U nastavku donosimo:
- što energetska obnova znači za identitet nebodera Vjenceslava Richtera na Vrbiku i gdje je izgubljena veza s izvorom
- ključne propuste na pročeljima i stolariji koji utječu na vrijednost sklopova i svakodnevicu stanara
- argumente arhitekta i teoretičara Maroja Mrduljaša o granicama i promašajima aktualnog modela obnove
- stručne smjernice Alana Brauna za očuvanje modernističke arhitekture uz tehnička unaprjeđenja
- iskustva i stavove struke, uključujući Vesnu Meštrić i A. K. Gashija, o poslijeratnom nasljeđu i potrebi sustavne zaštite
Slučaj obnove Raketa na zagrebačkom Vrbiku može se gledati na istoj liniji sa slučajem Poljud, u smislu novog primjera kako se odnosimo prema poslijeratnoj arhitekturi. Što nam je danas uopće važno sačuvati iz tog vremena? I kad konačno obnavljamo kako obnavljamo?
Završava se energetska obnova jednog od triju nebodera arhitekta Vjenceslava Richtera, poznatijih kao Rakete na Vrbiku, koja je u vizualnom smislu poništila ideju autora. Sklop tornjeva nije bio zaštićen kao spomeničko dobro pa je obnova išla po logici da su energetski zahtjevi dominantni i po uhodanom modelu.
Svaka čast na obnovi, ali betonski stupovi prekriveni su fasadnom bojom. Struka se izjasnila: zgrada više nema obilježja brutalizma.
Dovršeni 1968. godine, neboderi su bili kultna ostvarenja brutalističke...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....