Što je situacija s listama čekanja u državnim bolnicama gora, to je više prostora za rad privatnih klinika i ordinacija, a da je pošast otvaranja privatnih zdravstvenih ustanova s ozbiljnom ponudom usluga uzela maha i u Splitu kao i na drugim, obližnjim adresama u Splitsko-dalmatinskoj županiji, svjedoči cijeli niz novootvorenih. U njima sve više rade ili su ih osobno pokrenuli bivši, nezadovoljni djelatnici KBC-a Split, koji su u jednom trenutku, odlučivši prelomiti, dali otkaze.
I dok u splitskoj bolnici razloge njihovih odlazaka karakteriziraju kao raznolike, navodeći kako ih je "dio otišao iz osobnih, obiteljskih ili zdravstvenih razloga, a dio iz profesionalnih razloga uzrokovanih velikom potražnjom za stručnim zdravstvenim kadrom u Hrvatskoj i inozemstvu", liječnici s kojima smo razgovarali govore suprotno.
Svi s kojima smo stupili u kontakt inzistirali su na anonimnosti pravdajući se izostankom želje za rekapitulacijom za njih već stare priče o radnoj sredini iz koje su pobjegli niti ne želeći apostrofirati prednosti rada u privatnom zdravstvenom sektoru.
"Čak nije stvar u novcu, puno je tu više drugih stvari zbog kojih sam otišao iz bolnice. Kad godinama gledate vječne šefove, one koje instalira politika, a ne struka, organizacijski kaos, neplaćanje prekovremenih sati, a natukli ste ih ne znam koliko baš, kao i učestalih dežurstava, dok netko drugi, jer je po nekoj osnovi zaštićen, za isti ili veći novac planduje i ne radi ništa niti mu možete dati puno toga raditi jer malo toga i zna, a uz to i ne dolazi na posao jer je zauzet svojom privatnom praksom, onda se više nemate volje boriti se s vjetrenjačama.
Bilo je svega – ‘nađi krevet preko veze‘ i ‘operiraj preko veze‘, jasno je, njihove privatne pacijente... Nisam to više mogao podnijeti, kao što nisam mogao gledati kolege koji navlače pacijente u svoje privatne ordinacije koristeći radno mjesto u bolnici kao poligon za takve manevre. O mogućnosti napredovanja, bez poluge politike, da i ne govorim", kazao nam je jedan od vrsnih specijalista, donedavni zaposlenik KBC-a Split, koji se uz brojne bolničke kolege odlučio u potpunosti otisnuti u privatne vode. Manje-više i drugi, koji su bolnici rekli zbogom, navodili su nam (u offu) slične razloge, iako je sasma jasno da su mnogi među njima još do jučer bili angažirani na dvije strane.
U procijepu između javnog i privatnog
Nemali broj dojučerašnjih kolega naših sugovornika i dalje egzistira radeći, što je potpuno legitimno sve dok to ne zloupotrebljava, u javnoj zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi, bilo da je riječ o vlastitoj ili gostujući u nekoj od privatnih zdravstvenih ustanova, često puta i u više njih. Oglasnici su puni, privatne klinike niču kao gljive poslije kiše, liječnici "faturetavaju", a pacijenti su prisiljeni – zbog dugih lista čekanja za preglede i zahvate u javnom zdravstvu – koristiti njihove, prosječnom Hrvatu cjenovno ne baš pristupačne usluge, iako im svakog mjeseca s plaće značajan iznos (u prosjeku par stotina eura) odlazi na zdravstveno osiguranje.
