IVA PRIPUZ ŠPEKULJUK

‘Žrtve smo političkih obračuna, C.I.O.S ne živi od poslova s Gradom, a Tomaševića smo zvali na razgovor‘

I dalje se javljamo na sve otvorene javne natječaje i javljat ćemo se bez obzira na to tko će biti gradonačelnik - rekla je šefica C.I.O.S.-a
Iva Pripuz Špekuljuk
 Neja Markičević/Cropix

Gospodarenje otpadom u Zagrebu vruća je tema kampanje na lokalnim izborima u Zagrebu, a u tom kontekstu pod posebnim fokusom su poslovni odnosi Grada i tvrtke C.I.O.S. Na čelu te kompanije odnedavno sjedi Iva Pripuz Špekuljuk, a u intervjuu za Jutarnji list govori o poslovanju kompanije, njezinim odnosima s bivšom gradskom administracijom, te najavama revizije ugovora sklopljenih sa Zagrebačkim holdingom.

C.I.O.S. Grupa i njezini poslovni odnosi s Gradom su zapravo jedan od ključnih motiva kampanje koja se vodi na lokalnim zagrebačkim izborima. Kako to komentirate?

- Svjesni smo da se u političkim kampanjama ne biraju sredstva i alati do pobjede, međutim, teško nam je prihvatiti da se neki kandidati toliko olako služe neistinama i podmetanjima. Kada pretendirate voditi grad, a pogotovo najveći grad u državi, svaka riječ mora biti provjerena i istinita. To na žalost u slučaju nekih kandidata i naše tvrtke nije bilo tako, a upravo su na tim neistinama o nama gradili svoju kampanju. Tim, mogu slobodno reći klevetama, narušava se reputacija tvrtke koja 30 godina uspješno posluje, zapošljava 1000 ljudi u Hrvatskoj i uplaćuje godišnje u proračun više od 100 milijuna.

Krajem ožujka smo, u nadi da će kandidate zanimati istina, a sve nakon istupa i izjava pojedinih kandidata, poslali otvoreno pismo svim kandidatima u kojem smo iznijeli činjenice o našem poslovanju s Gradom Zagrebom i općenito poslovanju cijele grupacije te smo sve kandidate pozvali u otvoreni posjet našem reciklažnom centru. Međutim, samo dva kandidata odazvala su se tom pozivu, a kandidati koji u fokus stavljaju "zeleno upravljanje" gradom te zaštitu okoliša nisu reagirali na naše pismo niti su ikad posjetili naš reciklažni centar.

Kako tumačite to da nisu reagirali?

- Većinu toga izrečenog u kampanji iz perspektive nas i naših zaposlenih, doživjeli smo kao prilično olako, paušalno politiziranje s elementima zastrašivanja. Očito su shvatili da takva manipulacija s građanima kroz zastrašivanje nama ima dobar odjek, pa se nisu ni trudili govoriti istinu, a medijske pažnje im pri tome nije nedostajalo.

Nisam sigurna da su ti političari i aktivisti svjesni napora koje je potrebno uložiti da se održi stabilno poslovanje uz ovakve opstrukcije i svaki mjesec isplati 1000 plaća našim zaposlenicima u Hrvatskoj. Ako to sve nije bilo s namjerom, nego do neznanja i neinformiranosti, tada razloga za brigu svi skupa imamo još i više.

Sigurni smo da postoji puno više problema i tema od javnog interesa o kojima bi se moglo raspravljati i na kojima se može graditi kampanja, umjesto na CIOS Grupaciji. U svakom slučaju, nadam se da ostali poduzetnici i njihovi zaposlenici u gradu Zagrebu neće nikad doživjeti to što smo mi u grupaciji proživljavali zadnjih godina, neargumentirane napade i klevetanje, a radi nečijih političkih obračuna ili pak ambicija.

image
Iva Pripuz Špekuljuk
Neja Markičević/cropix

Izgledni budući zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je"reviziju" ugovora koje gradske tvrtke imaju s tvrtkom koju vodite. Koje uopće ugovore vaša tvrtka s Gradom trenutno ima, do kada traju i postoji li mogućnost njihovog jednostranog raskida?

