Policijska uprava zagrebačka nedavno je objavila svoje izvješće o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja na području Grada Zagreba u 2022. godini.
Prema navedenim podaccima, kriminalitet je u odnosu na isto razdoblje 2021. godine u padu za 205 djela ili 1,8 posto, dok je razriješenost bila na 61,2 posto, točnije 2,1 posto veća nego prethodne godine.
Postotak prometnih nesreća je bio za 1,3 posto manji nego tijekom 2021. godine, a tijekom nesreća je bilo i manje smrtnih slučajeva. Kako navode, tijekom 2022. godine zabilježen je najmanji broj kaznenih djela u posljednjih 20 godina, a razriješenost slučajeva je i dalje veća od 50 posto.
Kod analiziranja podataka, valja uzeti u obzir da se radi o broju prijavljenih slučajeva, a ne ukupnom broju počinjenih kaznenih djela, stoga se određena područja pomoću ovih statistika ne mogu karakterizirati kao "nesigurna".
Bludne radnje
Tijekom 2022. godine, zabilježeno je 69 više kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, što označava porast od 74,2 posto u odnosu na 2021. godinu.
Broj prijavljenih kaznenih djela silovanja i bludnih radnji porastao je za 33,3 posto, a broj prijavljenih pokušaja silovanja pao je za 87,5 posto u odnosu na podatke iz 2021. godine. Kako se navodi u izvješću, razriješeno je 98,2 posto djela protiv života i tijela, kao i 92,6 posto kaznenih djela protiv spolnosti.
Gospodarski kriminalitet tijekom 2022. godine doživio je porast za 156 djela ili 28,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. U izvješću se ovdje ističe sveukupno 256 djela davanja mita, što označava porast za 235 djela, točnije čak 1119 posto više u odnosu na 2021. godinu.
Broj prijavljenih djela utaje poreza ili carine također je bio u porastu za 120 posto, kao i korupcijskih kaznenih djela kojih je prijavljeno 53,3 posto više.
Prijavljene provalne krađe po gradskim četvrtima bile su u padu svugdje osim na području Črnomerca gdje ih je prijavljeno 17,9 posto više, dok je na Peščenici prijavljeno 36,2 posto više djela u odnosu na prethodnu godinu.
Budući da je tijekom 2022. godine bio prisutan trend rasta nezakonitih migracija, najučestaliji je bio nezakoniti boravak zbog čega je procesuirano 6335 stranaca, što označava porast od 214 posto u odnosu na 2021. godinu. Zabilježeno je i 6443 stranaca u nezakonitom prelasku, dakle porast od 240,2 posto.
Također, zabilježeno je i 13 443 prekršaja iz Zakona o strancima, što je porast od 212,7 posto. Sveukupno 926 stranaca je izrazilo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, točnije 91,3 posto više u odnosu na 484 stranca kao što je zabilježeno tijekom 2021. godine.
Poginulo 15 osoba
Kod statističkih podataka o prometnim nesrećama, navodi se da su vozači skrivili 95,8 posto svih nesreća u kojima je poginulo 15 osoba, a ozlijeđeno ih je bilo 1859.
Sveukupno 888 prometnih nesreća, što označava 15,9 posto svih nesreća, prouzročeno je zbog brzine neprimjerene uvjetima i nepropisne brzine. Dakle, zbog ovih najčešćih grešaka vozača došlo je do nesreća u kojima su poginule četiri osobe, dok ih je 539 bilo ozlijeđeno.
Najveći broj prometnih nesreća, točnije 49,2 posto svih nesreća posljedica je međusobnih sudara vozila u pokretu. Najbrojniji su bočni sudari kojih je bilo 1342, a najteže posljedice se bilježe kod naleta na pješaka, gdje je poginulo 8 osoba, a 354 ih je bilo ozlijeđeno.
U izvješću se posebno ističe kako je ove godine prema stopi kriminaliteta koja se izračunava kao broj kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika, PU zagrebačka na šesnaestom mjestu po ugroženosti u Republici Hrvatskoj, u odnosu na ostale policijske uprave. Tijekom 2021. godine bila je na dvanaestom mjestu.
Također navode da su svjesni kako ih građani i javnost promatraju kroz postupanje svakog policijskog službenika i zaposlenika kojeg svakodnevno susreću.
Stoga, pomoću kontinuirane edukacije planiraju posebno isticati da svaki službenik u neposrednom obavljanju službe, ali i izvan nje, svojim ponašanjem i pristupom aktivno doprinosi ugledu policijske službe.
- U konačnici, u promatranim višegodišnjim razdobljima, uočljiv je trend smanjenja negativnih sigurnosnih pokazatelja što se pripisuje ne samo pravilno planiranim i provedenim operativno – preventivnim aktivnostima, nego i suradnji s tijelima lokalne uprave i samouprave i građanima bez kojih ni rezultati na zajedničko zadovoljstvo ne bi bili na zavidnoj sigurnosnoj razini, zaključuju.