Zahvaljujući dojavi Američkog nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu, splitski policijski kriminalisti Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji otkrili su i u srijedu uhitili 29-godišnjaka sa solinskog područja kojeg, nakon odrađene kriminalističke obrade, sumnjiče za kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju.
Po našem zakonu za to je nedjelo, koje u svom drugom stavku obuhvaća onoga "tko neovlašteno snima, nudi, proizvodi, čini dostupnim, distribuira, širi, uvozi, izvozi, pribavlja za sebe ili drugoga, prodaje, daje, prikazuje ili posjeduje dječju pornografiju ili joj svjesno pristupa putem informacijsko komunikacijskih tehnologija", propisana kazna zatvora od jedne do 10 godina.
A 29-godišnjak je, kako doznajemo, postao sumnjiv Amerikancima nakon što su zabilježili da je skidao datoteke sa dječjom pornografijom na računalo te su to dojavili policiji, a splitski inspektori su potom utvrdili da je sredinom rujna skinuo desetak takvih snimki na kojima se nalaze snimke maloljetnika koji spolno opće s drugom djecom ili odraslim osobama.
Temeljem naloga suda izuzeto je njegovo računalo i mobitel te su i na njima pronađeni sadržaji dječje pornografije pa je zbog svega 29-godišnjak uhićen te će tijekom četvrtka biti priveden na ispitivanje na ODO Split i potom pred suca istrage. Obzirom da je, kako doznajemo, već neko vrijeme proveo iza rešetaka istražnog zatvora zbog istog nedjela te je nedavno izašao na slobodu, nema sumnje da će za njega biti traženo ponovno određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela.
Online mamljenje ‘skočilo‘ za 300 posto
A kako to da su baš Amerikanci otkrili solinskog ljubitelja dječje pornografije? Njihova neprofitna organizacija Nacionalni Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC) kontrolira sustav "CyberTipline" tako da primaju i obrađuju dojave o mogućem seksualnom iskorištavanju djece koje uključuje seksualno zlostavljanje i "online mamljenje". Potom ih šalju, ovisno o tome odakle dolaze korisnici, policijama tih zemalja.
Upravo su dojave koje se tiču mamljenja, po njihovim podacima, u posljednje tri godine porasle za čak 300 posto, a ta kategorija uključuje iznuđivanje u kojem se dijete prisiljava na snimanje seksualno eksplicitnih slika ili čak na susret licem u lice sa zlostavljačem, a počinitelj onda traži novac od djeteta uz prijetnju da će, ako ga ne dobije, podijeliti njegove gole slike javno. Njihovi podaci pokazuju da su dječaci tinejdžeri puno češće mete te da ih se "mami" tako da počinitelj glumiti ženu koja želi razmjenjivati eksplicitne slike, a nakon što dječak pošalje ono što je navodna žena tražila, počinje ucjena i prijetnja objavom slika.
Po njihovim podacima, tijekom 2023. godine primili su nevjerojatnih preko 36 milijuna i 210 tisuća dojava o mogućem seksualnom iskorištavanju djece od čega su obradili i policijama diljem svijeta proslijedili nešto manje od 64 tisuće dojava. Od toga se na Hrvatsku odnosilo 16 tisuća i 339 dojava, no taj broj, kako se navodi u izvješću NCMEC-a, ne govore o razini seksualnog zlostavljanja djece u određenoj zemlji.
Većina "CyberTipline" izvješća uključuje učitavanje materijala o seksualnom zlostavljanju djece od strane korisnika koji su izvan SAD-a, a to je rezultat toga da su američke tvrtke provideri moraju po zakonu prijavili bilo kakvu sumnju u seksualno zlostavljanje djece na svojim platformama i poslužiteljima.
I u Hrvatskoj već više od 15 godina djeluje Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, a na njihovim se stranicama mogu naći korisni sadržaji i savjeti kako prepoznati da je neko dijete moguće spolno zlostavljano. U publikaciji objavljenoj 2018. godine pod nazivom "Seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece: priručnik za stručnjake" pojašnjava se da spolno nasilje nad djecom obuhvaća spolno uznemiravanje, spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece.
Masovno vrbovanje
Autorica mr. sc. Renata Odeljan tako pojašnjava, uz ostalo, i pojam "vrbovanja" odnosno mamljenja i ističe da je to "proces upoznavanja i zbližavanja (stjecanje povjerenja) seksualnog počinitelja s djetetom/mladom osobom s ciljem spolnog iskorištavanja" te da počinitelj može biti poznata ili nepoznata osoba. Ističe pojam "online grooming" što je termin za proces upoznavanja i zbližavanja putem interneta i društvenih mreža.
