između ViO-a i Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV).

Zagrebački holding i gradske vlasti zatražili smo da se očituju, a nakon nekoliko dana dali su svoj prikaz situacije. Uvodno su naveli da ViO ima postavljene ciljeve, među kojima su izgradnja nove mreže i održavanje postojeće.

Ističu višegodišnji Plan gradnje komunalnih vodnih građevina (2023. - 2026.) u kojem se nalazi oko 450 investicija ukupne vrijednosti oko 500 milijuna eura (3,8 milijardi kuna) i raznih faza gotovosti: od projektnog zadatka, idejnog i glavnog projekta, ishođenih lokacijskih dozvola, riješenih imovinskopravnih poslova, ishođenih građevinskih dozvola te, u konačnici, ugovorenih radova, radova u tijeku i netom završenih radova. Nastavljaju da se godišnje u Plan gradnje uvrsti oko 60 novih investicija.

- Oko polovicu financijske vrijednosti višegodišnjeg Plana gradnje nosi ‘Projekt Zagreb‘ s iznosom od približno 260 milijuna eura (2 milijarde kuna). Svrha projekta je poboljšanje operativnih učinkovitosti i proširenje mreže odvodnje i vodoopskrbe - kaže se u odgovoru na naše upite.

Nabrojali su šest ciljeva projekta: smanjenje učestalosti kvarova, smanjenje gubitaka vode u sustavu te smanjenje potrošnje električne energije, povećanje broja stanovnika s pristupom javnoj vodoopskrbi, povećanje priključenosti stanovništva na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje.

Na Šiljegovu kritiku da nisu pripremili okolišnu dokumentaciju, u odgovoru za Jutarnji su rekli da je "u tijeku izrada studije izvodljivosti, studije o utjecaju na okoliš i aplikacije za prijavu projekta ‘Projekt Zagreb‘ za sufinanciranje iz fondova EU". Vodoopskrba i odvodnja, kažu, planira izvesti radove u razdoblju Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027.

Projekti Nulte zone

U sklopu "Projekta Zagreb" nalazi se, precizirali su, 12 projekata odvodnje, devet projekata vode, uređaj za pročišćavanje III. stupnja i Nulta (tlačna) zona s pet projekata.

Sljedeći odgovor također je potvrdio kritike iz Ministarstva gospodarstva.

- Za ukupno 27 projekata ishođeno je 18 građevinskih dozvola, dok za realizaciju 2 projekta nije potrebna građevinska dozvola (rekonstrukcija cjevovoda metodom bez iskopa). Potrebno je još ishoditi građevinsku dozvolu za jedan projekt vodoopskrbe i jedan odvodnje te za projekte nulte zone (5 dozvola), za koje su dosad ishođene 3 lokacijske dozvole, a za dva projekta je predan objedinjeni zahtjev na izdavanje lokacijske dozvole - odgovorili su.

Iznijeli su podatke o imovinskopravnim odnosima koji su u puno boljoj fazi riješenosti nego što su tvrdili u Ministarstvu. - Vezano uz imovinskopravne odnose, od ukupno 1568 čestica u radu riješeno je 1511 (96,36%), uz napomenu da navedeni postotak ne uključuje projekte Nulte zone - stoji u odgovoru.

"Investitor neće biti privatni koncesionar"

Zanimalo nas je i tko radi na najvažnijem projektu koji bi trebao osigurati sanaciju mreže iz koje se gubi gotovo polovica vode koja se crpi. Nismo dobili imena, već odgovor:

"Projektni tim za pripremu projekta razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje grada Zagreba ‘Projekt Zagreb 2021. - 2027.‘ za sufinanciranje putem strukturnih fondova EU sastoji se od 11 članova, i to: 6 predstavnika ViO-a, 3 Hrvatskih voda i 2 Grada Zagreba. Predstavnike Zagreba imenovao je gradonačelnik, a Hrvatskih voda generalni direktor".

"Na temelju odluke Skupštine, sporazumne strane su dogovorile da će financiranje dogradnje CUPOVZ-a III. stupnjem pročišćavanja komunalnih otpadnih voda Grad i ViO osigurati kroz sredstva EU, u kojem slučaju investitor dogradnje ne može biti koncesionar, već Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.", stoji, među ostalim, u odgovoru koji objašnjava kako je riješen odnos ViO-a i Zagrebačkih otpadnih voda koje su privatna tvrtka i još nekoliko godina imaju koncesiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. ožujak 2024 14:31