Dvadeset devetog listopada obilježava se Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Prema najnovijim podacima, godišnje u svijetu od moždanog udara umre približno 7,25 milijuna ljudi.
U Hrvatskoj je u 2023. godini od moždanog udara umrlo 3255 osoba, što ovo iznenadno i životno ugrožavajuće stanje svrstava u sam vrh uzroka smrti. Upravo zato važno je znati kako ga prevenirati i na vrijeme prepoznati, a odgovore na ova pitanja potražili smo od neurologa, dr. Ivana Miletića.
Moždani udar posljedica je prekinutog ili znatno smanjenog dotoka krvi u mozak.
- Kod moždanog udara - najčešće ishemijskog - dolazi do naglog prekida dotoka krvi u određeni dio mozga zbog začepljenja arterije. Ovaj nagli prekid cirkulacije uzrokuje nedostatak kisika i glukoze, što pokreće niz biokemijskih i imunoloških procesa koji dovode do smrti moždane stanice i gubitka/poremećaja funkcije zahvaćenog područja - objašnjava dr. Miletić, dodajući kako su najčešći uzroci moždanog udara kod osoba mlađih od 50 godina arterijska hipertenzija, pušenje, zloupotreba alkohola, pretilost, povišeni kolesterol.
Uzroci mogu biti i srčane bolesti - poremećaj srčanog ritma (aritmije), bolesti srčanog mišića (kardiomiopatije), postojanje komunikacije između lijeve i desne strane srca (“patent foramen ovale”). Također i poremećaj krvnih žila - disekcija (raslojavanje) arterija vrata ili aorte, poremećaji zgrušavanja krvi, urođeni, kao što su trombofilije ili stečeni, na primjer zbog upotrebe oralnih kontraceptiva. Uzrok mogu biti i neke autoimune i hematološke bolesti.
Tri vrste moždanog udara
Većina ljudi ne zna da postoje tri glavne vrste moždanog udara: ishemijski moždani udar, intracerebralno krvarenje (hemoragijski moždani udar) i subarahnoidalno krvarenje. Ishemijski moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile, dok hemoragijski nastaje zbog “pucanja” krvne žile i krvarenja u moždano tkivo ili subarahnoidalni prostor.
- Ishemijski moždani udar koji je najčešći, oko 60–90 posto svih slučajeva, obično se manifestira naglim nastankom žarišnih neuroloških deficita: slabost jedne strane tijela, poremećaj govora, poremećaj vida jednog oka, poremećaj ravnoteže ili vrtoglavica. Simptomi zavise od zahvaćene moždane regije - otkriva dr. Miletić,
Dodaje kako intracerebralno krvarenje dolazi uz ozbiljnije simptome.
- Intracerebralno krvarenje češće izaziva teže simptome: uz simptome opisane kod ishemijskog moždanog udara javljaju se i glavobolja, poremećaj stanja svijesti, konvulzije. Subarahnoidalno krvarenje se najčešće prezentira iznenadnom, vrlo jakom glavoboljom, često praćenom povraćanjem, poremećajem svijesti, ukočenošću vrata.
Za točno prepoznavanje vrste moždanog udara liječnici se oslanjaju na jedan bitan popratni simptom.
- Klinička prezentacija može se preklapati, ali ishemijski udar najčešće daje žarišne deficite bez poremećaja svijesti, dok hemoragijski udar češće uzrokuje globalne simptome, poremećaj svijesti i glavobolju. Definitivna diferencijacija postiže se snimanjem mozga - CT (kompjutorizirana tomografija) ili MR (magnetska rezonanca).
Na alarme odmahujemo rukom
Naše tijelo šalje nam signale prije moždanog udara, no često ga "ne slušamo" ili simptome koji upućuju na potencijalni moždani udar odbacujemo ili pripisujemo nečem drugom.
- Najčešći „tihi“ simptomi koji često prođu nezapaženo, a mogu biti upozorenje za moždani udar kod osoba mlađih od 50 godina, jesu iznenadna vrtoglavica, poremećaj ravnoteže, blaga slabost ili trnjenje ekstremiteta, prolazni poremećaj vida (npr. zamagljen vid ili gubitak vida na jedno oko), blaga konfuzija, teškoće u razumijevanju ili izgovaranju riječi - upozorava dr. Miletić, naglašavajući kako pacijenti često ne vežu ove simptome s moždanim udarom.
- Ovi simptomi su često nespecifični, mogu biti prolazni i pacijenti ih često ne prepoznaju kao znak moždanog udara. Kod mladih, posebno su značajni simptomi “stražnje cirkulacije”: izolirana vrtoglavica, dvoslike, poremećaj govora i gutanja. Također, „tihi“ simptomi mogu uključivati promjene u ponašanju, blagu kognitivnu disfunkciju, poremećaj hoda ili koordinacije, koji se često pripisuju stresu i umoru.
Brza reakcija na prve simptome moždanog udara od presudne je važnosti zbog koncepta "time is brain", odnosno "vrijeme je mozak", kaže dr. Miletić.
- Svaka minuta odgađanja liječenja dovodi do gubitka milijuna neurona i sinapsi, što direktno utječe na funkcionalni ishod i dugoročnu prognozu. Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta i smrti, s produženim velikim troškovima, a pravovremena intervencija značajno smanjuje invaliditet i smrtnost. Vrijeme do početka liječenja izravno određuje učinkovitost terapije.
Prvih nekoliko sati nakon moždanog udara je najkritičnije razdoblje i stoga traži brzo djelovanje. U tom razdoblju postoji najveći rizik od komplikacija, pogoršanja stanja ili ponovnog udara.