Sustav, smatraju mnogi građani, ne opravdava svoja ulaganja. I onda frustrirani, u procijepu između javnog i privatnog zdravstva, izdvajaju teško zarađen novac plaćajući na dvije strane – državi i privatniku, a samo na jednoj adresi mogu do željenih zdravstvenih usluga, koje na drugoj nerijetko moraju čekati po godinu i više dana. Ili su, kao što je to slučaj brojnih potencijalnih pacijenata splitske bolnice, mahom zbog pregleda i dijagnostike spremni, kako bi udar na džep bio što manji, putovati do drugih zdravstvenih ustanova Splitsko-dalmatinske i okolnih županija, ako već ne, tradicionalno, u Zagreb, mahom zbog operacija. Pritisak na liječnike u drugim bolnicama u Dalmaciji je kudikamo manji, no ni njima se ne sviđa što se sve veći dio posla iz Splita prelijeva u njihove ustanove.
Tko je ostao od ortopeda?
Dok se splitska bolnica guši u vlastitim problemima, galopirajući trend otvaranja privatnih klinika u Splitu i okolici osobito dolazi do izražaja u posljednje vrijeme. Privatni, poduzetnički zdravstveni prsten u blizini KBC-ovih objekata na Firulama i Križinama nedavno je podebljan otvaranjem Medicinskog centra Split, poliklinikom koju su na Poljičkoj cesti zajedničkim snagama otvorili liječnici doc. dr. sc. Tomislav Madžar i dr. Ivan Grgurev. Već sama promotivna poruka poliklinike "od sada ne trebate ići izvan Splita kako biste obavili važan pregled" jasno ukazuje na prepoznavanje lukrativne tržišne niše. Nema puno da je u Solinu svoja vrata otvorio SalonaMED, koji se reklamira kao najveća privatna zdravstvena ustanova u Dalmaciji i južnom dijelu Hrvatske, nudeći širok spektar medicinskih usluga, uključujući radiologiju, polivalentnu medicinsku polikliniku, ortopedsku bolnicu, oftalmološku i dentalnu polikliniku te fizikalnu terapiju.
Ortopedska bolnica kod Splićana budi osobito zanimanje s obzirom da je u KBC-u Split Ortopedija posljednjih godina devastirana. Splitsku bolnicu je, naime, prije nekoliko godina napustilo više ortopeda koji su otišli raditi u Biograd, a prethodno je, nakon samo malo više od provedena tri mjeseca na toj dužnosti, ostavku podnio i dr. Darko Sršen, tadašnji voditelj Zavoda za ortpediju i traumatologiju pri Klinici za kirurgiju KBC-a. I on je s kolegama završio u Biogradu, iz kojega se prije koji tjedan vratio na svoje novo radno mjesto u neposrednoj blizini Splita – u solinski SalonaMED. Tamo mu se pridružio još jedan bivši kolega, najprije u splitskoj, potom i u biogradskoj bolnici, dr. Josip Vidović, kao i dr. Ozren Tomić i dr. Zvonimir Kutleša, koji su nešto kasnije napustili KBC Split. Iako je prije koju godinu javno kritizirao reorganizaciju tada novog, sada već dojučerašnjeg pročelnika Zavoda za ortopediju i traumatologiju dr. Bruna Lukšića, zbog upropaštavanja ortopedske struke u splitskoj bolnici, dr. Sršen danas nije voljan javno elaborirati zašto je, nakon rada u bolnicama u Splitu i Biogradu, ipak izabrao rad u privatnom zdravstvu i što smatra njegovim prednostima.
Otišle četiri onkologinje
O tome kako splitska bolnica gubi liječnike pisali smo u više navrata, pa i onda kad su četiri iskusne splitske onkologinje, u naponu znanja i snage, prije koju godinu napustile Kliniku za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split. Dok su dr. Spomenka Mikuš, dr. Tihana Boraska Jelavić, mr. sc. dr. Maja Božić Šakić i dr. Dubravka Ledina pronašle nova radna mjesta u javnozdravstvenim ustanovama (ne nužno u onkologiji) od Splita i Dubrovnika, preko Zadra do Zagreba, njihova mlađa kolegica dr. Marija Pancirov, koja je, kao peta u nizu, tek prije koji mjesec napustila splitsku bolnicu, ipak planira budući angažman u privatnoj praksi.
