Koliko gubi crnogorska mafija ako se usvoji novi Generalni urbanistički plan (GUP) Dubrovnika kojim se briše 185 građevinskih zona i pretvara ih se u zelene površine? Već sada se grubom procjenom dolazi do enormnog iznosa gubitka za investitore u slučaju usvajanja navedenog dokumenta.
Gubitak će se kretati između 500 i 700 milijuna eura, što je iznos za koji bi mnogi bili spremni "prodati dušu đavlu". Ako u jednadžbu ubrojimo i mogućnost da su među investitorima pripadnici organiziranih zločinačkih skupina poznati po iznimno nasilnim metodama obračuna i trgovinom ogromnim količinama narkotika, treba li se čuditi što je Mato Franković dobio policijsku zaštitu.
Ne prvi put doduše, ali do sada nije bilo govora o kavačkom i škaljarskom klanu koji navodno stoje iza prijetnji koje su mu upućene. Navedenu pozadinu otkriva Nacional koji navodi kako je dubrovački gradonačelnik dobio prijetnje putem dvadesetak poruka preko WhatsAppa.
Poruke su sastavljene uz pomoć umjetne inteligencije, a stigle su na njegov broj tijekom noći s više telefonskih brojeva registriranih u Alžiru. Nacional saznaje i kako je policija presrela planove da se Matu Frankovića pokuša prikazati kao obiteljskog nasilnika, a postoji sumnja kako su u sve uvezani pojedini odvjetnici iz Zagreba.
‘Imam podršku‘
Navedena teorija dodatno dobiva na snazi ako znamo kako crnogorska mafija odavno u Hrvatskoj na platnoj listi ima odvjetnice i odvjetnike koji su stručnjaci, kako za kazneno pravo, tako i za poslovanje s nekretninama. Naime, brojni kuriri s drogom koji budu uhićeni na našem području odmah dobiju pravno zastupanje koje plaćaju vlasnici ilegalne robe.
Uvijek se radi o odvjetničkim profesionalcima koji jako dobro znaju izvući najbolji scenarij za svog klijenta. Takav tretman nakon uhićenja je jedan od razloga, uz visoke iznose zarade, što se kuriri iz Srbije, BiH i Hrvatske ne libe i dalje nositi kokain bez obzira na rizik. Pogotovo što im tijekom istražnog postupka nakon uhićenja ne gine istražni zatvor zbog sve strože politike borbe protiv međunarodne narkotrgovine na razini Europske unije, ali i šire.
Kako piše Nacional, oba klana, inače žestoki suparnici u poslu, složili su se oko načina pranja novca te su investirali u gradilišta na području Dubrovnika. Pranje ilegalno stečene imovine, ali i sigurna nova zarada, sada su došli u pitanje najavljenim GUP-om koji anulira malo manje od 200 građevinskih zona.
Pretvara ih u zelene površine, čime ih pretvara u neatraktivne nekretnine. Stoga je pritisak na gradske službe velik, izjavio je Mato Franković za N1.
– Svi koji žele i mogu graditi prije samog usvajanja novog GUP-a žele ishodovati dokumentaciju kako bi mogli graditi. Ja sam zaustavio te procese u okviru zakonskih normi i neće doći do izdavanja bilo kakvih dozvola u zaštićenom području Dubrovnika sve dok se ne usvoji novi GUP, i pretpostavljam da je to razlog silne nervoze. Imam policijsku zaštitu.
Vjerujem u institucije pravne države. Vjerujem u ministarstva, od kulture do policije pa do samog predsjednika Vlade, svi su svjesni što radimo i imam podršku za takvo nešto. Vrijeme je za reći dosta i popraviti ono što se popraviti da – kazao je dubrovački gradonačelnik za N1.
Pojasnio je kako se radi isključivo o građevinskim parcelama. Najveći fokus je na onima koji već imaju parcele koje se nalaze u građevinskim zonama u kontaktnoj zoni povijesne jezgre.
Sve te parcele će u budućnosti postati zelene zone jer, da se kojim slučajem izgrade, vi Dubrovnik kakav danas poznajete više ne biste prepoznali, istaknuo je Franković.
