Povijest je dokazala da su se selidbe uvijek odvijale od juga prema sjeveru i od istoka prema zapadu. I danas na svjetskoj razini imamo takvu praksu. Ovaj naš mikroprostor donedavno, do unatrag jedno desetljeće ili koju godinu više, imao je trend suprotan globalnom. Migracija se odvijala od sjevera prema jugu. Ili, konkretno, iz cetinskog, imotskog ili drniškog kraja prema Splitu, Makarskoj, Šibeniku... Na području cetinskog kraja nije više tako. U lokalnoj migraciji počela se poštivati nepisana globalna zakonitost. Oni koji su davno iz zagorskog dijela migrirali u Split, sada se vraćaju natrag.
U još većem broju njihova djeca i unučad. I ne samo oni, već sve veći udjel u takvoj migraciji iz Splita na prostor preko brda imaju pojedinci i obitelji koji s cetinskim krajem donedavno nisu imali nikakvih poveznica. Glavni razlog njihove migracije je nemoguće rješavanje stambenih potreba na splitskom poluotoku i njemu gravitirajućim primorskim gradovima, dok se u cetinskom kraju do željenog i potrebnog stambenog prostora još uvijek može doći i dolazi po dvostruko manjoj cijeni, čak i jeftinije.
To nam je potvrdio i dipl. ing. graditeljstva Bože Bulović, osnivač i direktor tvrtke "Progring" iz Sinja, koja svojim klijentima nudi kompletni građevinski inženjering, od ideje, projektiranja, ishođenja građevinske dozvole, gradnje, nadzora ... do ključa u ruke. Evo Bulovićeve računice za stambeni prostor od 100 metara kvadratnih:
A tek intima...
- Uzmimo građevinsku parcelu od 500 metara kvadratnih koja se još uvijek može pronaći po 80 eura po kvadratu, što daje 40.000 eura. Izrada projekta je tri tisuće eura, a toliko stoji i nadzor. Za komunalni doprinos treba platiti do dvije tisuće eura. Gradnja po sistemu ključ u ruke je oko 150.000 eura. Dakle, za 100 metara kvadratnih stambenog prostora, što predstavlja solidni četverosobni stan, potrebno je ulaganje od 200.000 eura, a u toj cijeni je i okućnica nešto manja od 400 kvadrata. Da se i ne govori o intimi koju takvi dom pruža u odnosu na stambene jedinice u zgradama. Poznato mi je da je nedavno kćerka jedne moje kolegice kupila stan na splitskom području, podalje od centra, po cijeni od 4600 eura za kvadrat, i to bez osiguranog parkirnog mjesta – kaže Bulović.
Da masovna gradnja obiteljskih stambenih kuća nije samo priča, može se uvjeriti svatko tko se prošeta cetinskim krajem. U tamošnjim naseljima, naročito u Sinju, Trilju i Dicmu i onima koja ga okružuju, na svakom koraku vidljiva su gradilišta. Svjedoče tome i podaci o uplaćenim komunalnim doprinosima i izdanim građevinskim dozvolama.
Prema neslužbenim podacima, od 1. siječnja 2022. godine do danas za područje Sinja, Trilja i Dicma izdano je 400 građevinskih dozvola za gradnju obiteljskih stambenih kuća.
Za područje grada Sinja 250, Trilja 82 i Dicma 68. Broj zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola u stalnom je porastu te su desetine potencijalnih investitora u proceduri za njihovo dobivanje. To je za sobom povuklo svakodnevnu potragu za slobodnim građevinskim parcelama. Za potencijalne kupce neželjena je ali logična posljedica da je zbog velike potražnje takvih parcela s urednim vlasništvom cijena po metru kvadratnom u posljednje dvije godine najmanje udvostručena.
Od onih 400 izdanih građevinskih dozvola od početka 2022. godine do danas, više od polovice izdano je na parcelama koje su kupljene i nisu naslijeđene. Najveći broj kupaca su osobe koje do sada, jednako kao ni njihovi preci, nisu živjeli u cetinskom kraju. Iako demografska kretanja i u cetinskom kraju bilježe ustaljeni negativni trend, a odlazak mladih i školovanih osoba u europske i čak prekomorske zemlje je najčešće i najbolnije, doseljavanje pojedinaca i obitelji koji su područje cetinskog kraja izabrali za savijanje obiteljskog gnijezda u na ledini podignutoj prizemnici ili katnici možda bi moglo promijeniti taj demografski trend, čemu se naročito nadaju lokalni čelnici, uvjereni da bi i na tome mogli politički profitirati. Neki od njih svojim politikama potiču i financijski potpomažu izgradnju obiteljskih kuća za mlade.