U istu su se iz bolnice prije dvije godine prebacili i dr. Krešimir Bagatin i dr. Ivo Tripković, specijalisti plastično-rekonstruktivne i estetske kirurgije, koji su otišli raditi u tim splitske poliklinike Cito, baš kao i dr. Frano Šimić, specijalist vaskularne kirurgije.
Na osnivanje vlastite poliklinike Omnia Medicus u Sinju, koja nudi brojne usluge – od kirurgije i estetike do zdravstvenih usluga kardiologa, pulmologa, urologa, ortopeda, radiologa i abdominalnih kirurga – odlučio se dr. Matija Milić, specijalist opće kirurgije, uži specijalist kardiokirurgije, kojeg su brojni pacijenti imali priliku sretati na Zavodu za kardiokirurgiju KBC-a Split, baš kao i kolegu mu kardiokirurga dr. Jakova Vojkovića. Dr. Milić se pridružio nizu hvaljenih i stručnih, mahom mlađih splitskih liječnika koji su odlučili napustiti javni zdravstveni sustav i otisnuti se u privatnike.
Iako su neimenovani izvori iz bolnice novinarima govorili kako kardiokirurzi odlaze zbog lošeg upravljanja i organizacijskih problema koji ozbiljno ugrožavaju kvalitetu zdravstvene usluge, ravnateljstvo bolnice demantiralo je navode kako krivnju za to snosi dr. Mate Petričević, pročelnik Zavoda za kardiokirurgiju i predsjednik Upravnog vijeća splitskoga KBC-a. Isto je ustvrdio i sam dr. Petričević, kojega je u Upravno vijeće KBC-a Split postavio bivši ministar Vili Beroš. Zanimljivo, kardiokirurg Vojković, svojedobno inače i v.d. pročelnika Zavoda za kardiokirurgiju KBC-a Split, umjesto da u bolnici operira srce, danas je liječnik u timu Hitne medicinske pomoći na Šolti, što je itekako usrećilo otočane.
Koliko ih ide u Dugopolje?
Još jedan nekadašnji liječnik u splitskom KBC-u, dr. Boran Uglešić, ovih dana naveliko najavljuje travanjski start "Uglešić health & care" socijalno-zdravstvenog centra u Dugopolju, prvog u ovom dijelu Europe. Prostirat će se na 11 tisuća kvadrata ukupne površine, od čega će 1000 kvadrata biti za "Uglešić Polikliniku", koja već četiri godine radi u Držićevoj 16 u Splitu. Poliklinika će u Dugopolju, najavljuje, djelovati s dvostruko većim kapacitetom, a u njoj će biti zastupljena dječja i odrasla psihijatrija, dječja i odrasla psihologija, logopedija, poremećaji prehrane, neurologija... U tijeku je potraga za stotinjak djelatnika s ugovorima na neodređeno, a među njima i 29 medicinskih sestara, 23 njegovateljice/njegovatelja, šestero fizioterapeuta, četiri psihologa..., pa se očekuje da će splitsku bolnicu u bliskoj budućnosti napustiti još djelatnika.
Privatna zdravstvena praksa uzima sve više maha, nije to, kao nekoć, dopunska djelatnost javnozdravstvenoj usluzi. Isprva marginalna, narasla je i financijski osnažila do te mjere da sve brže i češće guta ono najvrjednije u zdravstvenom sustavu – stručan i educiran kadar čije obrazovanje košta puno, dugo traje i iziskuje puno truda. Radikalne promjene u odnosu snaga između javnog i privatnog zdravstva vuku u korist potonjeg, a istodobno se malo propituje dvostruka uloga liječnika u javnom zdravstvu kada je poznato koliko šefova državnih klinika imaju vlastite poliklinike ili privatne tvrtke vezane uz zdravstveni sektor u kojima su osnivačka prava prebacili na supruge ili djecu. U mnogima među njima konstantno se bilježi enorman rast prihoda, a sve zahvaljujući blagodatima nedodirljivih šefovskih pozicija u javnom sektoru. Dovoljno, ako ima volje, za početak suočavanja s problemom...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....