Stigli su prije četiri godine iz kompjuteraškog podzemlja, ne zna se tko ih je izmislio. Možda neki konceptualac istražuje značenje novca, možda je je u pitanju zlonamjerni hakeraj, neki digitalni Bin Laden koji želi srušiti ni manje ni više nego cijeli financijski sustav.
Uspoređuju ih sa zlatom jer im vrijednost određuje potražnja , ograničene su količine, što je više Bitcoina na tržištu teže je stvarati nove. Stvaraju se matematičkim operacijama, u “blokovima”.
Svakih 10 minuta može se napraviti jedan blok od 25 Bitcoina. Blok nastaje kada se pronađe niz podataka koji, kada se na njih primijeni određeni algoritam, tvore točno određeni uzorak. Veličina bloka smanjivat će se što se više Bitcoina bude “iskopavalo” kako to sada kažu Englezi. Isto tako, bit će sve teže pronaći podatke za nove Bitcoine. Tako bi Bitcoin trebao evoluirati slično zlatu. Jednom ih se, vjerojatno, više neće moći proizvoditi pa će im vrijednost određivati transakcije.
Valuta budućnosti?
Ljudi tako oduševljeno trpaju novac u tu novu virtualnu valutu da su se neki analitičari zapitali je li taj Bitcoin s kojim se plaća sve od piratskih igrica do putovanja, valuta budućnosti? Teorije su razne: spominje se pad povjerenja u euro, prilično rašireno uvjerenje da je ova kriza zapravo preraspodjela bogatstva, masovna propast vjere u financijski sustav, povijesna inovacija... Činjenica je da nitko zapravo ne zna koji su se točno faktori urotili da od svih prijašnjih sličnih pokušaja baš ovaj, s Bitcoinom, tako eksplodira. Financial Times ga zamišlja kao valutu na kojoj umjesto dolarskog slogana “In God We Trust” piše “In No One We Trust”. Businessweek ga zove “anarhistička kripto-valuta”. Bitcoin je neovisan o centralnim bankama, vladama i financijskom establishmentu. Sve ga više ljudi kupuje za pravi novac, preko interneta, plaćaju ga gotovinom, karticama, preko Paypala. Troše ga preko posredničkih stranica koje uzimaju Bitcoine i osiguravaju isporuku robe i usluga. Kupuje se sve živo, od pizza do droge i seksa.
Bitcoin je, nažalost, idealan za kriminalne transakcije i pranje novca, samo kada bi ga bilo više. Stranica Mt.Gox je monopolist na terenu Bitcoina i pokriva 80 posto trgovanja tom valutom. Jučer kad smo ovo pisali, jedan Bitcoin vrijedio je 108.36 eura.
Još u siječnju vrijedio je 13,5 dolara. U veljači je živnuo i duplirao se na 30 dolara. Onda se u utorak 19. ožujka zemlja otvorila i u četiri dana Bitcoin je skočio na 147 dolara. Već u srijedio bio je na 117 dolara. Datumi zvuče poznato? Da, sve se poklapa s krizom na Cipru. Pokazuju to i grafikoni trgovanja Bitcoinom, do Cipra dominiralo je trgovanje za dolar, nakon Cipra, skočila je trgovina za euro.
Trgovina milijardama
Obim trgovine Bitcoinom uskoro bi mogao prijeći milijardu i pol dolara. U optjecaju je Bitcoina u protuvrijednosti gotovo 300 milijuna dolara. Pretpostavlja se da ga ljudi prihvaćaju jer se boje za sigurnost svoga novca u bankama ili naprosto da bi se “oslobodili” financijskog sustava koji doživljavaju kao korumpiran i opasan. Kako bilo, sve više ljudi pretvara svoj novac u Bitcoin i napuhava taj balon. Maksimalna količina Bitcoina koji mogu biti u optjecaju ograničena je na 21 milijun. Prema trenutnom stanju na tržištu, to je vrijednost od najviše tri milijarde dolara. Da se održi fleksibilnost i omoguće daljnje transakcije, omogućeno je trgovanje frakcijama Bitcoina. Kako je riječ o peer-to-peer sistemu transakcija, Bitcoinom će se moći kupovati dokle god ima ljudi koji to žele.