‘Čuo se jako glasno, letio je nisko, nije bio označen...‘ Što je ukrajinska grdosija ukrcala na splitskom aerodromu?

Kaštelani su navikli na zvuk aviona u polijetanju, ali kad im iznad kućnih krovova proleti An-124 Ruslan, nema toga koji neće podići pogled. Pogotovo kad se sve to dogodi pola sata prije ponoći, kao što je to bio slučaj u nedjelju.

– Čuo se jako glasno, nisko je letio poviše kuća, ne kao ostali avioni koji lete iz Splita. Čudno je da nije bio označen na trackeru, sletio je u Poljsku na granicu s Ukrajinom. Zaobišao je mađarski zračni prostor – javio nam je Ivica, koji je nastavio pratiti let ovog aviona na aplikaciji FlightRadar.

Kad proleti iznad glave, ukrajinski transportni zrakoplov nužno izaziva strahopoštovanje. S rasponom krila od 73 metra, dužinom od 69 metara, Ruslan u svojem širokom trupu može prevesti 120 tona tereta, a na sve to još treba dodati masu goriva i samog zrakoplova. Avion je opremljen preciznim radionavigacijskim sustavom i moderniziranim poklopcima motora koji buku svode na razinu prihvatljivu svim europskim zračnim lukama.

Screenshot. FlightRadar24

U Splitu je zrakoplov ovog tipa viđen prije pet godina, a tada se radilo o avionu ukrajinske tvrtke Antonov Airlines, registracijske oznake UR-82009. U svojoj floti, specijaliziranoj za transport teških tereta, ova tvrtka ima pet Antonova tipa Ruslan.

Vojna pomoć?

Što je ova grdosija ukrcala u splitskoj Zračnoj luci Sveti Jeronim? Okolnosti i logika dopuštaju pretpostavku da se radilo o prijevozu vojne pomoći koja se Ukrajini dostavlja preko granice s Poljskom. Možda baš zato na internetskim "radarima" nije bila vidljiva registracija i ostali podaci o zrakoplovu. Uostalom, znakovito je i da je u širokom luku zaobišao i zračni prostor Putinove "ratne saveznice" Mađarske, koja na sve načine nastoji sabotirati vojnu pomoć napadnutim susjedima. Dojam da avion leti nisko, kako su svjedočili Kaštelani, može biti subjektivan već zbog same veličine ovog aviona, a na objektivnoj strani treba računati s time da teško natovareni zrakoplovi imaju i nešto nižu stopu penjanja u polijetanju. Treći mogući argument su učestala kretanja vojnih kamiona po Dalmatini, u smjeru Splita. Uvijek pojedinačno i u pratnji vojne policije.

Od ruske agresije na Ukrajinu, hrvatska Vlada i MORH podatke o sadržaju naše vojne pomoći kriju pod velom vojne tajne, no iznos novčane vrijednosti je javan – do sada smo Ukrajinu pomogli s ukupno 276,3 milijuna eura pomoći. Na vojni segment odnosi se 184,4 milijuna eura, a ostatak većinom na zbrinjavanje izbjeglica. Poznato je, međutim, da je Hrvatska Ukrajini do sada isporučila 14 transportnih vojnih helikoptera, desetke topova i na tisuće komada pješačkog naoružanja. Također, Ukrajina je preuzela i dva "neperspektivna" transportna aviona An-32 koja su godinama ležala na Plesu jer HRZ nije znao što bi s njima.