Nakon burnog tjedna u kojem su frcale iskre između Zagrebačkog holdinga i Ministarstva gospodarstva, odnosno zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića i ministra gospodarstva Davora Filipovića, tjedna u kojem je voda u Zagrebu trebala poskupjeti 15 posto, pa 7 posto, a na kraju neće poskupjeti još nekoliko mjeseci, potražili smo realnu sliku stanja s vodoopskrbom u Zagrebu i objektivnu informaciju o tome kakve su šanse da se problemi u dogledno vrijeme riješe.
Vijeće za vodne usluge Ministarstva gospodarstva srušilo je odluku Grada Zagreba o poskupljenju vode jer gradska tvrtka Vodoopskrba i odvodnja (ViO) nije bila u stanju ispoštovati proceduru potrebnu za povećanje cijene. Tomašević je zbog toga na konferenciji za novinare smijenio direktora ViO-a Davora Poljaka. Za novog je imenovao Marka Blaževića, koji je u četvrtak objavio da se poskupljenje vode odgađa dok se u sljedećih nekoliko mjeseci ne provede novi postupak donošenja cjenika, sukladno preporukama Vijeća za vodne usluge.
Nove investicije
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Šiljeg potom je dao pomirljivu izjavu i poručio da će Ministarstvo i Hrvatske vode ViO-u osigurati dodatne stručne kapacitete kako uopće ne bi došlo do poskupljenja vodnih usluga u Zagrebu.
Prema onome što je državni tajnik iznio u jeku sukoba na relaciji Ministarstvo - Grad ispada da zagrebačka vlast nije u stanju pripremiti projekte za povlačenje novca iz fondova EU kojima bi se mogli pokriti troškovi sanacije vodoopskrbne mreže i njezine nadogradnje. Posebno je istaknuo aljkavost kod pripreme vrijednog "Projekta Zagreb".
Pritom je među većim problemima istaknuo da nisu riješene sve građevinske dozvole, da nisu riješeni u 90 posto slučajeva imovinskopravni odnosi, okolišna dokumentacija, niti odnosi između ViO-a i Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV).
Zagrebački holding i gradske vlasti zatražili smo da se očituju, a nakon nekoliko dana dali su svoj prikaz situacije. Uvodno su naveli da ViO ima postavljene ciljeve, među kojima su izgradnja nove mreže i održavanje postojeće.
Ističu višegodišnji Plan gradnje komunalnih vodnih građevina (2023. - 2026.) u kojem se nalazi oko 450 investicija ukupne vrijednosti oko 500 milijuna eura (3,8 milijardi kuna) i raznih faza gotovosti: od projektnog zadatka, idejnog i glavnog projekta, ishođenih lokacijskih dozvola, riješenih imovinskopravnih poslova, ishođenih građevinskih dozvola te, u konačnici, ugovorenih radova, radova u tijeku i netom završenih radova. Nastavljaju da se godišnje u Plan gradnje uvrsti oko 60 novih investicija.
- Oko polovicu financijske vrijednosti višegodišnjeg Plana gradnje nosi ‘Projekt Zagreb‘ s iznosom od približno 260 milijuna eura (2 milijarde kuna). Svrha projekta je poboljšanje operativnih učinkovitosti i proširenje mreže odvodnje i vodoopskrbe - kaže se u odgovoru na naše upite.
Nabrojali su šest ciljeva projekta: smanjenje učestalosti kvarova, smanjenje gubitaka vode u sustavu te smanjenje potrošnje električne energije, povećanje broja stanovnika s pristupom javnoj vodoopskrbi, povećanje priključenosti stanovništva na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje.
Na Šiljegovu kritiku da nisu pripremili okolišnu dokumentaciju, u odgovoru za Jutarnji su rekli da je "u tijeku izrada studije izvodljivosti, studije o utjecaju na okoliš i aplikacije za prijavu projekta ‘Projekt Zagreb‘ za sufinanciranje iz fondova EU". Vodoopskrba i odvodnja, kažu, planira izvesti radove u razdoblju Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027.
Projekti Nulte zone
U sklopu "Projekta Zagreb" nalazi se, precizirali su, 12 projekata odvodnje, devet projekata vode, uređaj za pročišćavanje III. stupnja i Nulta (tlačna) zona s pet projekata.
Sljedeći odgovor također je potvrdio kritike iz Ministarstva gospodarstva.
- Za ukupno 27 projekata ishođeno je 18 građevinskih dozvola, dok za realizaciju 2 projekta nije potrebna građevinska dozvola (rekonstrukcija cjevovoda metodom bez iskopa). Potrebno je još ishoditi građevinsku dozvolu za jedan projekt vodoopskrbe i jedan odvodnje te za projekte nulte zone (5 dozvola), za koje su dosad ishođene 3 lokacijske dozvole, a za dva projekta je predan objedinjeni zahtjev na izdavanje lokacijske dozvole - odgovorili su.
Iznijeli su podatke o imovinskopravnim odnosima koji su u puno boljoj fazi riješenosti nego što su tvrdili u Ministarstvu. - Vezano uz imovinskopravne odnose, od ukupno 1568 čestica u radu riješeno je 1511 (96,36%), uz napomenu da navedeni postotak ne uključuje projekte Nulte zone - stoji u odgovoru.