- Svi ugovori sklopljeni su temeljem javnog natječaja. Dakle, uvjeti pod kojima su sklopljeni definirani su već u samom natječaju. Zato nam je čudno da se ti ugovori mistificiraju i da se spominje "revizija". Sve je uvijek bilo, a i sada u ovom trenutku je jasno i transparentno, a gospodin Tomašević je uvid u te ugovore mogao napraviti i puno prije kad smo ga kao gradskog zastupnika pozvali da nas posjeti, pogleda ugovore i pita sve što ga zanima, ali naravno, ispričao se svojom velikom zauzetošću. Naravno, naš poziv je i dalje otvoren, iako nije reagirao niti na poziv upućen u otvorenom pismu u početku kampanje.

Što se ugovora tiče, trenutno ih je 7 otvorenih, s time da smo u većini njih član zajednice ponuditelja.Neki se odnose na naše usluge zbrinjavanja drva, glomaznog otpada i plastične ambalaže, a ostatak se odnosi na papir, karton, otpadna vozila i metale, koje otkupljujemo od Grada po cijeni s natječaja gdje smo bili najpovoljniji ponuđači. Ugovori nemaju predviđen jednostrani raskid u smislu jednostrane izjave neke od ugovornih strana s osnova koje bi došlo do prestanka važenja ugovora, a bez relevantnog razloga.

Ugovor je moguće jednostrano raskinuti isključivo ako jedna od ugovornih strana ne izvršava svoje obveze iz ugovora, a društva C.I.O.S. Grupe redovito i uredno ispunjavaju sve svoje obveze preuzete predmetnim ugovorima. Svaki jednostrani raskid ugovora, bez opravdanih razloga, povlači odgovornost ugovorne strane koja je ugovor otkazala u smislu obveze naknade cjelokupne štete koja je nastala ugovornoj strani koja je uredno izvršavala svoje obveze iz ugovora.

Kada imate taj podatak, onda i vaše pitanje zadire samo u percepciju, dojam, a nikako ne u poslovni i pravni meritum. Znamo da je u politici percepcija važna, ali u gospodarstvu ipak vrijede neka druga pravila. I nije ugovore slagao nikakav odvjetnički tim, nego ponavljam, uvjeti ugovora su poznati već pri samom otvorenom natječaju, kako za nas, tako i za sve druge tvrtke s područja grada Zagreba.

Udjel prihoda koje C.I.O.S. ostvaruje u poslovanju sa Zagrebom možda je - kako vi kažete - malen, no činjenica je da ubrzano raste - u šest godina porastao je s 410 tisuća na gotovo 35 milijuna kuna. Nije li po tome Zagreb ipak važan za C.I.O.S. kao brzorastući klijent s ogromnim potencijalom daljnjeg rasta?

- Takav rast je prije svega vezan uz promjene zakonodavnog okvira, a koji se počeo mijenjati ulaskom Hrvatske u EU. Nema veze s nama niti što nama netko "pogoduje". Otpad se do 2013. godine prikupljao od građana i odmah potom odlagao na Jakuševac, a danas se gotovo sav otpad po načelima kružnog gospodarstva odvojeno prikuplja i reciklira, jer odlaganje kao takvo je zadnja opcija. Tako je i s gradom Zagrebom. S porastom odvojeno prikupljenog otpada i razvojem mreže reciklažnih dvorišta, raste i potreba da se sav taj otpad negdje sukladno zakonu oporabi.

Tako ste 2013. imali samo posebno izdvojen glomazni otpad, a danas se posebno prikuplja i predaje na oporabu i otpad s groblja, papir i karton, drvo, plastika, građevinski otpad, bio otpad, opasni otpad i drugo. Bez obzira na rast prihoda odnosno vrste otpada koje mi preuzimamo na oporabu, taj dio poslovanja nije nam od značaja za prihode i profitabilnost te dugoročno ne planiramo razvijati poslovanje niti rasti na prihodima od Grada Zagreba, a kao što nismo ni do sada. Nadalje, uvijek se spominje prihod, ali prihod nije profit. Ako ćemo gledati profit od odnosa s Gradom, onda će taj postotak biti još apsurdniji. A kad bi uz sve to vezali reputacijsku štetu koja nam je učinjena, rezultat je daleko gori.

Niste li sad kontradiktorni?

Zašto?

Pa, ako već poslovanje sa Zagrebom za C.I.O.S. predstavlja zanemariv dio ukupnih prihoda, a istovremeno i veliku reputacijsku štetu, nije li logično da jednostavno prestanete poslovati sa Zagrebom i tako u korijenu osujetite sumnje o pogodovanju i reputacijsku štetu koja iz toga proizlazi?

