Na području Zagreba tijekom 2025. godine zabilježeno je ukupno 11.890 kaznenih djela, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu, ali i nastavak dugoročnog trenda postupnog smanjenja kriminaliteta. Istodobno je porasla i učinkovitost policije: razriješeno je 7.686 kaznenih djela, odnosno 64,6 posto svih prijavljenih slučajeva.
Prema podacima Policijske uprave zagrebačke, najveći dio kriminaliteta i dalje otpada na tzv. opći kriminalitet, koji obuhvaća kaznena djela protiv imovine, života i tijela, spolne slobode te druga kaznena djela iz svakodnevnog kriminala.
Imovinski kriminal i dalje najčešći
U strukturi kaznenih djela i dalje dominiraju kaznena djela protiv imovine, kojih je tijekom 2025. godine zabilježeno 6.858, odnosno 6,2 posto manje nego godinu ranije. Unutar imovinskog kriminaliteta najveći udio imaju krađe, koje čine oko 43 posto svih takvih kaznenih djela. Slijede teške krađe s približno 33 posto, dok prijevare čine oko 6,6 posto. Razbojništva čine 4,6 posto imovinskog kriminaliteta, a razbojničke krađe oko 1,1 posto.
Drugim riječima, klasične krađe i provale i dalje čine više od tri četvrtine ukupnog imovinskog kriminaliteta.
Unatoč velikom udjelu u ukupnom kriminalitetu, statistika pokazuje da je upravo u ovom području zabilježen pad u odnosu na godinu ranije, što policija dijelom povezuje s pojačanim nadzorom i preventivnim aktivnostima.
Jedan od izraženijih pozitivnih trendova vidljiv je kod kaznenih djela razbojništva. Tijekom 2025. godine zabilježeno je 317 razbojništava, što je 110 kaznenih djela manje nego godinu ranije, odnosno pad od 25,8 posto.
Istodobno je porasla i razriješenost tih kaznenih djela, koja sada iznosi 59,9 posto, što je više nego prethodne godine.
Razbojništva su se najčešće događala na otvorenom prostoru, u trgovinama, na benzinskim postajama i u drugim poslovnim objektima, dok su takvi incidenti u bankama, poštama ili mjenjačnicama relativno rijetki.
Najčešće zaplijenjena droga je marihuana
Tijekom 2025. godine policija je na području Policijske uprave zagrebačke zaplijenila 1.909 različitih vrsta droga i predmeta povezanih s drogom. Najčešće zaplijenjena droga bila je marihuana, koja čini čak 61,9 posto svih zapljena za koju je evidentirano 1.180 zapljena ukupne količine 464.731 grama.
Na drugom mjestu nalazi se amfetamin, s 223 zapljene i ukupno 69.338 grama, dok je kokain zaplijenjen u 177 slučajeva, u količini većoj od 21 kilograma. Policija je zabilježila i 66 zapljena MDMA i srodnih supstanci, 61 zapljenu hašiša, 14 zapljena ulja kanabisa, 13 zapljena heroina u prahu te nekoliko zapljena LSD-a, metadona i drugih opojnih sredstava.
Osim droga, policija je u akcijama suzbijanja zlouporabe opojnih sredstava zaplijenila i 161.060 eura gotovine, šest pištolja, jedan revolver, jednu pušku i 1.181 komad streljiva, kao i 72 digitalne vage koje se često koriste za vaganje i distribuciju droga.
Policija bilježi i četiri smrtna slučaja u Zagrebu tijekom 2025. godine za koje postoji sumnja da su povezani s trovanjem drogama.
Blagi pad nasilnih kaznenih djela
Kaznena djela protiv života i tijela također su u blagom padu. Tijekom 2025. godine zabilježena su ukupno 552 takva kaznena djela, što je 34 djela manje nego godinu ranije, odnosno pad od 5,8 posto.
Policija je pritom razriješila 520 kaznenih djela iz te skupine, što znači da stopa razriješenosti iznosi oko 94,2 posto i spada među najviše u svim kategorijama kriminaliteta.
U toj skupini kaznenih djela nalaze se, među ostalim, tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, sudjelovanje u tučnjavi, prijetnje te druga nasilna kaznena djela koja najčešće proizlaze iz međusobnih sukoba ili konflikata među građanima.
Porast obiteljskog nasilja
Tijekom 2025. godine policija je na području Zagreba evidentirala i 2.024 kaznena djela protiv djece i obitelji, što je oko šest posto više nego godinu ranije. Riječ je o skupini kaznenih djela koja obuhvaća različite oblike ugrožavanja prava djece i obiteljskih odnosa, uključujući povredu djetetovih prava, zanemarivanje i zlostavljanje djece, povredu obiteljske obveze te druge oblike nasilja unutar obitelji.
