U
Ž
I
V
O
Prvi dan štrajka radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a nije doveo do potpunog prometnog kolapsa kako je ranije najavljivano i to, kako je zagrebački gradonačelnik kazao, zahvaljujući odgovornosti građana, a ne sindikalnim liderima.
- Nije se dogodio najgori scenarij koji su neki sindikalni lideri i priželjkivali. Prema podacima s kojima raspolažemo na zagrebačkim je cestama bilo svega 15 posto automobila više nego prošlog ponedjeljka - kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević na izvanrednoj konferenciji za medije koju je održao s predsjednicima uprava Zagrebačkog holdinga Ivanom Novakovićem i ZET-a Markom Bogdanovićem.
- Želim ponoviti da i sutra, nažalost, očekujemo nastavak štrajka. Molim građane da se i sutra drže uputa. Da ne bi bilo da građani pomisle kako su danas dobro prošli, pa se sutra vrate starim navikama i da bude po jedan vozač u automobilu. Kako bi se ponovno izbjegla velika gužva, bitno je da se građani ponovno drže preporuka. Izrazito je neodgovorno i bez presedana da su krenuli u potpuni štrajk, potpunu obustavu javnog prijevoza i odvoza miješanog otpada, a da nije završila arbitraža oko nužnih i minimalnih poslova jer je to zakonski propisano upravo zbog ovakvih situacija. Mi danas ne znamo što se sve dogodilo i kakve su potencijalno štete nastale u Zagrebu. Možda je neki liječnik ili sestra ili policajac zakasnio na posao. S obzirom na to da su sindikati odlučili da idu u štrajk prije završetka arbitraže, pravna odgovornost za štetu koja je nastala je imenom i prezimenom na liderima sindikata koji su ušli u štrajk - poručio je gradonačelnik.
Tomašević: Ovo se nije dogodilo 90 godina. Interesantno je što sindikati više ne spominju!
Kritizirao je odluku o potpunoj obustavi javnog prijevoza, ističući da arbitraža o minimalnom broju radnika potrebnih za obavljanje nužnih usluga. Prema njegovim riječima u nekim europskim gradovima tijekom štrajkova osigurava se znatno veći opseg javnog prijevoza za vrijeme štrajkova.
Posebno je izdvojio autobusnu liniju između parkirališta „Park & Ride“ na Borongaju i KBC-a Rebro. Ta je linija, podsjetio je, namijenjena pacijentima i zaposlenicima bolnice, među ostalim zbog obnove bolničke garaže nakon potresa. Prema njegovim riječima, ni ta linija tijekom štrajka nije prometovala, dok je jedan privatni prijevoznik besplatno prevozio pacijente s okretišta Dubrava do bolnice.
- Sramotne su izjave sindikata koji su rekli da nisu mogli osigurati ni dva vozača da ta linija funkcionira. Usporedite to s drugim europskim gradovima, ovakav štrajk je nezabilježen.
Prema trenutnim informacijama danas su vozila samo dva tramvaja i jedan autobus. No, u samom Holdingu na posao je došlo oko 52 posto operativnih radnika, čime se, kako je gradonačelnik Tomašević rekao, može reći da ne štrajka Holding, već Čistoća budući da su u toj podružnici zabilježeni najveći problemi.
U prvoj je smjeni na teren izašlo 13 kamiona Čistoće, a dogovoreno je da osiguraju prikupljanje smeća kod obrazovnih i zdravstvenih ustanova. Reciklažna dvorišta uglavnom su bila zatvorena, uz iznimku dvaju dvorišta koja su tijekom dana otvorena u Brezovici. U drugim podružnicama situacija je, prema podacima Grada, bila stabilnija.
