Kandidata s kojim će izaći na izbore za gradonačelnika Zagreba Domovinski pokret sigurno neće objaviti prije nego što prođe pogreb Milana Bandića. Ne žele ni neslužbeno izlaziti s imenom, no velike su šanse da se kandidira predsjednik stranke Miroslav Škoro.
Politički tajnik Domovinskog pokreta Mario Radić kaže da već dulje rade na programu s kojim će izaći na izbore u Zagrebu, da se program razrađuje po pojedinim gradskim četvrtima te da je na njemu angažirano 20-ak doktora ekonomije i građevine. Radić je rekao da je Domovinski pokret radio istraživanje o preferencijama birača u Zagrebu, ali je Bandić umro prije nego što je dovršeno. Anketa je prekinuta i nakon što prođe pogreb i sve se slegne, u Domovinskom pokretu ponovit će istraživanje.
Varljive ankete
Kažu kako je Škoro vrlo dobro stajao u tim anketama te da je zauzimao treće mjesto u izboru birača. Prema rezultatima koje su dobili prije prekida istraživanja ispadalo je da je prvi izbor čelnik platforme Možemo! Tomislav Tomašević (24 posto), drugi bi bio Milan Bandić (14 posto), a Miroslav Škoro bio bi tik uz njega sa 13,2 posto. U anketi Domovinskog pokreta dobro je stajao i SDP-ov kandidat Joško Klisović s podrškom od 10 posto birača, dok bi HDZ-ov kandidat Davor Filipović osvojio oko 7,6 posto glasova. Vesna Škare-Ožbolt (glasnogovornica pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, ministrica pravosuđa u Vladi Ive Sanadera, a sada odvjetnica) prema njihovim bi rezultatima dobila samo 4 posto glasova.
Domovinskom pokretu je važno ispočetka provesti anketu među biračima posebno zato da budu sigurniji u to kako će se rasporediti glasovi birača koji su bili skloni Milanu Bandiću. U Škorinoj stranci smatraju da bi se ti glasovi mogli preliti njima, samo im treba kandidat koji će to biračko tijelo motivirati da sudjeluje na izborima unatoč tome što Bandića više nema. Ovu računicu, kako kaže politički tajnik Domovinskog pokreta Radić, temelje na izlaznim anketama nakon izbora za predsjednika Republike i parlamentarnim izborima na kojima je 75 posto Bandićevih glasača reklo da su glasali za Domovinski pokret.
Istraživanja javnog mnijenja, koja će sada sigurno naručiti sve političke opcije koje izlaze na zagrebačke izbore ne bi li utvrdile što za njih znači nagla smrt Milana Bandića, trebala bi dati i jasniju sliku o poziciji Vesne Škare-Ožbolt. Ona je svoju kandidaturu najavila još u kolovozu prošle godine, i to tako što su osvanuli plakati na kojima je pisalo "Dolazi nam gradonačelnica". Nakon serije plakata i nekoliko medijskih nastupa u kojima je potvrdila namjeru da ide na izbore, Škare-Ožbolt nije ništa poduzimala. Tek je u veljači ove godine službeno objavila da će se kandidirati na izborima te istaknula da je potres bio onaj moment koji ju je potaknuo da se ponovno aktivira u političkom životu. Zanimljivo je da su ankete koje su lijeve stranke (platforma Možemo!, SDP, Glas i ostali) radile u prosincu prošle godine kako bi lakše donijele odluku o formaciji u kojoj će izaći na izbore, Vesni Škare-Ožbolt davale vrlo pristojne šanse. Prema njima je imala podršku nešto više od 7 posto ispitanika, i to bez medijskih nastupa i kampanje.
- Za razliku od drugih, nisam negativistički gledala prema svemu, niti sam samo kritizirala. Od početka sam rekla da je u mandatu Milana Bandića bilo dobrih i loših stvari. Dobre podržavam, a loše su mi motiv da se kandidiram. U posljednjoj godini je previše toga bilo lošeg, a potres je bio okidač. To je bio razlog kandidature. Nisam govorila da je sve negativno, i to je ključna razlika u odnosu na druge - kaže Škare-Ožbolt, naglašavajući kako nema potrebu ništa mijenjati u svojoj kampanji.
Premda to ne izgovara tako izravno, Škare-Ožbolt vjeruje da joj upravo to što se nije obrušila na Bandića sada može biti od pomoći, odnosno da je ostavila otvorena vrata Bandićevim biračima koji su njegov odlazak s ovog svijeta teško primili. Najveći kapital kojim je Škare-Ožbolt ušla u ove izbore je njezino ime koje je poznato javnosti, posebno starijim biračima, i bogato političko iskustvo, počevši od rada s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom, preko aktivnog sudjelovanja u reintegraciji hrvatskog Podunavlja, potom izlaska iz HDZ-a i formiranja Demokratskog centra, ulaska u Vladu Ive Sanadera i razlaz s njim.
Nakon što ju je Sanader smijenio s dužnosti ministrice pravosuđa, Škare-Ožbolt povukla se iz političkog života i otišla u odvjetničke vode.
Zvučno ime
Kao ministrica je gurala projekt uređivanja zemljišnih knjiga i katastra, a onda se kao odvjetnica nastavila u velikoj mjeri baviti upravo takvim predmetima. Prema nekim medijima, to baš i nije bilo previše uspješno. Škare-Ožbolt odbila je razgovarati o radu svog odvjetničkog ureda jer on, kako kaže, nema veze s kandidaturom za gradonačelnicu, a u Hrvatskoj odvjetničkoj komori mogli bi pogrešno shvatiti bilo koji njezin istup kao pokušaj reklame. Onima koji tvrde da joj u advokaturi nije bajno poručuje da vide u Poreznoj upravi ima li ikakvih dugova te napominje da u njezinu uredu radi pet odvjetnika. Ne želi govoriti koje su joj političke opcije u Zagrebu prihvatljive za postizbornu suradnju. Ide s pozicije centra, a poslije bi se mogla prikloniti lijevima i desnima.