- Puno puta smo raspravljali o tome u širem sastavu unutar tvrtke, ali zar ne mislite da bi sve to skupa izgledalo još gore da smo se povukli nakon afere Agram? Tada smo doživjeli svojevrstan šok. Uhitili su nam vlasnika i tadašnjeg predsjednika uprave, radi hitnog pregovaračkog postupka koji je bio jedino moguće rješenje u tom trenutku jer je Grad tada bio zatrpan glomaznim otpadom, a istovremeno nadležno Ministarstvo zabranjuje odlaganje tog otpada na Jakuševac. U tom pregovaračkom postupku je Grad Zagreb odnosno Zagrebački holding plaćao najnižu cijenu ikad za zbrinjavanje glomaznog otpada od 520 kuna/toni. U isto to vrijeme Grad Samobor je plaćao 950 kuna/toni, a MUP 2000 kuna/toni.

Dakle, Grad Zagreb tj. pokojni gradonačelnik Bandić nam je pogodovao, a gospodin Beljak i gospodin Ostojić kao tadašnji ministar tog resora nisu? Stoga nisam sigurna da bismo išta poentirali odustajanjem. Nije bilo lako, podmetalo nam se na sve moguće načine, od požara do lažnih prijava, reputacijski su nam nanijeli veliku štetu, ali nas je sve to dodatno motiviralo da budemo još bolji i uspješniji. Imamo sjajan tim ljudi te radimo bolje nego ikad. I ne, ne živimo od poslova s Gradom iako se i dalje javljamo na sve otvorene javne natječaje i javljat ćemo se bez obzira na to tko će biti gradonačelnik. Često ne budemo jedini ponuđač. Nekad posao dobijemo, nekad ne, ali nema govora o odustajanju.

Kažete kako ste većinu ugovora sa Zagrebom dobili na otvorenim javnim natječajima, no vaši kritičari tvrde kako su ti natječaji često provođeni tako da su se predmeti nabave okrupnjivali (npr. vrste otpada koje treba oporabiti) pa je stoga i smanjen krug kompanija koje uopće takve zahtjeve mogu zadovoljiti. Nije li i takva praksa forma pogodovanja? Uostalom, nalaz koji utvrđuje upravo takvu praksu vezanu za natječaje obuhvaćene optužnicom u slučaju Agram dala je i sudska vještakinja...

- To nije baš istina. Za svaki otpad natječaj se zasebno raspisuje osim za sitni otpad koji se prikuplja u samim reciklažnim dvorištima grada, a i on se na kraju dijeli na kategorije opasni i neopasni otpad. I vi i građani morate biti svjesni da je u gospodarenju otpadom jednostavno previše populizma koji otežava uspješno gospodarenje otpadom. Tu ne bi smjelo biti mjesta za takve kritičare, svakojake ideologije niti populističke priče. Hrvatska treba preslikati najbolje prakse iz Europe i to je kraj priče.

Mi smo kao privatna kompanija upravo to i radili. Prepoznali smo na vrijeme sve prednosti ulaganja u infrastrukturu i pratili što rade druge velike kompanije po Europi te u koja postrojenja ulažu, pa smo tako spremni dočekali ulazak Hrvatske u EU. Smjernice i zakon su jasni i za sve jednaki, a mi smo samo napravili korak naprijed na vrijeme. Uložili smo u svoju imovinu više od 1,4 milijarde kuna, a zahvaljujući tolikim ulaganjima, imamo sve potrebne dozvole za gospodarenje raznim vrstama otpada te možemo udovoljiti svim tržišnim uvjetima. Stoga, vjerujte da nema potrebe da se nama prilagođava ijedan natječaj ili natječajna dokumentacija.

A kad smo kod slučaja Agram i sudske vještakinje, mediji često neobjektivno i senzacionalistički prenose iz slučaja i sudnice u odnosu na stvarno i činjenično izneseno stanje. Kao najbitnije bih napomenula da je ista vještakinja zaključila da nije bilo nikakve štete za Holding sklapanjem tog posla te da smo imali sve potrebne dozvole za sklapanje tog posla.

image
Neja Markičević/Cropix

U svom programu vezanom za gospodarenje otpadom Tomašević je najavio kako planira dio poslova u sustavu gospodarenja otpadom koje trenutno obavljaju kooperanti prebaciti na Holding. Mislite li da je to moguće?

