JOŠ IH VOLIMO

Diljem svijeta propadaju, a Hrvati šoping-centre obožavaju. Pitali smo stručnjake zašto

Sa stručnjacima za nekretnine usporedili smo situaciju kod nas i u Americi, koji su trendovi presudni za razlike

Arena Centar Zagreb

 Damir Krajac/Cropix
Sa stručnjacima za nekretnine usporedili smo situaciju kod nas i u Americi, koji su trendovi presudni za razlike

U nastavku donosimo:

  • pregled stanja zagrebačkih shopping centara
  • od Arene i selidbe food courta do kvartovskih formata poput Pointa
  • što o razlikama između Hrvatske i SAD-a kaže Patrick Franolić (nekretnine) te zašto usporedbe često zavaraju
  • uvid stručnjaka
  • Klara Matić (Avison Young) o formatima koji napreduju i onima pod pritiskom


U jednom poznatom zagrebačkom trgovačkom centru u petak poslijepodne poprilična je gužva, neki šopingiraju, drugi žure u kino, treći razgledavaju izloge, odjel za hranu je pun, traži se stol više... Ništa ne nagovješćuje oblake koji su se nad trgovačkim centrima nakupili s onu stranu oceana.

Nedavno je odjeknula vijest da su u Americi trgovački centri pred umiranjem, navodno ih je pokorila online kupovina. Naše je istraživanje zagrebačkih šoping-centara pokazalo da se neki od njih odlično drže, neki ostvaruju prosječne rezultate, a neki imaju prostora za poboljšanje.

Vodeći centar koji vrvi životom je zagrebačka Arena u kojoj se sada događaju i neke promjene, popularni odjel za hranu seli na mjesto gdje je bio bowling, a ondje gdje je bila hrana, dolazi nekoliko novih trgovačkih lokala za nove brendove. Područje za hranu imat će novi koncept, pojačanje u ponudi bit će Taco Bell. Posjećeni su, uz kvalitetno poslovanje, i City Center One West i East. Kako se može čuti, odlazak Zare iz Avenue Malla u listopadu lani ne gleda se kao dobar pokazatelj. Nadalje, Garden Mall u Dubravi posluje dosta dobro, King Cross se dignuo s promjenama, a Z centar, kako čujemo, mogao bi i bolje.

image

Z centar u Španskom

Sf/

Uz spomenute, postoje i specijalne lokacije poput Kaptol centra koji nije klasičan trgovački centar, nego je spoj raznih djelatnosti, zabave, šopinga i specifičnih ponuda, i to dobro funkcionira. Doznajemo da dosta dobro radi i Point, koji ima razne lokale za osnovne potrebe, banke i ugostiteljski lokal i više je kvartovski.

Razgovarali smo i sa stručnjacima koji su nam usporedili situaciju kod nas, specifično u Zagrebu, i u Americi.

- Zatvaranje velikog broja šoping-centara u Sjedinjenim Američkim Državama ne može se izravno uspoređivati s trenutnom situacijom u Hrvatskoj. U SAD-u su glavni razlozi zatvaranja promjena potrošačkih navika, visok udio online trgovine te pad broja stanovnika u brojnim regijama koje su prije bilježile snažan rast, a danas se suočavaju s demografskim padom - kaže Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera.

image

Radovi na cjelovitoj rekonstrukciji King Cross centra na Jankomiru, lani.

Ivana Grgic/Cropix

U Hrvatskoj je, s druge strane, vidljiv drukčiji trend.

- Šoping-centri sve više povećavaju udio ugostiteljskih i sadržaja za slobodno vrijeme, tzv. leisure sadržaja, s ciljem da posjetitelji ne dolaze isključivo radi kupovine - koju danas mogu obaviti i online - nego i radi druženja, inspiracije te boravka u ugodnom i atraktivnom okruženju. Posebno se to očituje u razdobljima poput Uskrsa, Božića, ljeta i lijepih zimskih dana, kada šoping-centri nude iskustvo koje nadilazi klasičnu kupnju - kaže Franolić.

image

Klara Matić

Colliers/

Na hrvatskom tržištu pritom, objašnjava, koegzistiraju dva osnovna formata: veliki šoping-centri sa širokim spektrom trgovina i raznolikom ponudom te tzv. neighbourhood šoping-centri, koji pokrivaju manji radijus od otprilike jedan do tri kilometra i fokusirani su na svakodnevne potrebe lokalnog stanovništva.

Situaciju s trgovačkim centrima analizirali su i stručnjaci hrvatske podružnice Avison Young, globalne konzultantske kuće za nekretnine.

- Hrvatsko tržište trgovačkih centara uvelike se razlikuje od američkog. Glavne razlike su veličina tržišta, brzina izmjene ciklusa, pristup kapitalu za nove investicije i potrošačka moć, pogotovo do prije pet-šest godina. Dok se u Americi zadnjih desetak godina više trgovačkih centara zatvori na godinu nego što ih se otvori, kod nas je situacija potpuno suprotna. Mnogo se centara, pogotovo retail parkova, gradi. Samo prošle godine otvoreno je 12 novih retail parkova i jedan outlet. Zatvaranja su rijetka. To možemo pripisati kašnjenju u razvojnom ciklusu u odnosu na SAD - kaže Klara Matić, direktorica Avison Younga.

image

Patrick Franolić

Kod nas su se moderni trgovački centri, dodaje Matić, počeli otvarati 30-ak godina poslije američkog tržišta.

- Prvi moderni trgovački centar, Importanne centar, otvoren je 1994. Zahvaljujući izvrsnoj lokaciji i visokom prometu pješaka, on i dalje uspješno posluje usprkos relativnoj starosti - napominje Klara Matić.

Postoje, dodaje, dva tipa trgovačkih centara koji se učestalo zatvaraju u SAD-u.

- Prvi tip su robne kuće, npr. Macy‘s, u downtownu i centrima gradova. Drugi tip su stariji veliki trgovački centri građeni između 70-ih i 90-ih godina na periferiji gradova, uz brze prometnice. Kod nas su među najpoznatijim zatvaranje robne kuće Nama u Zagrebu, robne kuće Istra u Puli, a od trgovačkih centara Mandi u Zagrebu. Westgate je primjer modernog trgovačkog centra koji životari i koji je uništila pogrešna lokacija, nikad izgrađen izlaz s autoceste i neiskorištena komercijalna zona u okolici koja je mogla generirati promet centru. S druge strane, King Cross, otvoren 2002., spasio se s novim jakim zakupcima poput Decathlona i trenutno je u proširenju - zaključuje Klara Matić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2026 11:50