KRIVI MATERIJALI

Zagrebačke nadstrešnice nisu samo besmislene, nego i izuzetno opasne! ‘Dođe li do nesreće, sve se rasprsne...‘

Nakon teksta o tome kako staklene nadstrešnice na stanicama ne pružaju zaštitu od sunca, prometni stručnjak upozorio na još veći apsurd

Problematičan je i dizajn ograda tramvajskih stanica koji podrazumijeva horizontalno postavljenu cijev, na visini nešto iznad glave vozača dok upravlja vozilom

 Ranko Suvar/Cropix

Ne samo da su zagrebačke nadstrešnice potpuno besmislene jer ne pružaju nikakvu zaštitu od sunca i visokih temperatura već, prema riječima prometnih stručnjaka, predstavljaju opasnost i u slučajevima sudara kad kaljeno staklo puca i ozljeđuje građane, a metalne štange na ogradama već su presudile vozačima u prometnim nesrećama.

Naime, Jutarnji je list danas objavio priču koja je izazvala veliki interes - istražili smo tko je i zašto u Zagrebu na tramvajskim i autobusnim postajama odlučio postavljati nadstrešnice od stakla i inoksa, dva materijala posve neprimjerena za zaštitu od sunca pa čak i kiše.

Tema je izazvala mnogo reakcija, ali nama je posebno bilo zanimljivo što nam se obratio prometni stručnjak i predstojnik Zavoda za prometno planiranje pri Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović.

On, pojasnio nam je, već nekoliko godina gradske vlasti upozorava na činjenicu da nadstrešnice predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem u slučajevima prometnih nesreća, poglavito zato što su izrađene od neprilagođenih materijala koji niti građanima, a ni vozačima, ne pružaju dovoljnu zaštitu u slučajevima prometnih nesreća.

"Konstrukcija od stakla i ukrasnih čeličnih cijevi predstavlja stvarnu opasnost za nezaštićene sudionike prometa jer već pri najmanjem udarcu dolazi do nekontroliranog letenja dijelova stanice. Konkretno, opasnost predstavljaju čelični dijelovi, ali je iznimno opasna i činjenica da je nadstrešnica izgrađena od stakla koje se u slučaju sudara rasprsne u puno komadića i često bude odgovorno za ozljeđivanje građana", kaže Ševrović te navodi i konkretne primjere.

Ne treba ići predaleko u prošlost - prošlog tjedna mediji su prenosili detalje nesreće koju je uzrokovao pijani vozač kad se, s 2.3 promila alkohola u krvi, automobilom zabio u ogradu stanice prilikom čega je najteže ozlijeđen 11-godišnji dječak.

On je sjedio ispod staklene nadstrešnice čiji su oštri dijelovi nakon udarca prekrivali njegovo tijelo, a majka koja mu je pokušavala pomoći vadila je iz njega velike komade stakla, no teško je uspijevala zaustaviti krvarenje.

"Naravno, za nesreću je kriv alkoholizirani vozač, no činjenica je da je dio ozljeda nastao zbog korištenja potpuno neadekvatnih materijala za izgradnju nadstrešnica", upozorava Ševrović koji je inače i ovlašteni revizor cestovne sigurnosti s više od 15 godina iskustva.

Pojašnjava kako materijali koji se trenutno koriste za izradu nadstrešnica i ograda - a to su inoks, kaljeno staklo za bočne površine te polikarbonatne ploče za krov - nemaju sposobnost apsorpcije energije udarca, poput recimo zaštitnih ograda na autocestama, a kojima je svrha "upiti" dio udarca te zaustaviti vozilo kako se ono ne bi dalje nastavilo nekontrolirano kretati.

Dodatno, problematičan je i dizajn ograda tramvajskih stanica koji podrazumijeva horizontalno postavljenu cijev, na visini nešto iznad glave vozača dok upravlja vozilom, a koja također predstavlja opasnost te je još 2013. godine, kaže Ševrović, pridonijela smrtnom stradavanju vozača kojemu je dio ograde probio vjetrobransko staklo.

Ševrović također podsjeća kako su Hrvati obvezni primjenjivati odredbe Direktive EU koja propisuje da se posebna pažnja treba pridavati ranjivim skupinama korisnika cesta te da je propisana mogućnost da jedinice lokalne samouprave mogu primjenjivati postupke podizanja razine sigurnosti cestovne infrastrukture, između ostaloga i revizije cestovne sigurnosti u fazi izrade i prije i nakon puštanja u promet, a što može doprinijeti smanjenju najtežih stradavanja.

U međuvremenu, Jutarnjem se javio i arhitekt Rikard Slavica koji je ‘93. godine s kolegicom Mirelom Bokulić Zubac s kojom je radio u Gradskom zavodu za planiranjem izradio idejni projekt nadstrešnica.

"Radili smo analizu i prijedlog rješenja urbane i komunalne opreme koji je između ostaloga uključivao i nadstrešnice, a za koje smo predložili nekoliko varijanti. No, grad se u smislu materijala odlučio za staklo i pleksiglas iako smo predlagali i sendvič panele. Pleksiglas kao krovni pokrov sigurno nije dobar kao zaštita od sunca i mi smo u tom smislu predlagali da se stavljaju folije, ali do toga nije došlo", kazao nam je Slavica.

NIKAKVA ZAŠTITA

Temperatura klupe od inoksa 48,8 stupnjeva

Zagrepčanin i član Mosta Filip Šimić u lipnju je pokrenuo inicijativu za novo rješenje nadstrešnica te predložio natkrivanje krovova jednom od tri varijante - sendvič izo limom, običnim limenim pokrovom ili zatamnjenom 3M folijom dok se za bočne strane predlažu nepropusne folije ili perforirane reklame.

Ovaj prijedlog uslijedio je nakon što je uz pomoć stranačkih kolega mjerio temperaturu pod nadstrešnicama, svjestan da ne pružaju nikakvu zaštitu od sunca.

Temperaturu su mjerili na tri pozicije na stanici u Aveniji Većeslava Holjevca dok je vanjska temperatura iznosila 34,2 stupnja.

Temperature na stanici su u 15 sati iznosile 47,9 stupnjeva na inoks klupi pod nadstrešnicom, 48,8 stupnjeva u sjeni stajališta te 37 stupnjeva u sjeni nosećeg stupa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. kolovoz 2022 22:41