Mi smo kao čardak ni na nebu ni na zemlji, opisuje mi Zlatko Blagaj, jedan od predstavnika stanara iz Kineskog Zida, kompleksa zgrada u ulici Božidara Magovca u Travnom problem koji imaju. Plato ispred tih zgrada koje su ime dobile zbog svoj specifičnog stepenastog izgleda naime jedan je od najgorih u Gradu. Neodržavan, oštećen, zapušten, opasan.
Kamene ploče na platou koje su postavljene sedamdesetih, sada su polomljene, a iz rupa raste visoki šaš, svakako viši od bilo kojeg školarca koji tim putem mora proći na nastavu. Stepenice su popucale i razbijene, a okolni frizeraj, trgovina i kafić su poluprazni.
Ispred ulaza 151 dočekao nas je on, umirovljeni građevinski inženjer Zlatko Blagaj koji se već 16 godina, koliko je jedan od 11 predstavnika stanara u zgradi s tisuću stanovnika, bori s vjetrenjačama. Plato, ispod kojeg su garaže, naime treba hitno sanirati
S njegove donje strane iz betona vire zahrđale cijevi i žice, smeće je svud uokolo, a ovuda prolazi glavni put do dječjeg vrtića i osnovne škole.
-Pogledajte vi ovaj apsurd, nakon dugo godina došli su nam ovdje napraviti novi nogostup a onda su ga nakon dva tjedna opet prekopali jer na vrijeme nisu postavili neke cijevi i rasvjetu. Pa kako je moguće da se to događa?, čudi se.
No, lako za estetiku, ove se zgrade već 11 godina s Gradom spore oko toga tko će popraviti plato.
Stanari područje oko zgrade smatraju javnim gradskim prostorom i vlasništvom, Grad pak misli suprotno. Dosad su stanari iz pričuve morali plaćati sve hitne popravke pa i jedan kanalizacijski otvor kroz koji je jednom prilikom propao automobil. Grad je u jednom trenutku čak s platoa maknuo javnu rasvjetu kako bi dokazao da je to privatni a ne javni prostor.
Blagaju nije jasno kako je u drugim zgradama jasno definirano što je javni, a što privatni dio oko zgrade, a jedino njih Grad muči već godinama.
Kao dio problema, ukazuje i na ratni bunker u dvorištu koji datira također iz sedamdesetih. Zrinjevac koji je u gradu zadužen za zelene površine, u ovom slučaju se njima ne bavi. Bunker koji sad ne služi ničemu, zarastao je u travu te je napušten.
- Mogli su nam bar ovo prenamijeniti u garaže jer je jedno vrijeme netko iz Grada koristio ove bunkere upravo za to. A kako je to moguće ako tvrde da je i to privatni prostor, a ne javni, pita se Blagaj.
Brojne peticije da im se plato sanira dosad nisu urodile plodom. Njihovi upiti su prosljeđivani iz ureda u ured, a Grad je nedavno konačno preuzeo nadležnost za sanaciju platoa, postoji i projekt, no dokad će čekati radove. Trenutno se traže izvođači radova.
A da bi stvar mogla potrajati dokazuje i da su tek prije koji dan uspjeli legalizirati svoju zgradu za koju u papirima konačno više ne piše da je livada. Gotovo pedeset godina nakon što je izgrađena.
Jedna od stanarki, Sanja Knez, tvrdi kako je djecu i starce strah prolaziti po platou kad je mrak.
- Tad se često skupljaju i pijanci iz lokalne trgovine, te mokre u prolazu koji je uz to pun psećeg izmeta. Najgore mi je poslije toga vidjeti djecu koja se igraju u tom prolazu u takvim uvjetima koji su grozni, objasnila je.
-Slali smo toliko molbi u Grad gdje su tvrdili da ne mogu ništa jer nismo upisani u katastar, a pomoć od gradskih komunalaca uvjetovali su time da prijeđemo s našeg privatnog upravitelja zgrade na GSKG. Dobili smo ultimatum, a tadašnji predsjednik gradske uprave Milenko Arapović za nas nije učinio apsolutno ništa. Pokušavali smo pisati i peticije, no Dinko Suton, član Vijeća gradske četvrti izjavio je da je naša situacija takva kao da on ima dvorište i da zatim traži njegovo financiranje što nikako nije isto jer njegovo dvorište ne bi bilo na ulici koju svi smiju koristiti, objašnjava u dahu Sanja Knez te napominje kako stanari Kineskog zida svoju zgradu uspoređuju s onom iz Pripjata nakon ekološke katastrofe u Černobilu.
Stanarima je svojedobno pokušao pomoći Renato Petek, član Gradske skupštine kojemu su se stanari ovog dijela grada obratili za pomoć prije 2 godine.
- Trenutno su zaustavljene javne nabave te se čeka rebalans proračuna, a u rujnu će se znati hoće li Travno uistinu dobiti gradski novac za tu sanaciju. MOŽEMO ima većinu u Novom Zagrebu pa se nadam da će se stvari pokrenuti na korist stanara jer sam slične probleme imao u svom kvartu na Jarunu u Staglišću gdje su cijevi na platou krivo postavljene pa voda nije odlazila. Otud i oni članci da je zastupnik plutao u čamcu na platou, kroz smijeh govori Petek. Nastavlja kako su mu stanari iz Kineskog zida uvijek govorili da su stanovnici zgrade uglavnom radnička klasa i jednostavni ljudi, pa se pita bi li možda sanacija bila brža da ondje živi netko važniji za hrvatsku javnost tko bi ubrzao same radove.
S druge strane parka koji dijeli dva stambena bloka iste ulice Božidara Magovca, stoji Mamutica u kojoj na 19 katova živi oko 5 tisuća stanovnika u 1.169 stanova. Ona stoji pokraj moderne novoizgrađene crkve, novog parkirališnog prostora i renoviranog platoa što nije slučaj s blokom s druge strane. Plato na kojeg vode novo uređene stepenice, doima se impresivno, na njemu su 24 lokala, a ispod njega 256 garaža.
Stanari Mamutice dobili su obnovljeni plato 2013. godine za cijenu 20 milijuna kuna, no kako na istoj adresi jedna zgrada može od grada dobiti obnovu, a drugu smatraju privatnim prostorom?
Na platou Mamutice uz lokale se nalazi knjižnica grada Zagreba, Kulturni centar Travno ali i uredi kvartovskog HDZ-a ali i prostorije Mjesnog odbora koji se još nije okupio i trenutno stoje prazne.
-Gledajte, je naš plato obnovljen 2013. godine ali to je napravljeno toliko loše da se nema što ni komentirati. Plato je asfaltiran ali na njemu se nalaze kvrge, a garaža nam prokišnjava jer spojevi nisu dobro napravljeni“, govori Aleksandar Sahadžić, jedan od predstavnika stanara u Mamutici. On ne zna je li u pitanju bio loš izbor izvođača radova ili je njihov nadzor bio problematičan, no osim što je plato možda lijep, njemu nedostaje stvarne funkcionalnosti. Nefunkcionalnosti ide i prilog činjenica da je rampa za invalide napravljena u stilu skijaškog slaloma s mnogobrojnim zavojima gdje je teško gurati kolica uz pomoć, a pogotovo ako invalidna osoba ide sama.