Jedna od najvećih misterija koronavirusa je relativno niska stopa smrtnosti u siromašnim zemljama Afrike i Azije, usprkos njihovu siromaštvu i slaboj dostupnosti zdravstvene zaštite.
Na ta dva kontinenta smrtnost je službeno minimalna u nosu na ono što je na djelu u Europi i SAD-u. Situacija je u nekim ranijim epidemijama bila upravo obrnuta, piše New York Times. Kako je liječnik i nagrađivani znanstvenik Siddhartha Mukherjee u nedavnom članku za New Yorker nazvao aktualnu situaciju epidemiološkim detektivskim romanom, New York Times odlučio je istražiti misterij i donijeti moguća objašnjenja.
Zaključili su da nije riječ o tzv. statističkoj fatamorgani, lažnoj slici na temelju nepotpunih informacija. Neki dijelovi uzorka vjerojatno jesu rezultat lošeg sustava prijavljivanja smrti u zemljama loših zdravstvenih sustava, no i mnogi zapadni epidemiolozi tvrde da slika odgovara stvarnim brojkama.
U Indiji, primjerice, veći gradovi stalno vode statistiku o ukupnoj smrtnost i ona je u manjem porastu nego u puno bogatijim državama. I New Delhi i Bombay imaju puno nižu stopu smrtnosti nego SAD, tvrdi dr. Prabhat Jha, voditelj Centra za globalna zdravstvena istraživanja u bolnici St. Michael u Torontu.
Poznato je da covid teže pogađa starije ljude: više od 80 posto svih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama su ljudi stariji od 65 godina. Diljem Afrike i većeg dijela Azije populacija je puno mlađa, što također utječe na ukupno manju smrtnost. U subsaharskoj Africi samo 3 posto populacije je starije od 65 godina: u Pakistanu tek četiri posto. Nasuprot tome, u Sjedinjenim Državama starijih od 65 je preko 16 posto, a u Europskoj uniji više od 20 posto.
Još jedan element ove misterije je zanimljiv: Afrika i Indija nemaju baš puno domova za starije i nemoćne, gdje je virus kosio živote na zapadu. U siromašnijem dijelu svijeta živi se u obiteljima s više generacija, te djeca vode brigu o roditeljima do smrti. Nezanemariv je i utjecaj života na otvorenom prostoru u afričkim zemljama, gdje je stalna prozračenost bitan faktor umanjenja rizika od zaraze.
Smatra se da je važna i ujednačena razina imuniteta u tamošnjoj populaciji, jer je stanovništvo od malih nogu izloženo širokom spektru mikroba. Veliki udio asimptomatskih infekcija u Indiji sukladan je s ovakvom hipotezom, kazao je za Financial Times dr. Gagandeep Kang, virolog iz Vellorea.
Cjeloviti odgovor na enigmu zašto neke zemlje, i zašto neki ljudi, puno bolje podnose koronavirus od nekih drugih čekati ćemo zacijelo još godinama. Razlozi zašto su neki u hipu podlegli ovoj bolesti, a neki su živi i bez težih posljedica, istodobno su i krajnje tajnoviti i krajnje čudesni za znanost i ljudski um.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....