- Mi pozdravljamo sve napore budućega gradonačelnika da poboljša kvalitetu života i usluga u gradu te po pitanju razvoja naravno da ništa nije nemoguće, ali ovisi o tome koliko će se novca od građana izdvojiti iz proračuna te u kojem roku, a malo prije sam vam spomenula iznos od 1,4 milijarde kuna ulaganja u našu imovinu. Dakle može se, ali tko će to platiti, k ada i kako? To je ulaganje od stotine milijuna kuna u dodatne prostore, njihovo opremanje, razne strojeve i postrojenja, kante i kontejnere te iziskuje zapošljavanje stotine novih ljudi.

Dakle, moguće je, ali onda moramo biti svjesni da će takvo značajno ulaganje moguće dovesti do povećanja cijena komunalnih usluga u odnosu na današnje cijene, a dan danas nismo čuli što se recimo planira napraviti po pitanju otpada koji nije reciklabilan, kao što su dječje pelene, kompozitna plastika, štapići za uši itd. Iako se Tomašević razmeće obećanjima, njegovi planovi po pitanju gospodarenja otpadom su nekonkretni i neodređeni, pa još ne znamo koja je to infrastruktura u koju će se ulagati niti koje su to lokacije na kojima će se ona razvijati, a često su mu izjave kontradiktorne onima s početka kampanje ili iz vremena kad je bio aktivist, A pri tome često zanemaruje i Plan i Strategiju gospodarenja otpadom RH.

Ok, ali ne ispada li onda da je Grad, odnosno Zagrebački holding, tijekom proteklih desetak godina zapravo došao u situaciju da tehnološki i logistički ovisi o C.I.O.S.-u što se tiče gospodarenja otpadom? Renato Petek često je iznosio takve teze, a svojedobno je ispričao i da je Čistoća odustala od kupnje jednog stroja za obradu otpada, da bi onda taj stroj kupila vaša tvrtka te onda uslugu usluge njegova korištenja naplaćivala...

-To je pitanje za zagrebačku Čistoću, a ne za mene. A gospodin Petek bi se prije iznošenja bilo kakvih senzacionalističkih teza trebao barem minimalno raspitati. Nadalje, notorno odbijam bilo kakve špekulacije da predstavljamo interesnu skupinu koja je na bilo koji način utjecala ili utječe na smjerove razvoja gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu ili bilo kojem drugom gradu, odnosno njihovim komunalnim društvima.

Poznavatelji Plana i Strategije gospodarenja otpadom na razini Hrvatske, dobro znaju da je njima previđena izgradnja Centara za gospodarenje otpadom po županijama, pa tako i za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, a gdje bi se trebao oporabiti sav otpad s našeg područja. Izgradnju tih centara čekaju sva komunalna društva u Hrvatskoj pa niti jedno od njih - tako ni Čistoća - nije pretjerivalo s ulaganjima u takvu infrastrukturu. Naš rad, planovi i ulaganja nemaju niti će imati bilo kakve veze s gradskom Čistoćom.

Mi smo odlučili investirati u dodatne strojeve za obradu glomaznog i građevinskog otpada kojima bi pokrili poslovanje u 6 županija, a sufinancirani su iz sredstava EU. Dakle, nema veze s Čistoćom, jer mi na razini grupacije uvijek planirano dugoročno i regionalno, a ne lokalno kao gospodin Petek.

Još jedna kontroverzna tema vezana za poslovanje C.I.O.S.-a u Zagrebu su učestali požari u prostorima vašeg postrojenja na Jankomiru. U šest godina tamo je bilo šest požara, a postrojenje je dozvolu dobilo temeljem studije utjecaja na okoliš u kojoj se tvrdi da nema značajnijeg rizika od požara. Zašto se to događa?

- Reciklažni centar Jankomir otvoren je 2006. godine kao najsuvremeniji reciklažni centar, a sve uz prisustvo brojnih uzvanika među kojima je bilo i šest saborskih zastupnika iz šest različitih parlamentarnih stranaka. Naša sigurnost i standardi nikad nisu bili upitni, a prvi požar se dogodio 2014.godine, dakle, nakon što je krenula suradnja sa zagrebačkom Čistoćom. Tada su se dogodila dva velika požara i na žalost svih nas, bili su podmetnuti, a što su pokazale i snimke s naših kamera te je podnijeta kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja.