U Zrinjevcu je radilo 241 radnik, odnosno oko 31 posto zaposlenih, dok su se u Cestama obavljale smanjene dežurne službe i timovi u punom opsegu. U podružnici javnog parkiranja na posao je, prema gradskim podacima, došlo 96 posto radnika. Autobusni kolodvor također je radio, a prema navodima Grada 82 posto radnika uredno je obavljalo svoje poslove. Gradska groblja funkcionirala su redovno, uz 98 posto radnika u prvoj smjeni, dok su gradske tržnice bile otvorene, s oko 91 posto radnika na poslu.
Gradonačelnik tvrdi da financijski gubici Grada izravno povezani s obustavom rada ZET-a zasad nisu najveći problem. Podsjetio je da se oko 90 posto prihoda ZET-a, prema njegovim navodima, ne ostvaruje prodajom karata, nego dolazi iz gradskog proračuna.
Doznajemo kada sutra počinju ročišta na kojima će Sud donijeti odluku o zakonitosti štrajka
Referirao se na izjavu sindikalista Vladimira Jozića o tome da će, bude li štrajk proglašen zakonitim, plaće morati biti nadoknađene.
- To je apsolutno neistinito, obmanjujuće. Provjerite sudsku praksu i praksu hrvatske Vlade. Nisam bezveze rekao radnicima da se obrate sindikatima jer poslodavci sigurno neće platiti radnicima vrijeme provedeno u štrajku - istaknuo je.
Gradonačelnik je ponovno istaknuo da su plaće radnika ZET-a u protekle tri godine značajno povećane. Prema njegovim riječima, plaće operativnih radnika u komunalnim djelatnostima povećane su za ukupno 87 posto.
S druge strane, uprava tvrdi da ne može prihvatiti sindikalne zahtjeve u sadašnjem obliku. Gradonačelnik je kazao da je Grad spreman razgovarati i tražiti kompromis koji bi gradski sustav financijski mogao podnijeti, ali da su trenutačne pozicije dviju strana vrlo udaljene. Dodatni pritisak na gradske financije predstavlja porezna reforma. Gradonačelnik je naveo da bi Zagreb zbog nje sljedeće godine mogao imati oko 84 milijuna eura manje prihoda.
Jedno od ključnih problema i dalje je utvrđivanje minimalnih poslova koji se moraju obavljati tijekom štrajka. Gradonačelnik je kazao da su uprave i Grad tražili da se taj postupak završi prije obustave javnog prijevoza.
- Mogli ste pričati, nije se trebalo ovo dogoditi - poručio je gradonačelnik Tomašević, dodajući da se štrajk mogao održati uz osiguranje nužnih usluga za građane.
Za nastavak štrajka očekuje se da će građani i sljedećeg dana biti pozvani na korištenje alternativnih oblika prijevoza i odgodu putovanja kad god je to moguće. Razmjeri financijske i druge štete nastale zbog obustave pojedinih usluga, poručeno je, moći će se procijeniti tek nakon što bude poznato koliko je dugo štrajk trajao i koje usluge nisu bile pružene.
Podsjećamo, štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga počeo je danas u ranim jutarnjim satima. Od 3:30 dosad na teren su izašla samo dva tramvaja i jedan autobus, čime su Zagrepčanke i Zagrepčani, ako nemaju vlastito vozilo, cijeli dan ovisni o taksi prijevozu, biciklima ili romobilima.
Sindikalisti su štrajk najavili i za sutra te ne odustaju u svojim zahtjevima. Posljednjim dogovorenim povećanjem osnovice plaća je u svibnju 2025. za 15,6 posto, a od 1. siječnja 2026. za dodatnih 4,4 posto. U mirovnim pregovorima netom prije štrajka sindikatima je ponuđeno da bi im od 1. siječnja sljedeće godine plaća kumulativno rasla 14 posto. To je odbijeno. Tih 14 posto znači: od 1. siječnja je stupilo na snagu 4,4, a sada bi im išla za 4,5, a za par mjeseci bi išla gore za 4,6 posto. Sindikalisti su prvotno došli sa zahtjevom da im se osnovica, koja sada iznosi 592 eura bez koeficijenata i dodataka, poveća za 19 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....