Potencijalno imenovanje zagrebačkih ulica i trgova po jugoslavenskoj revolucionarki i političarki Milki Planinc diglo je uzbunu na zagrebačkoj ljevici. Kako je to opisao Viktor Gotovac, bivši predsjednik zagrebačkog SDP-a, Možemo se našao u ideološki nemogućoj situaciji - da moraju "biti za antifašizam, ali bez Tita".
- Znači, oni Titovoj sljedbenici iz trećeg ešalona žele dati ulicu prije nego utemeljitelju tog pokreta, što je meni neshvatljivo. Umjesto Planinc, jednostavno su trebali vratiti ime Trgu maršala Tita, što on po svojim povijesnim zaslugama i zaslužuje i to bi bilo najpoštenije. Ali oni se boje društvene reakcije – govori Gotovac koji je svojevremeno na čelu zagrebačkog SDP-a predlagao da se sadašnjem Trgu Republike vrati Titovo ime.
Podsjetimo, odluku da se ime Milke Planinc, prema nekima sporna politička figura jugoslavenskog komunizma, zaslužna za uvođenje par-nepar vožnje i čelnica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske u vrijeme uhićenja aktera Hrvatskog proljeća, uvrsti u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu nekidan je donijelo Vijeće zagrebačke gradske četvrti Gornji grad - Medveščak, u kojem većinu drži Možemo!. Nakon medijskih natpisa, Rada Borić, zastupnica u zagrebačkoj skupštini iz redova Nove ljevice i predsjednica Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, ipak je povukla kočnicu rekavši da većina članova Odbora tome nije naklonjena.
- Većinsko je raspoloženje članica i članova Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova da se ime Milke Planinc ipak ne uvrsti u Fond imena za imenovanje javnih površina. O svemu ostalom moći ćemo reći kad prijedlog dođe na dnevni red Odbora - rekla je Borić, a na ponovni upit za komentarom odgovorila da je "sve već rečeno".
Odluka o Milki Planinc izazvala je jučer priličan broj reakcija političara i povjesničara koji smatraju da je prva jugoslavenska premijerka Planinc povijesna ličnost oko koje bi mogli biti određeni prijepori. Oko toga su se složili povjesničar Tvrtko Jakovina, ali i povjesničar i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović. Jakovina je rekao da je razdoblje Milke Planinc "nedovoljno istraženi", a Hasanbegović je Planinc ocijenio "najopskurnijom figurom ocvale faze komunizma" i Možemo optužio da od Zagreba žele napraviti "oazu boljševičke nostalgije".
Koliko je sada poznato, prijedlog Milke Planinc došao je od Igora Rešetnika, vijećnika četvrti Gornji grad - Medveščak iz reda Možemo!, a u glasovanju je prihvaćen s deset glasova za, tri protiv i jednim suzdržanim. Među članovima tog Vijeća nalazi se i saborska zastupnica Možemo Urša Raukar Gamulin, a predsjednica je Miljenka Buljević, jedna od osnivačica stranke Zagreb je naš. Na poziv upućen Buljević, za objašnjenjem konteksta odluke o Milki Planinc, kao i povlačenja te odluke, kratko je odgovorila da "nije u prilici razgovarati".
Gotovac, pak, smatra da je još gora odluka sada odustajati od inicijative za Milku Planinc i povlačiti se od svog stava i donesenih odluka.
- Pogubili su se. Sam prijedlog nije bio politički mudar jer ako pogledate desnije portale vidjet ćete da je protivnicima ideje efekt isti, bila to Milka Planinc ili Tito – kaže.
Dodaje pritom, govoreći o svojoj bivšoj stranci, da je "neprihvatljivo i komično" kako zagrebački SDP, gradski koalicijski partner Možemo, "o tome šuti, sakriva se od stvarnost i izbjegava uopće biti akter gradske politike te bježi od stava o temi nacionalne prošlosti".
Iz SDP-a se, dakle, o svemu još uvijek ne izjašnjavaju. Ivan Račan, član Predsjedništva SDP-a, kaže da "nije posve upoznat s odlukom i inicijativom za Milku Planinc".
- Kad to dođe na stol kao službena odluka onda ćemo o tome razgovarati. Morate znate da u Fondu imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu ima više tisuća imena, a sva čekaju svoju priliku – rekao je dodajući da, kako je vikend, s koalicijskim partnerima nije stigao razgovarati.