Bivši bubnjar najpoznatijih hrvatskih bendova ide u zatvor na četiri i pol godine; autom pregazio pješaka. I pobjegao...

Danas 65-godišnji Dražen Scholz iz Zagreba, nekadašnji bubnjar mnogih hrvatskih rock-grupa, poput Filma, Prljavog kazališta i Parnog valjka, morat će iza zatvorskih rešetaka provesti iduće četiri i pol godine zato jer je još prije devet godina izazvao prometnu nesreću iz nehaja, u kojoj je poginuo pješak Vjeran Dasović, te zato jer je pobjegao s mjesta nesreće bez da je žrtvi pružio pomoć. Tri dana kasnije žrtva je u bolnici podlegla zadobivenim ozljedama.

Pravomoćna je to odluka Visokog kaznenog suda RH, koji je postrožio prvotnu jedinstvenu trogodišnju zatvorsku kaznu koju mu je krajem studenoga 2023. godine izrekao zagrebački Županijski sud, na kojem je, pak, sudsko vijeće Scholzu za izazivanje prometne nesreće tada dosudilo dvije i pol godine zatvora, a za nepružanje pomoći godinu dana te je izrečena jedinstvena kazna od tri godine.

Sada je VKS prihvatio žalbu državnog odvjetnika te je nekadašnjem bubnjaru za prvo djelo dao tri i pol godine (zakonska kazna za nehaj kad je prouzročena smrt jedne ili više osoba je od jedne do osam godina zatvora – op.a.), dok je za drugo djelo, nepružanje pomoći, sada pravomoćno dobio godinu i pol dana zatvora (po zakonu je kazna do tri godine – op.a.).

Osim zatvorske kazne izrečena mu je i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dvije godine dulje od izrečene kazne zatvora, odnosno ne smije voziti automobil idućih šest i pol godina.

Kobna nesreća dogodila se 22. rujna 2017. godine, u ranim jutarnjim satima, oko 5.30, kada je bubnjar svojim Renault Clijom naletio na pješaka koji je prelazio Ilicu na zebri, i to na mjestu na kojem nema semafora. Na prvom suđenju nepravomoćno je bio osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog izazivanja nesreće pod utjecajem alkohola i droga, ali je nakon ukidajuće odluke višeg suda, u ponovljenom suđenju, taj dio kvalifikacije otpao. Naime, uhićen je tek osam sati nakon nesreće pa nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi kad je, prije ili poslije nesreće, uzimao kokain i alkohol, čiji su tragovi nađeni u njegovoj mokraći.

Bubnjar koji je, osim u gore navedenim bendovima, bio glazbeni gost i na svirkama, primjerice, The Bastardza, Psihomodo Popa, Gibonnija te Severine, u svojoj je obrani tvrdio kako je mislio da je netko bacio nekakvu torbu na njegovo auto. Tvrdio je da se tog dana probudio oko tri sata ujutro te je popio pivo i otišao kupiti cigarete. Usput je sreo poznanika kojeg je odbacio kući.

– Osjećao sam se sposobnim za vožnju. Na mjestu nesreće osjetio sam u jednom trenutku da je nešto udarilo u desni dio automobila. Zvučalo je kao da mi je netko bacio torbu na auto. Na unutarnjem retrovizoru nisam ništa vidio pa sam nastavio vožnju i skrenuo u prvu ulicu. Ni moj suputnik nije vidio što se zbilo jer je gledao u mobitel. Stao sam i vidio oštećenja na autu. Kasnije sam se pješice vratio na mjesto nesreće i vidio ozlijeđenu osobu... Shvatio sam što se dogodilo, ali nisam ostao tamo. Kad sam kasnije skupio hrabrosti, javio sam se policiji koja je došla do mog auta – govorio je, među ostalim, u svojoj obrani, a što su prenijeli mediji. Naveo je i da je vozio oko 50 do 60 kilometara na sat te da bi stao da je bio svjestan da je udario čovjeka.

Vještaci su utvrdili da je naletna brzina kretanja Scholzova vozila bila oko 50 km na sat, pri kojoj brzini je zaustavni put oko 23,5 m, da je mjesto naleta na žrtvu bilo na obilježenom pješačkom prijelazu i da je žrtvu mogao vidjeti te da do nesreće ne bi ni došlo da je reagirao kočenjem.

Damir Škomrlj/Cropix

– Upravo iz razloga što je svjedok P. G. zaustavljao vozilo pred pješačkim prijelazom, to mu je i optuženik morao opreznije prilaziti, odnosno prilagoditi svoje kretanje da se može u svakom trenutku zaustaviti i propustiti pješake, a što ipak nije učinio. Štoviše, on nije ni prikočivao ni intenzivno kočio, već se bez zaustavljanja nastavio kretati, braneći se da mu je bilo "zeleno svjetlo" i da je zato slobodno vozio, no kako se na mjestu nesreće ne upravlja semaforima, to je s pravom prvostupanjski sud obranu optuženika ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom na otklanjanje kaznene odgovornosti budući je suprotna svim provedenim dokazima...

Neosnovani su žalbeni navodi optuženika da žrtva nije obraćala pozornost na nadolazeća vozila, te da je mogla izbjeći prometnu nesreću zaustavljanjem pri uočavanju opasnosti pa da je zato na njoj pretežita odgovornost... Naime, pravilno je sud utvrdio da je žrtva prelazila obilježeni pješački prijelaz, pri čemu nije kršila ni jednu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te da se i svjedok G. vozilom zaustavio pred pješačkim prijelazom i propustio mu prolaz, dok je optuženik bez zaustavljanja vozilom udario u žrtvu (koja je preminula uslijed zadobivenih ozljeda)... – stoji, među ostalim, u pravomoćnoj presudi.

VKS je, vezano uz nepružanje pomoći žrtvi, naveo da Scholz "očito zanemaruje dio svoje obrane u kojoj je naveo da mu je nešto udarilo u desnu stranu vozila što je razbilo vjetrobransko staklo i da je pomislio da je to zbog naleta na čovjeka, ali je nastavio voziti i da zna da je to bila njegova greška".

– Dakle, nakon što je optuženik prouzročio prometnu nesreću, svjestan da je ozlijedio osobu, nije se zaustavio, već se nastavio kretati. Kako je u prometnoj nesreći žrtva ozlijeđena, što je optuženiku bilo poznato, napuštanje lica mjesta i ostavljanje bez pomoći ozlijeđenu žrtvu, iako za to nije bilo objektivnih razloga jer je to mogao učiniti bez ugroze sebe i drugih, iscrpljena je radnja počinjenja kaznenog djela. Okolnost što je optuženik mogao pretpostaviti da će žrtvi pomoći druge osobe, što su i uradile, njega ne ekskulpira, jer mu je bila dužnost zaustaviti se i angažirati u pružanju pomoći žrtvi, neovisno o tome bi li pomoć bila djelotvorna...

Iz stanja spisa ne proizlazi da bi se osjećao krivim zbog počinjenih kaznenih djela, dok je kajanje samo verbalizirao budući je potpuno nekritički i neosnovano krivnju za nastalu prometnu nesreću pokušao prebaciti žrtvi, da prelazeći obilježeni pješački prijelaz nije obratio pozornost na svoju lijevu stranu i opasnost koja mu je prijetila... Pozivanje na izrečene kazne u sličnim situacijama (koje su, po njemu, znatno "manje") je neosnovano, s obzirom da je kažnjavanje počinitelja za učinjena kaznena djela individualizirano – stoji, uz ostalo, u presudi VKS-a koju potpisuje sudac Željko Horvatović.