- Ljudi me često pitaju kakva mi je Hrvatska. Naravno da je lijepa, nisam tu bez razloga. Ali rjeđe čujem: ‘Kako si ti?‘ Mnoge od nas uče kako sustav funkcionira, odgajaju djecu u tom sustavu, rade i nemaju tu obitelj koja ih podržava - rekla je Kenijka sa zagrebačkom adresom Maureen Njoki na javnom forumu "Pod pritiskom: Ženske priče globalnog rada", održanom 8. ožujka u povodu Međunarodnog dana žena u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u Zagrebu, u organizaciji Instituta za istraživanje migracija (IMIN).
Kvaliteta života migrantica bila je jedan od fokusa foruma pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Isusovačkom službom za izbjeglice te pod medijskim pokroviteljstvom Jutarnjeg lista. Događaj je okupio istraživače, predstavnike institucija, poslodavce i migrantice s ciljem otvaranja javne rasprave o njihovim radnim uvjetima, pravima i društvenoj vidljivosti. Ujedno su predstavljeni i rezultati istraživanja IMIN-a o izazovima s kojima se migrantice susreću.
Među govornicima su bili znanstvenici s IMIN-a: dr. sc. Margareta Gregurović, dr. sc. Mirela Holy, dr. sc. Iva Tadić, ujedno i voditeljica Foruma, potom prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", te same migrantice, koje su podijelile svoja osobna iskustva - dadilja, po zvanju učiteljica, Filipinka Camille Faith Bequio, poduzetnice, Tunižanka Wafa Kharroubi i Njoki te menadžerica salona za uljepšavanje, Nepalka Durga Phuyal i mnoge druge.
Prešla 6300 km, izgubila oca i brata i dvaput ostala bez posla: ‘Sanjam da majku zagrlim u Zagrebu‘
Polovica visokoobrazovana
Da su žene migrantice posebno ranjiva skupina, upozorila je Holy, rekavši da je "stakleni strop", koncept kojim se označava nevidljiva prepreka koja sprečava žene da napreduju prema boljim pozicijama, kod migrantica još niži. Tome svjedoče i podaci istraživanja koje je proveo IMIN, a koji ukazuju na to da je gotovo polovica ispitanica visokoobrazovana, a radi poslove ispod svojih kvalifikacija.
- Kod radnica migrantica taj je strop često još niži jer mnoge rade poslove ispod svoje stručne spreme, a mogućnosti napredovanja su ograničene zbog jezika, statusa boravka ili diskriminacije - pojašnjava Mirela Holy i dodaje kako je rizik marginalizacije upravo prema migranticama veći zbog preklapanja više faktora: spola, podrijetla, rase ili etničke pripadnosti, jezika i ekonomskog statusa.
Da je iskustvo migrantica u Hrvatskoj sve relevantnije, govore i podaci koje je istaknula Margareta Gregurović: Hrvatska je 2023. i 2024. godine na razini cijele EU imala najveći udio imigranata i imigrantica koji dolaze u radne svrhe (više od 90 posto). Ističe također obrazovanje, odnosno kako su žene koje dolaze iz EU i EGP-a, njih četvrtina, zaposlene u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, a kod žena iz trećih zemalja situacija je drugačija, iako je razina obrazovanja statistički ista.
- Među inozemnim osiguranicama iz trećih zemalja najveći udio, također malo više od četvrtine, zaposlen je u sektoru smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pri čemu više u pripremanju i usluživanju hrane - kaže M. Gregurović.
Navodeći podatke iz istraživanja o migranticama, Iva Tadić je istaknula da ih velik broj doživljava povišenu razinu stresa - oko 90 posto njih navodi da ga osjeća barem povremeno, a oko 40 posto često. Ističe da je taj stres povezan s različitim čimbenicima: jezičnim barijerama, nesigurnošću radnog statusa, razdvojenošću od obitelji, ali i iskustvima diskriminacije ili osjećajem da ne pripadaju u potpunosti društvu u kojem žive.
Niža kvaliteta života
- Kada govorimo o integraciji, ne govorimo samo o zapošljavanju ili administrativnim procedurama nego i o kvaliteti života i osjećaju pripadnosti - rekla je Tadić, napomenuvši kako je, prema istom istraživanju, prosječna kvaliteta života filipinskih žena u Hrvatskoj 6,4 na skali od 0 do 10, a filipinskih radnika 6,8.
Filipinka Bequio ističe da mnoge njezine prijateljice migrantice nemaju ginekologa niti obiteljskog liječnika. Upute su na hrvatskom, a liječnici ih često ne primaju, ponekad i zbog jezične barijere.
- Mnogi od nas rade kada imaju gripu. To nije dobro za druge ni za nas, kojima je naše zdravlje investicija kojom uzdržavamo i sebe i obitelj - istaknula je Camille Faith Bequio.
Upoznajte Indijku koja je u 4 godine osvojila Zagrepčane: ‘Hobi sam pretvorila u poslovni pothvat‘
Wafa Kharroubi, vlasnica obrta W.A.F.A. koji pruža usluge prevođenja i administrativne podrške, pomažući strancima da se lakše snalaze u birokratskim postupcima, upozorila je na administrativne barijere s kojima se oni susreću, kao i na složene procedure koje se razlikuju po gradovima i nedostatak jasnih informacija.
- Važno je da postoji administrativna podrška koja će funkcionirati unutar zakonskih rokova, time se sustav humanizira za sve strane radnike čija egzistencija često ovisi upravo o birokraciji - rekla je Wafa Kharroubi.
Nepalka Durga Phuyal govorila je o svojem iskustvu dolaska u Hrvatsku, otkazu koji je ubrzo uslijedio i šoku koji je pretrpjela zbog straha za egzistenciju sebe i obitelji koju je uzdržavala. Na sreću, tada joj je pomogla vlasnica salona u kojem danas radi.
- Moj savjet svim radnicima jest da traže dobre ljude jer oni na kraju najviše mogu pomoći - istaknula je Durga Phuyal.
Sudionici foruma zaključili su da pitanje položaja žena migrantica nadilazi pojedinačne radne odnose te predstavlja važno pitanje ljudskih prava, održivosti tržišta rada i društvene kohezije. U kontekstu demografskih promjena i sve veće ovisnosti hrvatskoga gospodarstva o stranom radu, nužno je razvijati politike koje će prepoznati rodnu dimenziju migracija i osigurati dostojanstvene radne i životne uvjete za sve radnike i radnice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....