U tome se ističu Sinj i Trilj, ali vodeća je Splitsko-dalmatinska županija, koja je kroz svoj demografski projekt "Tu je tvoj dom" do sada sufinancirala rješavanje stambenih potreba više od 320 mladih obitelji kojima je podijelila više od 3,8 milijuna eura ili u prosjeku po 12.000 eura po obitelji. Najviše tih poticaja pristiglo je upravo na područje cetinskog kraja. Grad Sinj je najvećim dijelom kopirao taj županijski projekt, nazivajući ga "Ostani tu", kojim također podupire rješavanje stambenih potreba mladih na svom području. Ne zaostaje ni grad Trilj, koji mladima na svom području daje konkretne pogodnosti mjerene pojedinačnim iznosom većim od 10 tisuća eura.
- Na području općine Dicmo u posljednje vrijeme zahuktaloj kupoprodaji građevinskih parcela najveća su barijera neriješeni vlasnički odnosi. Stoga vlasnici koji žele prodavati građevinsko zemljište ubrzano vode postupke za čisto vlasništvo u zemljišnim knjigama. Čim se oglasi prodaja parcele s vlasništvom "jedan kroz jedan", stižu zainteresirani kupci. Budući da je njih više nego parcela, cijena zemljišta u stalnom je porastu. Kod nas nove obiteljske kuće grade dvije skupine građana, uglavnom mladih. U prvoj skupini su oni čiji su se očevi ili djedovi odselili u Split i koji danas, kada osnivaju vlastitu obitelj, dolaze i grade na djedovini. Drugi su u skupini onih kojima se područje Dicma svidjelo kao mjesto življenja pa su kupili parcelu, izgradili ili grade kuću za sebe i obitelj. Mi im u okvirima mogućnosti općine pomažemo i stvaramo uvjete da imaju sve potrebne sadržaje bez kojih danas mlada obitelj ne može, u prvom redu jaslice i cjelodnevni vrtić – kaže Petar Maretić, načelnik Dicma.
Riječi načelnika Maretića potvrđuju Slaven i Imela Petričević, roditelji mnogobrojne obitelji koja se još povećava. Otkako su se vjenčali 2006. godine, živjeli su po privilegiranim uvjetima u stanu Imeline majke, ali dolaskom djece 57 kvadrata stambenog prostora postajalo je sve tješnje. Slaven vuče podrijetlo s Hana, iz Obrovca Sinjskog. Njegov djed odselio se s obitelji u Solin. U Solinu je Slaven živio do 2004., odnosno do svoje 23. godine, kada je formirao vlastitu obitelj.
- Danas nas je u obitelji sedmero, petoro djece i nas dvoje, a šesto dijete je na putu. Možete zamisliti kako nam je bilo živjeti u 57 kvadrata! Već poslije ženidbe Imela i ja smo razmišljali o kupnji građevinske parcele na kojoj bismo izgradili obiteljsku kuću. Definitivnu odluku donijeli smo poslije saznanja da, nakon troje djece koju smo podizali, Imela nosi dvojke. Tražili smo i pronašli parcelu u Dicmu, nadomak samom centru. Tek kad smo je kupili, saznao sam za poticaj Splitsko-dalmatinske županije kroz projekt "Tu je tvoj dom". Prijavili smo se i dobili oko 15.000 eura. Bilo je to kao da nas je Bog pomogao, šlag na tortu. U rekordnom roku došli smo do građevinske dozvole. Kapa do poda službenicama u županijskoj ispostavi u Sinju koje su nam sve papire riješile za manje od mjesec dana.
Jednako tako su nam bili susretljivi oko priključka na struju i vodu, a općina Dicmo nam je kao mladoj obitelji za 50 posto umanjila iznos komunalnog doprinosa. Glavninu ulaganja osigurali smo kreditom APN-a, pri čemu smo zbog brojnosti obitelji dobili maksimalne olakšice. Izgradili smo katnicu sa 180 metara kvadratnih stambenog prostora i garažu. Ovdje nam je vrhunski. Najstariji sin je maturant, a budući da je odličan plivač, priželjkuje stipendiju nekog američkog sveučilišta, drugi po redu završava osmi razred, treća je kćerka koja pohađa 3. razred osnovne škole, a blizanke su vrtićkog uzrasta. Supruga i ja radimo i najveći nam je problem što Dicmo nema jaslice i cjelodnevni vrtić, ali već u sljedećoj pedagoškoj godini, možda i tijekom ove, dobit će i te sadržaje. Svima kojima je nepriuštiva kupnja stana u Splitu i okolici preporučujemo da krenu našim putem, naročito mladim obiteljima s većim brojem djece – kaže Slaven Petričević.