‘Nismo još sazreli‘
Na pitanje koliki je procijenjeni gubitak za investitore koji su se nadali gradnji u zaštićenom području, kazao je kako se njihova gruba procjena kreće između 500 i 700 milijuna eura.
Upitali smo pravnog stručnjaka Vinka Ljubičića o situacijama gdje u poslu s nekretninama dolazi do ovakve vrste kaznenih djela.
– Moram priznati da sam upoznat sa situacijom oko gradonačelnika Dubrovnika, odnosno oko donošenja izmjena i dopuna GUP-a. Prijetnje su, nažalost, poprilično uobičajena situacija kod donošenja odluka koje u znatnoj mjeri utječu na vrijednost imovine.
Iza ovoga, po mom mišljenju, ne stoji nikakav politički interes i nikakva grupacija nego jednostavno osobe koje su nositelji stvarnih prava na tim nekretninama. Jasno da se tu ne bi smjelo utjecati na ljude da donose odluke pod prisilom, ishitreno u ma čijem interesu.
Postoji čitav niz sudjelovanja i pravnih prigovora prilikom izrade samog plana, i to je put kojim bi zainteresirane osobe trebale ići. U slučaju bilo kakvih prijetnji, protiv njih se treba boriti svim dopuštenim sredstvima.
Jedan od tih načina je i čuvanje tih osoba koje su na čelu lokalnih jedinica koje donose planove. To je žalosno, ali to pokazuje da mi kao društvo nismo sazreli u prihvaćanju demokratskih postupaka.
Postoji i druga stvar, po meni bi sudovi trebali promijeniti praksu. Ako lokalna jedinica odlukom utječe na vrijednost nekretnine, to jest umanjuje je, onda je logično da to predstavlja štetu.
Osobito za osobe koje su stekle nekretninu s namjenom građevinskog zemljišta. Po meni bi trebalo mijenjati sudsku praksu i priznat pravo na naknadu štete osobama čije nekretnine takvim odluka gube na namjeni i samim tim na vrijednosti – kazao je iskusni odvjetnik.
Sigurnosne provjere
Probitačni odvjetnik Ivan Gržić takoreći je istog mišljenja.
– Izmjene prostornih planova, uključujući GUP, vrlo često imaju značajan utjecaj na vrijednost nekretnina. U praksi nije neuobičajeno da zbog izmjene prostorno-planske dokumentacije zemljište izgubi građevinski status ili da se znatno ograniče mogućnosti gradnje, što posljedično dovodi do pada njegove tržišne vrijednosti.
Samo pravo vlasništva ne jamči da će određena parcela trajno zadržati isti urbanistički status. Prostorni planovi mijenjaju se radi zaštite javnog interesa, održivog razvoja prostora, zaštite okoliša ili kulturne baštine.
Naravno, svaka takva odluka mora biti donesena zakonito, uz odgovarajuće obrazloženje i poštivanje propisanih procedura. Ako je točna informacija da se radi o čak 185 građevinskih zona koje bi trebale biti prenamijenjene u zelene površine, teško je iz toga zaključiti da je riječ o osobnom animozitetu prema pojedinim investitorima.
Ono što vidimo jest politička odluka o promjeni urbanističke politike grada. Hoće li ona izdržati pravnu provjeru, pokazat će eventualni upravni i sudski postupci koje pokrenu oni koji smatraju da su im prava povrijeđena.
Jednako tako, bilo bi neodgovorno špekulirati o tome tko eventualno stoji iza prijetnji ili postoji li povezanost s organiziranim kriminalom. Ako su nadležna tijela Ministarstva unutarnjih poslova procijenila da postoje sigurnosni razlozi za dodjelu 24-satne policijske zaštite, razumno je pretpostaviti da se takva procjena temelji na operativnim i sigurnosnim saznanjima kojima javnost ne raspolaže.
Takve se odluke u pravilu ne donose proizvoljno te vjerujem da u ovom pitanju treba imati povjerenja u procjene nadležnih sigurnosnih tijela – rekao nam je.
Dubrovačkoga gradonačelnika se upitalo i koliko je privatnih investitora pogođeno te je kazao kako se radi o 175 parcela. Na njima su različiti investitori koji se kriju iza različitih tvrtki. Među njima ima i manji broj fizičkih osoba, ali uglavnom su to investitori.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....