BITKA NA DVA FRONTA

Tomašević tužio Plenkovića i Vladu pred Upravnim sudom

Dok ustavna tužba otvara pitanje odnosa nadležnosti između lokalne i državne vlasti, upravni spor cilja na zakonitost konkretnih odluka donesenih u procesu organizacije dočeka

Piše:

Krešimir Antunović

Objavljeno: 1. travnja 2026. 18:14

Tomislav Tomašević

Damir Krajač/Cropix

Grad Zagreb podnio je upravnu tužbu protiv države zbog organizacije dočeka hrvatske rukometne reprezentacije, što proizlazi iz očitovanja Vlade na zatvorenom dijelu 157. sjednice 1. travnja, ali i potvrde Grada u odgovoru Jutarnjem listu. Vlada je na toj sjednici odgovorila Upravnom sudu u upravnom sporu vezanom uz organizaciju dočeka.

Štura formulacija iz službenog priopćenja da je riječ o odgovoru u upravnom sporu "radi postupanja u vezi s dočekom" prvi je jasan signal da se spor između Grada Zagreba i države vodi i pred Upravnim sudom.

Na dva fronta

Time je potvrđeno da pravni sukob nije ostao na razini ustavne tužbe, kako se tjednima komuniciralo iz Grada, nego se paralelno vodi i upravni postupak. Upravo je to bila jedna od ključnih primjedbi dijela oporbe i pravnih stručnjaka, koji su od početka upozoravali da je upravni spor primjereniji instrument za preispitivanje konkretnih odluka izvršne vlasti.

Grad Zagreb u odgovoru na upit Jutarnjeg lista potvrđuje da koristi oba pravna puta.

Ustavni sud odbacio tužbu Grada Zagreba zbog dočeka rukometaša

"Grad Zagreb podnio je ustavnu tužbu Ustavnom sudu i upravnu tužbu Upravnom sudu u Zagrebu, sukladno najavi da će Grad koristiti sva pravna sredstva koja mu stoje na raspolaganju", navodi se u odgovoru.

Na upit je li moguće ostvariti uvid u upravnu tužbu, iz Grada smo dobili odgovor da je sadržaj ustavne tužbe dostupan na stranicama Gradske skupštine.

Time se razjašnjava i dosadašnja nedoumica: iako je javno naglasak bio na ustavnoj tužbi, Grad je u međuvremenu posegnuo i za upravnim sporom, o čemu se dosad nije jasno komuniciralo. Upravo taj postupak sada dolazi u fokus, s obzirom na to da je Vlada na njega već dostavila očitovanje, što znači da je postupak pred sudom već u tijeku.

Podsjetimo, spor između Grada Zagreba i Vlade počeo je krajem siječnja, kada su se pojavile prve razlike oko organizacije dočeka rukometne reprezentacije i samog koncepta događaja. Već tada su pojedini politički akteri upozoravali da bi eventualni spor mogao prerasti u pravni problem nadležnosti.

Kulminacija je uslijedila 1. veljače, kada je Grad otkazao organizaciju dočeka nakon što su brončani reprezentativci inzistirali na nastupu Marka Perkovića Thompsona, kojem gradonačelnik Tomislav Tomašević ne želi dopustiti nastupe u gradskim prostorijama i na površinama. Odluka Grada izazvala je niz reakcija, uključujući političke prijedloge gradonačelnika drugih gradova da se doček organizira u drugim gradovima.

Međutim, istoga dana Vlada je preuzela organizaciju dočeka bez, kako tvrdi Tomašević, suglasnosti Grada, čime spor iz organizacijskog prelazi u institucionalni sukob. Doček brončanih rukometaša održan je 2. veljače na Trgu bana Jelačića, a u sklopu njega nastupio je i Perković.