Ivan Madunić, kojemu su obiteljski korijeni iz Ciste, i njegova supruga Tijana s dvoje djece, blizanaca, žive u triljskom naselju Velić od lipnja ove godine.
- Tijana i ja sklopili smo brak 2020. godine. Do dolaska u Velić živjeli smo kao podstanari u Splitu, gdje sam se ja rodio i odrastao. U nekoliko navrata smo pokušavali kupiti stan u Splitu. Nismo, naravno, imali gotovine već smo to planirali financirati kreditom. Svaki put kada bismo krenuli u proceduru dogodilo nam se da nas preteknu kupci s gotovinom. Istovremeno smo počeli razmišljati o selidbi iz Splita.
Imali smo različite opcije, čak odlazak u inozemstvo, pa i preko mora. Hvala Bogu što to nismo realizirali. S druge strane, uvjeti življenja u Splitu bili su sve gori. U podstanarskom prostoru imali smo dvoje male djece, a ispod našega prozora znali su se nalaziti nadrogirani turisti. U takvim okolnostima počeo sam listati oglase o prodaji nekretnina. Jedan takav oglas doveo nas je u Velić. I Tijani i meni svidjelo se mjesto, a i kuća koja se prodavala. Malo smo se cjenkali i kupili je. Već smo je i renovirali i stvorili raskošni stambeni i za mene još i uredski prostor jer kao računalni stručnjak radim od kuće. Tijana je zaposlena u KBC-u Split i putuje na posao, a djeca su svakodnevno u vrtiću.
Naša kuća je katnica od oko 200 metara kvadratnih stambene površine. Još jedino nismo spojeni na vodovodnu mrežu. Vodovod se nalazi nasuprot naše kuće, ali s druge strane državne ceste D220. Gradonačelnik Ivan Bugarin obećao je pomoći u rješavanju toga problema pa stoga očekujemo što skorije rješenje. Prijavili smo se na županijski natječaj "Tu je tvoj dom" pa i tu očekujemo potporu, a iz Trilja su nam uz pomoć za priključak komunalija kazali da ćemo dobiti i potporu za mlade obitelji. Rekao bih na kraju da je Tijanina i moja odluka o kupnji kuće i preseljenju iz Splita u Velić najbolja odluka koju smo mogli donijeti. Sretni smo ovdje, živimo u zdravom okruženju kakvo se u velikom gradu može samo sanjati – kazao nam je Ivan Madunić.
- Naši poticaji za mlade obitelji, čiji su nositelji mlađi od 45 godina, daju rezultate. Iz gradskog proračuna takvima subvencioniramo kupnju prve nekretnine, stana ili građevinske parcele, projektne dokumentacije i osiguravamo im besplatne priključke na komunalnu infrastrukturu. U posljednje vrijeme najviše nam se doseljavaju mlade obitelji iz Splita koje nisu triljskog podrijetla. Grad planira i priprema gradnju 120 stanova. Prve stanove namijenili smo mladim Triljanima, a ostalima koje izgradimo pokušat ćemo prihvatljivom cijenom privući mlade sa šireg prostora naše županije i drugih dijelova Hrvatske. Isto tako u našoj radnoj zoni, gdje su trenutno u izgradnji četiri nova gospodarska objekta, ima sve više potražnje za radnicima različitih strukovnih i obrazovnih profila. Trilj ima jaslice, cjelodnevni vrtić i cjelodnevnu nastavu u osnovnoj školi. To zaposlenim roditeljima puno znači. Imamo i pedijatra, liječnike obiteljske medicine, stomatologe. Sada s Državnom geodetskom upravom sređujemo zemljišno-knjižno stanje u katastru i zemljišniku. Kada se srede vlasnički odnosi, očekujemo ekspanziju prodaje građevinskih parcela i još veću izgradnju obiteljskih stambenih kuća – kaže triljski gradonačelnik Ivan Bugarin.
