Krležin stan na Gvozdu, Zagorkin stan na Dolcu, dio zbirke njemačke glumice Tille Durieux koja je pred nacistima utočište našla u Zagrebu, Chagall, arhiv Toše Dabca, Kožarićev atelijer, glazbeni automati, afričke maske i kutija bombona 505 s crtom...
Grad Zagreb u Izvješću o stanju imovine za 2025. godinu navodi da ima 195.197 darovanih i otkupljenih predmeta. U drugom dijelu istog dokumenta, u evidenciji pokretne imovine, zasebno se navodi 3108 umjetnina, čija je knjigovodstvena vrijednost iskazana s 900.894,02 eura.
Te dvije brojke ne odnose se nužno na istu evidenciju, ali pokazuju koliko je širok gradski kulturni fundus. Prema službenom gradskom popisu, Zagreb je vlasnik 37 kulturno-povijesno i umjetnički vrijednih zbirki, stečenih od 1946. do 2013. godine. U njima nisu samo slike i skulpture, nego i stanovi, atelijeri, arhivi, knjižnice, osobni predmeti, fotografski negativi, stara industrijska ambalaža i predmeti koji govore o svakodnevnom životu grada.
Od Krležina Gvozda do Zagorkina stana
Među najpoznatijim gradskim zbirkama je Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže na Krležinu Gvozdu. Grad ga je dobio donacijom dr. Krešimira Vranešića, Krležina nasljednika. Donacija obuhvaća stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotografije, oko 4300 knjiga, časopisa i separata te ostali inventar stana u kojem su Miroslav i Bela Krleža živjeli gotovo trideset godina.
Na gradskoj stranici dodatno se navodi da je riječ o 1058 predmeta te knjižnici od 4240 knjiga, časopisa i separata. Zbirka i memorijalni prostor imaju status zaštićenog kulturnog dobra, ali su zbog oštećenja stana i građe nakon potresa 2020. privremeno zatvoreni za javnost.
Nemar i sramota: Pogledajte u kakvom je stanju jedna od najpoznatijih vila u Zagrebu
U gradskim zbirkama je i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8. Grad je 2009. otkupio Zagorkin stan te dio namještaja i osobnih predmeta od nasljednika njezine ostavštine. Stanom i ostavštinom u ime Grada upravlja Centar za ženske studije, a prostor se koristi za kulturne, znanstvene i umjetničke programe povezane sa Zagorkinim životom, radom i ženskim studijima.
Njemačka glumica koja je utočište našla u Zagrebu
Jedna od najzanimljivijih zbirki vezana je uz Tillu Durieux, njemačku kazališnu i filmsku glumicu koja je bila jedno od najprepoznatljivijih glumačkih lica Weimarske republike. Prema podacima Muzeja grada Zagreba, Durieux je, bježeći pred Hitlerom, došla u Zagreb i u njemu ostala sve do 1955. godine. Iz svojeg berlinskog stana uspjela je prenijeti bogatu zbirku umjetnina i biblioteku od nekoliko tisuća knjiga, a nakon njezine smrti dio te zbirke pripao je Zagrebu.
Grad je 1982. dobio 19 umjetničkih predmeta iz dijela zbirke Tille Durieux. Među njima su slike, skulpture, predmeti primijenjene umjetnosti te djela klasika moderne umjetnosti, među kojima i djela Marca Chagalla i Ernsta Barlacha. Zbirka je predana na upravljanje Muzeju grada Zagreba i ima status zaštićenog kulturnog dobra.
Za vrijeme boravka u Zagrebu Durieux se uključila i u kulturni život grada. Njezin salon u Jurjevskoj 27 bio je okupljalište kazališnog, književnog i likovnog života, a pridonijela je i radu Kazališta lutaka kao konzultantica, kreatorica kostima i oblikovateljica lutaka.
Od Chagalla do 505 s crtom
Najsvakodnevniji dio gradskih zbirki možda je Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina. Grad ju je dobio 2001. godine, a čini je 2000 predmeta stare industrijske ambalaže. Rodin, kemičar tehnolog i kolekcionar, prikupljao ju je više od tri desetljeća.