Takva kaznena djela često se razlikuju od drugih oblika kriminaliteta jer se u velikom broju slučajeva događaju unutar obiteljskog ili bliskog okruženja, zbog čega policija u njihovu otkrivanju i procesuiranju često surađuje s centrima za socijalnu skrb, školama i drugim institucijama koje rade s djecom i obiteljima.
Blagi porast kaznenih djela protiv spolne slobode
Za razliku od većine drugih kategorija, kaznena djela protiv spolne slobode te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta zabilježila su blagi rast. Tijekom 2025. godine evidentirano je 185 takvih kaznenih djela, dok ih je godinu ranije bilo 177, što predstavlja povećanje od 4,5 posto.
Policija je razriješila većinu tih kaznenih djela, a stopa razriješenosti iznosi oko 96,2 posto, što pokazuje da se u velikom broju slučajeva počinitelji uspješno identificiraju i procesuiraju. U ovu skupinu ulaze kaznena djela poput silovanja, spolnog uznemiravanja, iskorištavanja djece za pornografiju te drugih oblika spolnog nasilja i zlostavljanja.
Policijska statistika pokazuje i kretanje jedne od najtežih kategorija: iskorištavanja djece za pornografiju. Tijekom 2025. godine zabilježeno je 37 takvih kaznenih djela, dok su godinu ranije evidentirana 43 slučaja, što predstavlja pad od oko 14 posto. U tim slučajevima stopa razriješenosti iznosi 100 posto, odnosno policija je u svim evidentiranim slučajevima uspjela identificirati počinitelje.
Za razliku od većine drugih kategorija, kaznena djela protiv spolne slobode te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta zabilježila su blagi rast. Tijekom 2025. godine evidentirano je 185 takvih kaznenih djela, dok ih je godinu ranije bilo 177, što predstavlja povećanje od 4,5 posto.
Razriješenost tih kaznenih djela i dalje je vrlo visoka, iznad 96 posto.
Zagreb i dalje među sigurnijim urbanim sredinama
Unatoč velikom broju prijavljenih kaznenih djela, policija ističe kako apsolutne brojke treba promatrati u kontekstu veličine grada, broja stanovnika i intenziteta svakodnevnih aktivnosti. Zagreb, kao najveći hrvatski grad, prirodno generira najveći broj kaznenih djela u državi, ali statistički pokazatelji pokazuju da se većina kriminaliteta i dalje odnosi na kaznena djela manjeg intenziteta, poput krađa, prijevara ili imovinskih delikata.
Policijska statistika pokazuje i gdje se takva kaznena djela najčešće događaju. Tijekom 2025. godine najviše razbojništava zabilježeno je na otvorenom prostoru, gdje je evidentirano 119 slučajeva. Slijede trgovine sa 70 slučajeva te benzinske postaje s 28 razbojništava.
Rjeđe se događaju u drugim objektima. U kladionicama je zabilježeno 10 takvih kaznenih djela, u kioscima 12, u bankama tri, dok je u kućama i stanovima evidentirano sedam razbojništava.
Gdje se u Zagrebu događa najviše kriminala
Policijska statistika pokazuje i značajne razlike među zagrebačkim gradskim četvrtima. Najveći broj kaznenih djela tijekom 2025. godine zabilježen je u Novom Zagrebu – zapad, gdje je evidentirano 1.274 kaznena djela.
Slijede Trešnjevka – sjever s 977 kaznenih djela te Peščenica – Žitnjak s 937. U Donjem gradu zabilježeno je 889 kaznenih djela, dok je na području Trnja evidentirano 885 kaznenih djela.
Riječ je uglavnom o gusto naseljenim i prometno opterećenim dijelovima grada u kojima se nalazi velik broj poslovnih objekata, trgovačkih zona, prometnih pravaca i mjesta intenzivne dnevne migracije stanovništva.
S druge strane, manji broj kaznenih djela bilježe neke središnje i rezidencijalne četvrti, poput Gornjeg grada – Medveščaka, gdje je zabilježeno 365 kaznenih djela, te Maksimira sa 744 kaznena djela.
Takva raspodjela pokazuje da je kriminalitet u Zagrebu u velikoj mjeri povezan s gustoćom stanovništva, prometom i koncentracijom poslovnih aktivnosti, zbog čega četvrti s velikim dnevnim priljevom ljudi bilježe i veći broj sigurnosnih događaja.
Kada se broj kaznenih djela promatra u odnosu na broj stanovnika pojedine četvrti, razlike se djelomično mijenjaju. Središnje gradske četvrti, u kojima se tijekom dana okuplja velik broj ljudi zbog posla, trgovine i javnih institucija, često imaju veći broj prijavljenih kaznenih djela nego što bi se očekivalo samo na temelju broja stanovnika.
S druge strane, u rezidencijalnim četvrtima s manje poslovnih sadržaja kriminalitet je u pravilu rjeđi, što dodatno potvrđuje da na sigurnosnu sliku grada snažno utječu dnevne migracije stanovništva i intenzitet urbanog života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....