Miro Bulj je ponosan što je na području alkarskog grada u posljednje vrijeme došlo do velikog porasta u izgradnji obiteljskih stambenih kuća. Spomenutih 250 građevinskih dozvola u nepune posljednje dvije godine doista je impozantan broj.
- Nezapamćenom intenzitetu gradnje obiteljskih stambenih kuća svjedočim svakodnevno i u svome selu. Na Suhaču se trenutno gradi više od 10-15 novih kuća i to, rekao bih, u pravilu grade ih obitelji koje ne vuku podrijetlo sa Suhača, ali se žele trajno nastaniti u našem mjestu. Samo u mojemu zaseoku posljednjih godina izgrađeno je više kuća nego što ih je u vlasništvu nas starosjedilaca. Do mene stižu informacije da nema dovoljno građevinskih parcela s čistim vlasništvom. Da nije tako, izgradnja novih obiteljskih kuća bila bi sigurno još intenzivnija. Grad Sinj osigurao je poticaje za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji kroz projekt koji smo nazvali "Ostani tu". Do sada je jednu ili više ponuđenih mjera iskoristilo oko 200 obitelji i samaca. Ove godine nudimo četiri potpore: sufinanciranje ishođenja građevinskih dozvola do 2655 eura, kupnju građevinskog zemljišta do 25 posto kupoprodajne cijene, ali do maksimalnog iznosa 9955 eura, za kupnju, izgradnju ili dovršetak izgradnje prve nekretnine do 9955 eura te sufinanciranje priključka na komunalnu infrastrukturu 2655 eura – kaže Miro Bulj.
Broj od 250 građevinskih dozvola kroz posljednjih nešto manje od dvije godine za prostor alkarskog grada u odnosu na 150 dozvola u Trilju i Dicmu govori da su u svima njima novogradnje obiteljskih kuća gotovo ravnomjerne jer je broj stanovnika Sinja više nego dvostruko veći od broja stanovnika Trilja i Dicma.
U ovom dijelu cetinskoga kraja najviše je novogradnje i naseljavanja u naseljima oko gradskih, odnosno općinskog centra. Na sinjskom području u posljednje vrijeme najatraktivnije naselje za izgradnju obiteljskih kuća su Brnaze. Potpisniku ovih redaka, koji također živi u Brnazama, poznato je da je samo u posljednja dva, tri mjeseca doslovno "planulo" 15 - 20 građevinskih parcela različite veličine, od 500 do više od tisuću kvadrata. Na velikom dijelu tih parcela njihovi novi vlasnici već grade. Među njima je i jedna dobro poznata Splićanka. Ona je svojevremeno zbog svojih ženama izuzetno poželjnih atributa plijenila pažnju najšire javnosti. Ta gospođa nije u Splitu bila beskućnik već je bila stambeno natprosječno situirana. Došla je u Brnaze živjeti i uživati u miru koji pruža kvart u kojemu upravo podiže stambeni objekt. Evo njezine priče:
- Ja imam stambeni prostor neposredno uz najužu gradsku jezgru Splita, na izvanredno atraktivnoj lokaciji. Sve mi je iz toga stana bilo nadohvat ruke, kako bismo rekli - "na izvol‘te". Tu sam proživjela najljepše dane i godine i podigla djecu. Svi me pitaju zašto sam odlučila doći živjeti u Brnaze. Osoba dođe u neko životno doba kada je od atraktivnosti lokacije stambenog prostora u gradu kakav je Split, kojega neupitno i neizmjerno volim, puno važnije osigurati trenutke u prirodnom okruženju koje nudi ugodu i mir. Neću, naravno, ništa reći protiv stanovanja u Splitu, naročito ne u kvartu gdje je moj splitski stan, jer bih u tom slučaju bila licemjerna. U tom dijelu Splita konstantna je gradska vreva pa je vrlo teško zaštititi se od neželjene vanjske buke. Za razliku od toga, na ovom lokalitetu na kojemu gradim kuću u Brnazama, na ovećoj parceli, vjerujem da ću uživati u seoskoj idili. Također vjerujem da će poput mene, osim mladih kojima je puno jeftinije doći do potrebnog stambenog prostora u cetinskom kraju nego u Splitu, i drugi stanovnici prenapučenog Splita krenuti za mojim primjerom – kazala nam je ta poznata Splićanka koja je zamolila da joj upravo radi potrebnog mira ne navodimo identitet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....