Muzej grada Zagreba opisuje tu zbirku kao rijetku u Hrvatskoj i Europi. U njoj su boce za alkoholna i bezalkoholna pića, ambalaža za kanditne proizvode, kućanske potrepštine, lijekove i kozmetiku. Zbirka govori o zagrebačkoj svakodnevici, potrošnji, dizajnu i industrijskoj povijesti 20. stoljeća. Nalaze se tu prepoznatljivi proizvodi poput Plavog Radiona, Crne mačke, Jamničke mineralne vode, Divke, Franck kave, keksa Bizjak i bombona 505 s crtom.
Među najvećim gradskim zbirkama je Arhiv Toše Dabca. Grad je 2005. od njegova nećaka Petra Dabca otkupio predmete cjelovitog fotografskog atelijera i autorska prava nad predmetima Arhiva. Arhiv se sastoji od više od 170.000 predmeta, među kojima su negativi, dijapozitivi, kontaktne kopije, originalna autorska povećanja, prepiska i oprema.
Nažalost, zbog oštećenja prostora Arhiva u Ilici 17 građa je nakon potresa privremeno premještena u Muzej suvremene umjetnosti.
Grad je 2007. otkupio i Atelijer Kožarić. Riječ je o svim predmetima koji su se nalazili u nekadašnjem atelijeru Ivana Kožarića u Medulićevoj 12, ukupno 6067 predmeta: skulptura, reljefa, asamblaža, instalacija, slika, grafika, crteža, skica i drugih predmeta nastalih od kraja četrdesetih godina 20. stoljeća do 2020.
Od slikarica do glazbenih automata
U gradskim zbirkama nalazi se i Zbirka hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću, koju je kolekcionar Josip Kovačić darovao Gradu 1988. godine. Ona obuhvaća 1077 djela 33 slikarice, među kojima su Slava Raškaj, Nasta Rojc, Cata Dujšin Ribar, Anka Krizmanić i druge. Muzej grada Zagreba navodi kako je zbirka važna ne samo za povijest umjetnosti nego i za razumijevanje položaja žena u umjetnosti i društvu.
Posebno mjesto ima i Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera. Njezin fundus čini blizu 300 predmeta, među kojima su glazbene kutije, fonografi, gramofoni, orguljice uličnih svirača, orkestrioni, matrice za glazbene automate i stare gramofonske ploče.
Među manje očekivanim zbirkama je i Zbirka tradicionalnih afričkih umjetnina Drage Muvrina, s 204 predmeta: skulpturama, maskama, ritualnim predmetima, brončanim figurama, uporabnim i ukrasnim predmetima, igračkama i glazbenim instrumentima. Predmeti potječu iz više zapadnoafričkih zemalja, a donator ih je prikupio tijekom dugogodišnjeg boravka u Nigeriji i zapadnoj Africi.
U nešto drukčijem registru je i Zbirka skulptura Zlatka Zlatića, koju čini 166 skulptura životinja u mramoru, bronci, granitu i drvu.
Potres zatvorio dio zbirki
Dio gradskih zbirki nije trenutačno dostupan javnosti. Na službenoj gradskoj stranici navodi se da su u potresima 2020. stradali i građa i prostori pojedinih zbirki darovanih Gradu, osobito ambijentalnih i memorijalnih zbirki smještenih u povijesnim palačama, zbog čega su neke privremeno zatvorene za javnost.
Među primjerima se navode Memorijalna zbirka i stan arhitekta Viktora Kovačića, koji su privremeno zatvoreni zbog oštećenja stana i građe nakon potresa, zatim Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar, također zatvorena nakon potresa, te Galerija Tomislava Ostoje, čija je građa premještena na restauriranje u Muzej suvremene umjetnosti.
I Krležin memorijalni prostor, jedan od najpoznatijih takvih gradskih prostora, na gradskoj je stranici označen kao privremeno zatvoren zbog oštećenja stana i građe nakon potresa 2020. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....