‘Ako Milanović nastavi ovako, Ustavni sud može poništiti odluku o raspisivanju izbora i naložiti Saboru da radi dalje!‘

"Priča s Ustavnim sudom danas je gotova. Ne mogu mi ništa."

"Krše Ustav i predstavljaju smrtnu opasnost za hrvatsku demokraciju. Neću poštivati odluku i radit ću ono što mi nalaže savjest."

"Na upozorenja gledam s prijezirom."

"Ustavni sud je donio upozorenje koje je potpuno neutemeljeno, u ovim se slučajevima donose odluke ili rješenja. Oni to ignoriraju jer mogu. Oni mogu donijeti upozorenje bez ikakvog racionala ili objašnjenja."

Jasno je istog trena tko je autor navedenih izjava. Predsjednik Republike Zoran Milanović poručuje – u slobodnom prijevodu – da ustavni suci prijete praznom puškom njegovim ambicijama da postane novi hrvatski premijer. Ne premijer bilo kada, jednom u budućnosti, nekada... već poslije parlamentarnih izbora koje je on raspisao za 17. travnja. Za manje od mjesec dana.

Evo što o svemu misli doc. dr. Mato Palić, stručnjak s katedre ustavnog i europskog prava osječkoga Pravnog fakulteta. Razgovor smo obavili pisanim putom. Pitali smo ga kakva je pozicija Ustavnog suda u ovom slučaju i što konkretno može učiniti nastavi li predsjednik Republike govoriti o sebi kao skorašnjem premijeru:

– Ustavni sud je dužan skrbiti o ustavnosti i zakonitosti izbora. Ustavni sud temeljem odredbe iz članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske može – ako utvrdi da neki izborni sudionik ili sudionici postupaju protivno Ustavu ili zakonu i da ta povreda može utjecati ili utječe na rezultat izbora – poništiti sve ili pojedine izborne radnje ili odluke.

To konkretno znači da može poništiti odluku o raspisivanju izbora koju je donio predsjednik RH ako se nastavi javno nazivati budućim premijerom. Osim toga, Ustavni sud može i poništiti odluku o raspuštanju Hrvatskog sabora i naložiti zastupnicima da nastave s radom.

Mato Palić: Ustavni sud može poništiti sve ili pojedine izborne radnje ili odluke

Dragan Matić/Cropix

Koliko dugo Ustavni sud može prolongirati održavanje parlamentarnih izbora i nametnuti nastavak rada nedavno raspuštenog sastava Sabora?

– Temeljem odredbe iz članka 73. stavak 1. Ustava RH, zastupnici se biraju na četiri godine i sve do isteka mandata sadašnji saziv, iako raspuštenog Sabora, je u mandatu. Iznimno, temeljem odredbe iz članka 77. Ustava RH, trajanje mandata iznimno se može produljiti zakonom u slučajevima rata ili u slučajevima iz članka 17. i 101. Ustava RH, odnosno u slučajevima neposredne ugroženosti jedinstvenosti i opstojnosti države, velike prirodne nepogode ili kada su tijela državne vlasti onemogućena za obavljanje svojih ustavnih dužnosti.

A što ako bi predsjednik Republike nastavio s istim najavama i jednom kada Ustavni sud konačno raspiše nove izbore, nakon eventualnog poništenja ovih od 17. travnja?

– U tom slučaju reagirat će Ustavni sud Republike Hrvatske jer je on taj koji se brine za poštovanje i provedbu Ustava kroz neki od ustavnih mehanizama postupanja prema predsjedniku RH.

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec kaže da bi na mjestu Miroslava Šeparovića poništila izbore. Pitanje je na što se točno misli: na poništavanje odluke o raspisivanju izbora, odnosno na njihovu odgodu, ili na poništavanje izbornih rezultata? Koliko je to uopće realno i bi li Ustavni sud imao snage poništiti već provedene izbore, da ne govorimo što bi to značilo u slučaju relativne pobjede SDP-a, a poglavito u slučaju pobjede HDZ-a?

– Pretpostavljam da je prof. Omejec mislila na odluku o raspisivanju izbora, a ne na konačni izborni rezultat koji se utvrđuje nakon provedenih izbora. Međutim, ako bi se radilo o teškim povredama Ustava koje bi se kontinuirano događale tijekom sljedećeg razdoblja, ne isključujem ni poništavanje izbora i nakon što su provedeni.

Sve će ovisiti o ponašanju predsjednika RH i njegovim postupcima. Ustavni sud dužan je brinuti se za dosljednu provedbu Ustava i činjenica da bi netko od političkih stranaka ostvario povoljan izborni rezultat nije od utjecaja na njihovu odluku o poništavanju izbora nakon njihove provedbe. Na vagi između dosljedne zaštite Ustava i partikularnih političkih ciljeva jedne ili druge političke stranke Ustavni sud je dužan zaštititi Ustav, a politički interesi su tu potpuno sporedni i sekundarni.

‘Na vagi između dosljedne zaštite Ustava i partikularnih političkih ciljeva jedne ili druge političke stranke Ustavni sud je dužan zaštititi Ustav‘, poručuje Mato Palić

Goran Mehkek/Cropix

Predsjednik Republike – to je gotovo sigurno – neće biti sudionik izbora, odnosno teško je vjerovati da bi nakon postojeće odluke Ustavnog suda stavio svoje ime na kandidacijsku listu, ali što mu zaista Ustavni sud može ako mu SDP, nakon eventualne izborne pobjede, ponudi da bude kandidat za premijera, a on podnese ostavku na predsjedničku dužnost, prihvati ponudu SDP-a i pokuša u novom Saboru dobiti većinu i postati premijer?

– Ako koalicija okupljena oko SDP-a, uz još neke druge političke stranke, ostvari takve izborne rezultate i okupi najmanje 76 zastupnika koji bi podržali kandidaturu predsjednika Republike Hrvatske za mandatara, onda je on prvo dužan podnijeti ostavku na dužnost koju obnaša, a tek onda može dobiti mandat za sastav nove Vlade RH.

Što uopće znači termin "kandidat za premijera" i postoji li on kao kategorija u smislu izbornog zakona ili Ustava?

– U medijima vidimo kako postoji čitav niz osoba koje se u ime političkih stranaka predstavljaju kao kandidati za premijera. Ustavnopravno gledano, kandidat za premijera je isključivo i samo osoba kojoj predsjednik Republike Hrvatske temeljem Ustava povjerava mandat za sastav Vlade RH. Sve drugo je politička retorika koja je popularna na ovim izborima, ali nema baš previše veze s Ustavom RH.