Radikalno desni populist Calin Georgescu priprema se za šokantnu pobjedu na predsjedničkim izborima u Rumunjskoj. Kontroverzni proruski kandidat uvjerljivo je u prvome izbornome krugu u nedjelju pobijedio u anketama favoriziranoga aktualnoga rumunjskoga premijera Marcela Ciolacua, te ga je posve izgurao izvan utrke. Ultranacionalist i neprijatelj EU-a Georgescu tako bi se u drugome krugu, za 15 dana, trebao suočiti s reformskom kandidatkinjom desnog centra Elenom Lasconi, koja je osvojila oko 20 posto glasova.
Nepredvidivo visok izborni rezultat Georgescua od oko 23 posto analitičari vide kao posljedicu učinkovite izborne kampanje, koju je uglavnom vodio na TikToku. Zanimljivo je da proruski rumunjski turbonacionalist čak nema ni vlastitu stranku. Po zanimanju je sveučilišni profesor i radio je neko vrijeme kao međunarodni konzultant za UN, dok nije shvatio da su pseudodomoljublje i desna populistička priča znatno unosniji biznis.
Nijedna od predizbornih anketa nije mu davala više od pet posto glasova na predsjedničkim izborima, tako da je njegov trijumf srušio mnoge udžbeničke postavke i o kampanjama i o demokraciji. Sve to se, bez sumnje, dogodilo i na odjecima velike prekooceanske pobjede američkog desnog populista Donalda Trumpa; valovi te političke mode i njihove refleksije već su počele snažno zapljuskivati Europu. Nisu, međutim, isključeni ni pozadinski procesi potpore iz pobjedničkome kandidatu više nego prijateljskoga Kremlja.
Rumunjski politički komentator Radu Magdin kazao je kako je izborna potpora Georgescuu bez presedana u dosadašnjoj povijesti višestranačja u državi. "Nikad u naše 34 godine demokracije nismo vidjeli takav skok u usporedbi s ranijim anketama", izjavio je Magdin.
Po njegovu mišljenju, Georgescu je uspio uvjeriti većinu birača da je na njihovoj strani vještom upotrebom modernih medija poput TikToka i kombinacijom mesijanskoga govora, čime je kapitalizirao frustracije brojnih ljudi. Ono što je obećavao prilično je suludo, no očajnim ljudima obično to i nije jako bitno.
Nevolja tek slijedi ako Georgescu doista pobijedi u drugome krugu. Zakleo se da će okončati podložnost Rumunjske NATO-u i Europskoj uniji, posebno u pogledu podrške Ukrajini. Najavio je i da će demontirati NATO-ov obrambeni štit od balističkih projektila koji je instaliran u rumunjskoj vojnoj bazi Deveselu.
Javno se zalagao i za smanjenje ovisnosti Rumunjske o uvozu te za deklarativno povećanje domaće proizvodnje (što nije jako teško obećati, ali je zato s predsjedničke dužnosti prilično nemoguće provesti). Destruktivni antieuropski i antizapadnjački planovi Georgescua naišli su, međutim, na plodno tlo i na zahvalne uši brojnih rumunjskih građana, čiji je standard posljednjih godina sve više klizio prema riziku od siromaštva. Rumunji su po ukupnome udjelu u stanovništvu socijalno najugroženija nacija u EU-u.
Baš zbog ovakvih procesa i Hrvatima se valja zamisliti nad državnom politikom koja odabranim dužnosnicima i njihovim mafijaškim suradnicima nezasitno puni već dobro napunjene džepove, dok široke mase sve teže životare i sve uvjerljivije ostaju bez adekvatne javnozdravstvene skrbi.
Predsjednik u Rumunjskoj ima prilično dekorativnu ulogu, sličnu takvoj dužnosti u Hrvatskoj. Još jedan putinovac na takvoj funkciji u EU-u ne znači ni rusko proljeće, ni europsku zimu. No s te se funkcije ipak može itekako uspješno širiti prilično maligni verbalni i drugi utjecaj na vanjsku politiku. Georgescu se otvoreno divi Mađarskoj i tamošnjemu premijeru Viktoru Orbanu, koji je bio europski Trump prije Trumpa samog. Rado izražava osobnu naklonost Rusiji i tvrdi da osjeća bliskost s njezinom kulturom, kao i s Putinom, koji je za Georgescua samo "čovjek koji voli svoju zemlju".
Zanimljivo je da je ovaj deklarirani putinist na sebe svojedobno navukao žestoke kritike zbog komentara u kojima je podupirao rumunjski fašistički legionarski pokret, tamošnju varijantu hrvatskih ustaša. Marionetska rumunjska država podložna Hitleru pod maršalom Antonescuom u vrijeme Drugog svjetskog rata nazivana je, naime, Nacionalnom legionarskom državom. Georgescu je u više navrata otvoreno slavio njezine "patriotske vrijednosti", ali istodobno je uvijek decidirano tvrdio kako nije antisemit. Ni brojni ustaše, kao što znamo, to nisu bili: najčešće im se samo jako sviđalo židovsko zlato i nekretnine.
Drugi krug rumunjskih predsjedničkih izbora održat će se 8. prosinca. Reformistička kandidatkinja desnog centra Lasconi pozvala je sve Rumunje, a osobito one koji žive u dijaspori, da glasaju i spase rumunjsku prozapadnu perspektivu.
Hoće li rumunjski scenarij na koncu ipak slijediti onaj moldavski, gdje je demokratska brana Putinovu utjecaju nedavno ipak uspješno spuštena u drugome izbornom krugu? Orbanova Mađarska, Gruzija, Vučićeva Srbija i Dodikova Republika Srpska do tada ostaju jedine istočnoeuropske zemlje koje vode klubovi obožavatelja despota iz Kremlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....