Šef ZG Skupštine prozvao Ustavni sud zbog dočeka rukometaša: ‘Ovo otvara ozbiljna pitanja...‘

Ustavne ovlasti Grada

Iste večeri, nekoliko minuta nakon što je zaključen doček, Grad je najavio pravne korake i ispisivanje novčanih kazni za, kako su tvrdili, niz komunalnih prekršaja od strane Vlade i Hrvatskog rukometnog saveza. Polovinom veljače iz gradske uprave i Gradske skupštine izašle su prve najave ustavne tužbe. Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić istaknuo je tada da je riječ o pitanju zaštite ustavnih ovlasti Grada, dok je dio pravnih stručnjaka upozoravao da bi upravni spor bio učinkovitiji pravni instrument.

Dana 24. veljače, na 8. sjednici, većina koju čine zastupnici SDP-a i Možemo! u Gradskoj skupštini glasovanjem je dala političku podršku Tomaševiću u podnošenju ustavne tužbe protiv Vlade, čime je spor dobio i formalnu političku dimenziju, ali bez potvrde da je tužba u tom trenutku i podnesena.

Najnoviji razvoj pokazuje da se spor u međuvremenu razvio u paralelni pravni postupak na dvije razine: nižu, upravnu, i višu, ustavnu. Dok ustavna tužba otvara pitanje odnosa nadležnosti između lokalne i državne vlasti, upravni spor izravno cilja na zakonitost konkretnih odluka donesenih u procesu organizacije dočeka. Očitovanje Vlade pred Upravnim sudom tako postaje ključan element aktualne faze spora, koji je iz političkog prijepora prerastao u višerazinski pravni postupak.

OGLASIO SE TOMAŠEVIĆ

"U odnosu na rješenje Ustavnog suda koje je Grad Zagreb zaprimio danas, 1. travnja 2026. godine, kojim se odbacuje ustavna tužba Grada Zagreba zbog povrede prava na lokalnu samoupravu, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je sljedeće:

„Grad Zagreb očekivao je pravičan postupak u kojem će sudjelovati svi suci Ustavnog suda i donijeti obrazloženu odluku o tri ključna pitanja koja je Grad stavio pred Ustavni sud. Umjesto toga, Ustavni sud je bez odlučivanja o sadržaju zahtjeva Grada Zagreba odbacio zahtjev i to u tročlanom vijeću sudaca bez rasprave o ustavnim pitanjima koja je Grad postavio, iako smatramo da se radi o predmetu koji ima širi značaj, u smislu odredbe čl. 64. st. 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Postavljena su, a neodgovorena, fundamentalna ustavna pitanja diobe vlasti i vladavine prava koja su se prvi put našla na Ustavnom sudu.

Prvo pitanje je vezano uz razgraničenje ustavnih komunalnih nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) i Vlade Republike Hrvatske u raspolaganju prostorom na području JLS.

Drugo pitanje je može li Vlada svojim postupanjem, bez donošenja pisane formalne odluke, zaobići ocjenu zakonitosti i ustavnosti, samo temeljem činjenice da odluka nije donesena u propisanoj formi, već da se radi o tzv. real aktu (činu bez formalne odluke). Njemački i austrijski Ustavni sud su prepoznali takvu praksu i nazvali je real aktom te utvrdili da izbjegavanje procedure i forme pri donošenju odluka Vladu ne može abolirati od ocjene ustavnosti i zakonitosti te iste odluke.

I treće pitanje, smije li Vlada ignorirati propise Hrvatskoga sabora koji se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj: Zakon o javnom okupljanju i Zakon o komunalnom gospodarstvu? Radi se o općim aktima koji djeluju prema svima, a Vlada je sebi dopustila da krši navedene propise i time se postavila iznad zakona i svih ostalih na koje se zakon odnosi. To dovodi u pitanje ustavno načelo vladavine prava, jer vladavina prava postoji samo onda kada se jednako odnosi na sve.

Ustavni sud ni na jedno od postavljenih temeljnih ustavnih pitanja nije odgovorio, a pogotovo ne obrazloženo, kako je propisano člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Grad Zagreb je istovremeno kad je uputio ustavnu tužbu uputio i tužbu Upravnom sudu u Zagrebu te ćemo, u slučaju potrebe, nakon odluke Upravnog suda ponovno ići na Ustavni sud. Nećemo odustati sve dok javnost ne dobije jasne odgovore na ova ključna pitanja za diobu vlasti i vladavinu prava.”