- Kod akutnog ishemijskog moždanog udara, intravenska tromboliza pokazuje najveću korist ako se primijeni unutar 3 sata od početka simptoma, dok se terapijski prozor može proširiti do 4,5 sata kod odabranih bolesnika. Kod začepljenja većih arterija mozga može se provesti i mehanička trombektomija - vađenje ugruška izravno iz krvne žile. Ona se uz pojedinačnu procjenu može provoditi i izvan vremenskih okvira za trombolizu - kaže neurolog.
Bolje spriječiti nego liječiti
Kao što vrijedi i za druga zdravstvena stanja, rizik od moždanog udara možemo umanjiti zdravim životnim navikama i nezanemarivanjem vlastitog zdravlja.
- Najveći faktori rizika za moždani udar koje je moguće kontrolirati, neovisno o dobi, jesu regulacija povišenog krvnog tlaka, prestanak pušenja, pravilnija prehrana (smanjiti unos soli i masnoća životinjskog porijekla), povećanje fizičke aktivnosti, smanjenje prekomjerne tjelesne mase. Također je potrebno izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkohola. Bitno je prepoznati i moguće srčane poremećaje - nepravilan rad srca, fibrilaciju atrija. Također kod ljudi s izraženim hrkanjem, pauzama u disanju tijekom sna, pretjeranom dnevnom pospanošću, bitno je posumnjati na opstruktivnu apneju u spavanju, koja je također faktor rizika za moždani udar - kaže dr. Ivan Miletić.
Stres i emocionalni čimbenici mogu izravno povećati rizik od moždanog udara, ali nisu jedini uzrok i ne mogu se promatrati odvojeno od ostalih vaskularnih čimbenika rizika, otkriva neurolog.
- Velike međunarodne studije, poput INTERSTROKE-a, pokazuju da kronični i akutni psihosocijalni stres, depresija, anksioznost i emocionalni poremećaji značajno povećavaju rizik od svih tipova moždanog udara, osobito ishemijskog i hemoragijskog, neovisno o klasičnim čimbenicima rizika kao što su hipertenzija, pušenje i dijabetes.
Akutni emocionalni stres, ljutnja ili snažan emocionalni potres neposredno prije pojave simptoma mogu djelovati kao okidač za akutni moždani udar - upozorava dr. Miletić.
- Mehanizmi uključuju aktivaciju osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, povišenje glukokortikoida, pojačanu upalnu reakciju i disfunkciju vaskularnog endotela, što može ubrzati aterosklerozu, destabilizirati aterosklerotske plakove i povećati rizik od tromboze ili krvarenja.
Oporavak dugotrajan
Ključni principi rehabilitacije nakon moždanog udara kod pacijenata s povećanim rizikom uključuju rani multidisciplinarni pristup.
- Rana procjena funkcionalnog statusa temelj je rehabilitacije. Potrebno je sustavno procijeniti motoričke, kognitivne, emocionalne i socijalne potrebe koristeći validirane alate za procjenu ravnoteže, mobilnosti, kognitivnih funkcija i raspoloženja. Individualizirane i zadatku specifične terapije temelj su funkcionalnog oporavka - otkriva neurolog, dodajući kako su treninzi usmjereni na mobilnost, ravnotežu i funkciju gornjih ekstremiteta.
- Integracija novih tehnologija i inovativnih terapija obuhvaća robotiku, virtualnu stvarnost, neurostimulaciju. Robotika i virtualna stvarnost omogućuju intenzivniji i interaktivniji trening, dok neurostimulacija (npr. transkranijalna magnetska stimulacija) potiču neuroplastičnost i funkcionalni oporavak, osobito kod motoričkih i kognitivnih deficita.
Sekundarna prevencija i upravljanje rizicima ključni su za sprječavanje ponovnog moždanog udara.
- Kontrola hipertenzije, dijabetesa i dislipidemije provodi se prema najnovijim farmakološkim smjernicama, uključujući uporabu statina, PCSK9 inhibitora, SGLT2 inhibitora i GLP-1 agonista kod indiciranih pacijenata. Antitrombocitna terapija primjenjuje se kod nekardioembolijskih ishemijskih udara, dok se oralna antikoagulacija koristi kod kardioembolijskih etiologija. Promjene životnog stila – zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, kontrola tjelesne mase – ostaju temelj sekundarne prevencije.
Mozak se oporavlja
Mozak se može oporaviti i vratiti izgubljene funkcije nakon moždanog udara zahvaljujući kombinaciji spontane neuroplastičnosti i ciljane rehabilitacije, kaže neurolog.
- Najveći oporavak događa se tijekom prvih tri do šest mjeseci, kada su endogeni mehanizmi neuroplastičnosti najaktivniji, ali potencijal za poboljšanje postoji i godinama kasnije, naročito uz intenzivnu i individualiziranu rehabilitaciju.
Ključni faktori koji određuju stupanj oporavka su veličina i lokalizacija oštećenja, dob, ostale kronične bolesti, kao i rana i intenzivna rehabilitacija.
- Multidisciplinarni pristup, specifične terapije, robotika, virtualna stvarnost i neuromodulacija mogu dodatno poboljšati funkcionalni ishod, posebno kod pacijenata s povećanim rizikom. Većina pacijenata postiže najveći napredak u motoričkim funkcijama u prva četiri mjeseca, ali kognitivne i osjetne funkcije te komunikacija mogu se poboljšavati i duže, zahvaljujući adaptaciji preostalih moždanih mreža.
Iako je potpuni oporavak rjeđi kod teških deficita, značajan funkcionalni napredak moguć je čak i u kroničnoj fazi, uz adekvatnu rehabilitaciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....