Međutim, ako ih stavimo u vremenski kontekst lokalnih izbora, te pogledamo naslovnice iz tog perioda, svima bi trebalo biti sve jasno. Naime, kada tjednima stigmatizirate jednu tvrtku i njezine zaposlene, kada stalno politički govorite o navodnom kriminalu, nesretnim i neinformiranim ljudima ne treba niti jedan drugi okidač da pravdu uzmu u svoje ruke. Upravo to se dogodilo, jer na sigurnosnim kamerama, što je i policija utvrdila tijekom očevida, jasno se vidi da je zapaljiva tvar bačena na naše skladište s vanjske strane ograde ciljajući glomazni otpad. Manji požari o kojima se pisalo smiješno su prikazivani strašnima i velikima jer su mediji uglavnom objavljivali slike s jednog od dva velika požara.

Ipak, nije li tako velik broj incidenata rezultat lošeg upravljanja tim postrojenjem i pripadajućom infrastrukturom?

- U svijetu nije ništa neobično da se dogodi požar u reciklažnim centrima jer to nije stvar lošeg upravljanja. To je stvar odgovornosti svih nas prilikom odbacivanja otpada. Problem je što se u glomaznom i drugom otpadu koji građani odbacuju na ulice nađu potrošene baterije, zauljene krpe, drvo, kante goriva, boja i lakova ili pak drugih lako zapaljivih tekućina koje otpad s kojim je to odbačeno upije, a onda krene proces zagrijavanja i iskrenja prilikom obrade tog otpada. Dakle, odgovornost je na svima nama.

Neki građani sumnjaju da su tim požarima de facto uništava otpad koji bi bilo znatno skuplje zbrinuti...

- Da, to je na žalost još jedan mit oko požara na otpadu koji je potrebno razbiti. Otpad koji je gorio nije nestao. Svaki puta kada taj otpad gori nama se napravi šteta, jer zbrinjavanje takvog otpada troškovno je duplo veće opterećenje za društvo nego njegova obrada na postrojenju. Dakle, mi otpad ne spaljujemo s namjerom da „nestane“, jer to jednostavno nije tako, a obzirom da taj otpad ionako nema vrijednost, nemamo nikakve koristi od osiguranja niti se iz osiguranja naplaćujemo kako neki zlobno špekuliraju.

Ono što je nevjerojatno je da ste zadnjih godinu dana imali tri požara u reciklažnim dvorištima drugih tvrtki, ali o tome nitko nije pisao niti ih je objavljivao na naslovnicama!? Mi koristimo najbolje tehnologije, imamo znanje i kompetencije u gospodarenju otpadom, a kao velik sustav smo stalno pod nadzorom inspekcija. Poštujemo sve standarde i zakone te su naša vrata uvijek otvorena za sve koji nas žele posjetiti. Prije svega mislim da bi to trebao napraviti budući gradonačelnik i ljudi koji žele voditi Zagreb, a kojima su građani dali povjerenje da to rade pošteno, transparentno i bez politiziranja.

'DORH-ov vještak je utvrdio da nema štete za Holding'

Kako biste vi okarakterizirali te odnose vaše obitelji s Milanom Bandićem? Jesu li oni bili prijateljski, poznanički, poslovni...

- Da odmah razjasnimo, tvrtka nikad nije dogovorila niti jedan posao s Milanom Bandićem! A što se tiče ostalih odnosa, nije tajna da je moj otac bio prijatelj s Bandićem, ali to prijateljstvo je trajalo i puno prije nego je Bandić postao gradonačelnik.

Prva suradnja naše tvrtke sa Holdingom dogodila se tek krajem 2013., nakon 13 godina mandata Bandića, ali zbog otpadom zatrpanih i zakrčenih ulica Zagreba kada je u pregovaračkom postupku sukladno Zakonu o javnoj nabavi, ugovoreno preuzimanje i oporaba glomaznog otpada.

Taj ugovor iz 2013. godine je sada dio afere Agram koja se svela na optužnicu vezanu za nematerijalnu korist, jer štete za Holding u tom poslovnom odnosu nije bilo. To je utvrdio i ovlašteni sudski vještak kojeg je angažirao DORH.

Od tada naše tvrtke učestalo sudjeluju u Holdingovim postupcima javne nabave, sve je transparentno i sukladno Zakonu, pa ne vidimo u tome ništa sporno. Također, da napomenem, nama prihod u posljednjih 10 godina poslovanja sa Holdingom čini manje od 1% ukupnih prihoda i nismo gradili poslovanje poslovima s Gradom iliti Holdingom kako neki senzacionalistički izjavljuju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:35