Predviđa se da će ZET ovu godinu završiti s minusom od 300 milijuna kuna. Ne povise li se cijene prijevoza, ukinut će se neke tramvajske linije, a one koje ostanu vozit će rjeđe.
Ne isplati li gradonačelnik Milan Bandić zaostala dugovanja ZET-u u iznosu od čak 890 milijuna kuna, 4390 radnika moglo bi ostati bez plaća. Bude li ZET i dalje rak-rana Zagrebačkog holdinga, megatvrtka od 13.200 zaposlenika naći će se pred financijskim slomom.
Istina je na pola puta
Je li Bandić jedini krivac za alarmantnu situaciju u ZET-u? Je li zaista samo njegova megalomanija - kupovanje niskopodnih tramvaja i uvođenje besplatnog prijevoza za učenike i studente - dovela gradsku tvrtku s najviše zaposlenika na rub propasti?
Istina je, kao i uvijek, negdje na pola puta.
Naime, velik dio odgovornosti za lošu financijsku situaciju u tvrtki snose i čelni ljudi u ZET-u, koji su se posljednjih pet godina ponašali kao da je blagajna Holdinga nepresušna.
Zagreb je tako postao vjerojatno jedini grad u Europi u kojem se turisti stariji od 65 godina mogu besplatno voziti. Istodobno, ZET je jedina Holdingova podružnica koja financira dva vlastita kluba liječenih alkoholičana.
Info displayi na postajama, sustav vrijedan 70 milijuna kuna, ne funkcioniraju ni gotovo tri godine nakon postavljanja prvog displaya, a isto se odnosi i na automatski sustav naplate karata, plaćen 38 milijuna kuna.
‘Zaboravni direktori’
Za udobne niskopodne tramvaje utvrdilo se da su nekvalitetni. Jutarnji je 2009. pisao kako je norveška banka otkrila da više od polovice tramvaja ima pogrešku, zbog čega je njihovo podvozje sklono pucanju. Te su teze potvrđene ove godine, kad su podvozje tramvaja probili kameni blokovi s ceste. Pola milijuna kuna platili smo i dva minibusa, koja od garaže Tuškanac do Gornjeg grada prevoze putnike, odnosno saborske zastupnike.
No osim dvojbenih projekata, ZET je praznio svoju blagajnu (i naše džepove) zbog “zaboravnih direktora” i “nužnih” prometnih studija.
Tako smo 2009. morali platiti 1,2 milijuna eura interkalarnih kamata zbog kredita od 48 milijuna eura koji je zbog obnove tramvajskog podsustava i rekonstrukcije Remize podignut 2004. godine. Dva puta probijao se rok početka otplate, kao i rok do kojeg se kredit morao iskoristiti.
Potkraj 2006. ZET je imao još jednu nepotrebnu investiciju. Tadašnji direktor Ivan Tolić, što je i sam priznao, oštetio je ZET za 30 milijuna kuna jer je pri podjeli otpremnina za 530 radnika zaboravio napraviti plan rješavanja tehnološkog viška. Riječ je o dokumentu koji tvrtke u takvim slučajevima oslobađa od plaćanja poreza.
Plaćamo njihove greške
Od Ekonomskog fakulteta 2008. naručena je Studija modeliranja poslovne strategije ZET-a u prometnoj funkciji Grada.
Platili smo je dva milijuna kuna, a ni dvije godine poslije nije poznato je li Holding od nje imao ikakve koristi. Uostalom, indikativan je, odnosno posve nejasan i odgovor na to pitanje:
- Na temelju studije donesene su ključne smjernice razvoja prometne mreže s infrastrukturom i ekonomskim učincima, parametri za nabavu i održavanje vozila te odluke vezane uz rekonstruiranje i organizaciju radnih procesa.
Sve to dovelo je do teške financijske situacije u ZET-u. U prijevodu - plaćali smo njihove pogreške da bismo uskoro počeli plaćati skuplju kartu za tramvaj.
Nije nam bitno tko je kriv, gubitak moramo sanirati!
Nećemo tražiti krivca, ali nećemo ni sjediti i čekati da nam Grad uplati novac. Već provodimo mjere kojima ćemo pokušati sanirati gubitak i povećati prihode, kaže Dubravko Baričević, direktor ZET-a. O otkazima zasad ne govori, ali ističe kako je potrebna analitička procjena koja će pokazati ima li viška radnika.
- Otvorili smo nova prodajna mjesta u trećoj smjeni za vozače koji se zaduže za karte i prodaju ih u autobusima. Time uprihodujemo 200.000 kuna mjesečno. Razmišljamo i o tome jesu li potrebna dva minibusa kod garaže Tuškanac - kaže direktor Baričević. ( J. Ko.)