- Kako bi se povezao s mladim ljudima ili djecom, počinitelj cybergrooming-a koristi društvene mreže, aplikacije kao što su instant messaging apps, teendating apps i platforme za igrice. Počinitelj provodi dugo vremena na internetu kako bi naučio sve o mladima, njihovim interesima i online profilima te kako bi mu naučeno pomoglo u uspostavi odnosa i povjerenja. Ne vrbuje uvijek ciljano dijete, ponekad pošalje poruku stotinama mladih ljudi i čeka da se netko javi. Danas počinitelj ne mora sresti dijete u stvarnom svijetu da bi ga zlostavljao - navodi autorica ističući da znaci vrbovanja nisu uvijek "očiti i lako prepoznatljivi jer su počinitelji vrlo strpljivi i temeljiti te se cijeli proces odvija postupno i dugotrajno, upravo kako počinitelj ne bi bio otkriven".
No, neki pokazatelji da je dijete žrtva online vrbovanja mogu biti ako je dijete vrlo tajnovito, osobito za vrijeme koje provodi na internetu, ako ima stariju djevojku ili mladića, ako odlazi na neobična mjesta kako bi se sastalo s prijateljima, ako ima nove stvari kao što su odjeća, mobilni telefon, a ne može ih sam kupiti i nema objašnjenja od kuda mu te ako su mu dostupni su mu alkohol i droga.
Stručnjaci pojašnjavaju i slučajeve u kojima se zlostavljanje zasniva na eksplicitnom sadržaju koji je snimio počinitelj uz suglasnost žrtve ili bez njene suglasnosti i snimke samog spolnog zlostavljanja djeteta.
‘Kobni‘ selfiji
U tekstu naziva "Seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece putem Interneta" objavljenog prije pet godina na stranici Sini.hr, navodi se tako da je praksa pokazala da mladi, osobito djevojke, nemaju dovoljno svijesti i znanja o samozaštitnom ponašanju u komunikaciji s virtualnim svijetom, kao i da žrtve naivno i često lakomisleno same snimaju i dijele svoje fotografije u kojima su prikazane u erotskom rublju, seksualno eksplicitnom ponašanju ili nage. Najčešće takve sadržaje dijele osobama za koje često misle da im mogu vjerovati jer se, po lažnom uvjerenju žrtve, s njima nalaze u emocionalnoj ili intimnoj vezi. Pokazalo se kako su počinitelji često do žrtava dolazili putem društvenih mreža, pri čemu su im kriteriji za odabir žrtve bile fotografije koje su žrtve objavljivale na svojim profilima.
- Većina djece ima mobitele s kvalitetnim kamerama, a aplikacije koje omogućuju besplatne razmjene sadržaja (Skype, Viber, Whatsapp, Facebook messenger, Snapchat) daju im mogućnost da neograničeno komuniciraju i razmjenjuju fotografije i videosnimke, pri čemu su nerijetko nesvjesni da se njihove snimke mogu zlonamjerno koristiti. Ono što doprinosi dijeljenju vlastitih eksplicitnih sadržaja je trend snimanja tzv. selfie fotografija.
Selfieji su apsolutni hit među mladima, ali i onima starijima. Popularni časopisi donose savjete kako snimiti selfie, javne osobe na svojim profilima objavljuju svoje fotografije koje sami snimaju i za koje dobivaju velik broj like-ova. Mladi to gledaju, "upijaju“, kopiraju i izrađuju svoje fotografije. Problem nastaje kada selfie fotografija postane seksualno provokativna i objavljena na nekoj od društvenih mreža. Uočeno je kako mladi, osobito djevojke, sve učestalije komuniciraju čak i s nepoznatim osobama putem web kamera te dragovoljno, pod pritiskom ili manipulacijom, pristaju na izvođenje seksualno eksplicitnog ponašanja koje druga osoba prati putem web kamere. Tako prikupljeni sadržaji završavaju u privatnim kolekcijama vršnjaka, razmjenjuju se putem društvenih mreža ili drugih aplikacija za razmjenu poruka ili se prodaju na razvijenom tržištu zatvorenih stranica internetske dječje pornografije - upozoravaju stručnjaci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....