TRAŽE SE RADNICI

Azijati ne usrećuju naše hotelijere, pa se agencija okrenula ovom kontinentu: od kandidata se očekuje da govore hrvatski

Hrvatska traži radnike u Argentini

Hrvatska traži radnike u Argentini! Vijest je posebno zanimljiva jer je nekad davno bilo značajno iseljavanje Hrvata koji su krenuli trbuhom za kruhom u tu zemlju Južne Amerike. A sad bi moglo biti obrnuto, iako to naravno neće biti neki iseljenički val.

Zato smo nazvali "Adriatic", agenciju za privremeno zapošljavanje iz Zagreba, i raspitali se za koje klijente u Lijepoj našoj traže djelatnike iz Argentine.

Direktor Toni Korabek kaže da su u to krenuli na prijedlog posrednika iz Argentine koji ima hrvatske korijene.

- Tamo tražimo radnike za turistički sektor jer radnici iz zemalja Dalekog istoka ne zadovoljavaju potrebe velikih hotelijerskih kompanija. Prednost kandidata iz Argentine je ta što im treba samo radna dozvola, a ne i radna viza, pa je proces zapošljavanja puno lakši. U Argentini je puno ljudi vezan za hrvatski prostor, ili su im odavde korijeni, a tamo im je sada niski standard. Kandidati su se već počeli javljati, no problem je što uglavnom pričaju engleski i španjolski jezik, a poslodavci traže da poznaju hrvatski jezik ili jezik zemalja iz regije - kazao nam je direktor agencija za privremeno zapošljavanje Adriatic koja posluje 10 godina.

Kako se navodi za internet stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no prema procjenama Veleposlanstva RH u Argentini, ljudi hrvatskih korijena ima oko 300.000, dok nekih 10.000 posjeduje hrvatsko državljanstvo.

- Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848., a taj se broj povećavao sve do 1918. Valja spomenuti da su Hrvati pojedinačno na ovo područje počeli dolaziti već od sredine 18. stoljeća. Prvi sigurni povijesni podaci postoje za hrvatskog isusovca Nikolu Plantića, rođenog u Zagrebu 1720., koji je na područje tadašnje Argentine došao godine 1748. Uz druge službe, koje je ovdje obavljao, bio je profesor logike na Isusovačkom sveučilištu u Cordobi, gradu 700 km udaljenom od Buenos Airesa, a prije izgona isusovaca iz Južne Amerike 1768., bio je neko vrijeme i rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu.

- Među prvim našim doseljenicima bio je građevinski poduzetnik Buratović, rodom s otoka Hvara. Već oko 1860. on gradi po Argentini ceste, željezničke pruge, podiže kuće, a potrebno je istaknuti da je prvi postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija. On je veću skupinu svojih Hvarana doveo u Argentinu, a njih su slijedili iseljenici iz drugih krajeva Dalmacije. Također, useljavaju se i Hrvati iz Istre, Slavonije, Primorja.

- Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između Prvog i Drugog svjetskog rata, tj. između 1918. i 1939. U toj etapi također su bili najbrojniji iseljenici iz hrvatskih primorskih krajeva, ali su u njoj sudjelovali i iseljenici iz Banije, Like, Korduna, Slavonije, Srijema, Hercegovine i sjeverne Bosne.

- No, Hrvati su u prvom i drugom valu useljavanja u Argentinu bili upisivani u evidencijama svoje nove domovine ne samo kao Hrvati već i kao Austrijanci, Mađari, Slaveni, Dalmatinci, Jugoslaveni, što je bio odraz tadašnje situacije u kojoj se nalazila matična država. Bez obzira na navedeno, u Argentini je 1939. bilo oko 150.000 Hrvata okupljenih u 133 naselja.

- Treći, i posljednji val, bio je poslije Drugog svjetskog rata, između 1945. i 1956., kada je u Argentinu došlo oko 20.000 Hrvata, političkih emigranata. Za useljavanje Hrvata poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu najzaslužniji je fra Blaž Štefanić, koji je došao u Argentinu 1939. kao misionar za Hrvate. Na poticaj iz Rima, početkom 1946. počeo je raditi na spašavanju hrvatskih izbjeglica iz Austrije, Njemačke i Italije. Tom prilikom predsjednik Argentine general Juan Domingo Peron je u dogovoru s direktorom emigracije odobrio ulazak 35.000 Hrvata.

- Hrvati koji imaju argentinsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Argentine. U Argentini je za dobivanje državljanstva potrebno boraviti najmanje dvije godine bez prekida, nakon čega se može podnijeti zahtjev za primitak u argentinsko državljanstvo. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.

- Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim državama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu. Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice, glede čega su, bilo kao pojedinci, bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.

- Aktivna su brojna amaterska kulturno-umjetnička društva kako u Buenos Airesu, tako i u ostalim gradovima. Posebno su brojne folklorne skupine.

- Najveći broj hrvatskih udruga nalazi se na području Buenos Airesa, a djeluju također u još nešto više od 20 argentinskih gradova.

- U Buenos Airesu nalazi se sjedište Duhovnog ravnateljstva hrvatske katoličke zajednice u Argentini. Danas status središta kulturnih događanja i dalje imaju katolička središta "Sv. Leopold Mandić” i "Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu.

- U Buenos Airesu već skoro 55 godina djeluje "Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac", dobrotvorno društvo koje pomaže useljenike i njihove potomke koji su siromašni ili su ostali sami.

- Hrvatsku nastavu, u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, za oko 110 učenika, djecu trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, u Buenos Airesu izvodi jedna učiteljica na dva nastavna mjesta i to pri Centro Juvenil Argentino-Croata i Circulo Croata. Pri katoličkim centrima sv. Leopold Mandić i sv. Nikola Tavelić kao i u gradu Rosariu i Cordobi djeluju dopunske škole hrvatskog jezika. Učenje hrvatskog jezika organizira se povremeno i u hrvatskim klubovima u Buenos Airesu.

- Što se tiče izdavačke djelatnosti, Hrvati su odmah po dolasku u ovu zemlju razvili dosta veliku izdavačku djelatnost koja se tijekom vremena polako počela smanjivati najviše zbog činjenice da je krajem pedesetih godina prošlog stoljeća prestalo značajnije useljavanje Hrvata u ovu zemlju. Tim više vrijedno je istaknuti izlaženje časopisa "Studia Croatica", koji neprekidno više od pet desetljeća izlazi u Buenos Airesu i koji primaju brojne kulturne institucije u cijelom svijetu. "Studia Croatica" danas ima najveći hrvatski web site na španjolskom jeziku. Povremeno u Buenos Airesu u manjim nakladama izlaze i časopisi "Tjednik" i "El Croata Errante".

- Postoji i radio emisija "Hrvatska u mom srcu" na hrvatskom i španjolskom jeziku, koja se svake nedjelje emitira iz studija u Buenos Airesu. Tu su još radio emisije "Croacias Totales" i "Hrvatski radio sat" te radio emisija "Bar Croata", koja ima sjedište u Rosariu - navodi za internet stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. veljača 2024 08:51