Uskoro kreće izrada detaljne studije parkirališta u Zagrebu. Cilj – širenje naplate parkiranja. Grad Zagreb je izabrao tvrtku koja će, ako neće biti žalbi, u sljedećih pet mjeseci napraviti detaljnu analizu parkirališnih kapaciteta.
Iako nam se tako možda ne čini, u Zagrebu je svega 5 posto ukupne površine administrativnog područja grada obuhvaćeno naplatom parkiranja, stoji u dokumentaciji koja je objavljena u oglasniku javne nabave. Prema projektnom zadatku iz gradske uprave ističe se da se radi o znatno manjim kapacitetima nego u Beču ili Ljubljani, gdje takav udio prelazi čak 20 posto površine.
Analiza će koštati više od 140 tisuća eura
Javni je natječaj za Analizu parkirališnih kapaciteta na dijelovima gradskih četvrti za potrebe daljnjeg proširenja naplate parkiranja Grad Zagreb objavio još u prosincu, a danas je, prema podacima s EOJN-a, natječaj dobila tvrtka Ernst & Young d.o.o. s ponudom od 143.125 eura s PDV-om.
Na natječaj su se prijavile sveukupno četiri tvrtke. Uz Ernst & Young, prijavili su se i zagrebački Fakultet prometnih znanosti te tvrtke Growth Strategies i MOBILITA EVOLVA. Stručno povjerenstvo je na kraju odlučivalo između Prometnog fakulteta i Ernst & Younga, dok su ponude preostalih dviju odbijene jer nisu ispunile kriterije natječaja.
Prema projektnom zadatku za ponuditelje, Zagreb je predstavljen kao grad koji raspolaže značajnim potencijalima za proširenje sustava naplate, ali isto tako otkriva i nedostatke postojećeg modela upravljanja parkiralištima. Osim toga, kao problem se navode mjesta u gradu koja nemaju sustav naplate, na kojima dolazi do prakse nepropisnih parkiranja. Stoga je cilj analize u konačnici reorganizacija parkirališnih zona.
"Ovaj projektni zadatak ima za cilj analizu parkirališnih kapaciteta, s posebnim naglaskom na identificiranje trenutačnog stanja, kapaciteta, razine opterećenosti i dominantnih obrazaca korištenja. Analiza će obuhvatiti kako postojeće ulične i izvanulične parkirališne površine, tako i njihove funkcionalne, prostorne i prometne karakteristike", stoji u dokumentu.
Rezultati analize omogućit će procjenu opravdanosti i učinkovitosti potencijalnog proširenja sustava naplate parkiranja, ali i poslužiti za oblikovanje budućih mjera unutar cjelovitog modela upravljanja prometom.
Posljednjih godina Zagreb ima veliki problem s parkiranjem, ali i sve veći broj osobnih automobila u gradu te velikih gužvi. Uz uvođenje blokovskog parkiranja i ranije najavljenog unaprjeđenja Park & Ride sustava te sada najavljene i nove detaljne studije, gradske vlasti nastoje taj problem riješiti.
Konkretno, analiza će se, primjerice, baviti brojem lokacija javnih parkirališta, brojem vozila koja na dnevnoj bazi koriste jedno parkirno mjesto i brojem zaposlenih u poslovnim zonama. Ovo su samo neke od navedenih crtica koje daju uvid u stvarnu ponudu i potražnju parkiranja u glavnom gradu. Također, analizirat će se i nepropisna parkiranja, od popisivanja lokacija do broja vozila koja se tamo parkiraju, ali i uzroci odabira baš takve prakse parkiranja.
Blokovsko parkiranje funkcionira
Za lakše pronalaženje parkiranja u Zagrebu i uređeniji sustav naplate, gradske su vlasti prije nešto više od godinu dana uvele tzv. blokovsko parkiranje. Riječ je o sustavu u kojem stanari s povlaštenom parkirališnom kartom (PPK) mogu parkirati isključivo unutar svojeg definiranog bloka ili susjednog, a ne više na području cijele zone u gradu.
Prema riječima prometnog stručnjaka i profesora s Prometnog fakulteta, Marka Ševrovića, taj je sustav i zaživio. O konkretnim brojkama godinu dana nakon uvođenja novog sustava Jutarnji je već ranije pisao.
Da podsjetimo, prije uvođenja blokovskog parkiranja, aktivnih korisnika PPK (povlaštenih parkirališnih karata) bilo je 38.831, a godinu dana kasnije taj se broj smanjio za više od 4500, odnosno ima ih 34.315, što predstavlja smanjenje od gotovo 12 posto.
Ševrović je ranije istaknuo da smatra kako je uvođenjem blokovskog parkiranja ispunjena njegova funkcija, a to je da ljudi ne iskorištavaju činjenicu da žive u kvartu koji je pod naplatom kako bi s povlaštenom kartom onda parkirali svoj auto u sasvim drugom kvartu.
- Da se razumijemo, nemam uvid u podatke o učincima blokovskog parkiranja, ali čini mi se da je u samom centru sada puno manja gužva nego što je bila prošle jeseni. Ne znam zamjećuju li to ljudi, ali zeleni su valovi sada protočniji. Subjektivno je, ali iz perspektive osobe koja se bavi tim problemima, dojam mi je da su stvari u prometu nešto bolje - kazao je tada za Jutarnji.
Na veliku studiju čeka se već mjesecima
Ševrović je upozorio i da, dok smatra da blokovsko parkiranje funkcionira te da su građani počeli više koristiti javni prijevoz, ipak na rubovima kvartova neki građani ističu probleme. No, konkretnije analize je li blokovsko parkiranje zaživjelo nema, iako je ona najavljivana mjesecima od primjene. Tijekom zime i proljeća 2024. godine gradonačelnik Tomislav Tomašević čak je u više navrata govorio o izradi studije učinkovitosti blokovskog parkiranja.
No, do danas takav dokument nije predstavljen javnosti. Štoviše, u postupku po zahtjevu za pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je u svibnju potvrdio kako Grad Zagreb u tom trenutku ne raspolaže studijom učinkovitosti blokovskog parkiranja.
Ipak, analiza koju će raditi Ernst & Young morat će uključiti, između ostalog, i novi sustav. Jer, osim širenja naplate parkirnih zona, planira se širenje i blokovskog parkiranja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....