Sjedinjene Države su prošlog tjedna tajno i prilično iznenadno poslale novi sustav ATACMS dugog dometa u Ukrajinu. Ukrajinske snage odmah su upotrijebile novo oružje za napad na ruski vojni aerodrom na Krimu u srijedu i na ruske trupe na jugoistoku zemlje tijekom noći u utorak. Eksplozije su, čak i na snimkama iz daljine, bile prilično frapantne.
Primjena dalekometnih i razornijih ATACMS-a u Ukrajini unosi sasvim novu dimenziju u rusku agresiju na ovu zemlju. Uz pomoć tih raketa ukrajinska vojska može izvesti puno ozbiljnije napade, među kojima je i gađanje Krimskog mosta, koji povezuje Krim s kopnenom Rusijom. Njemački dalekometni projektili Taurus više im za tu svrhu i nisu baš toliko neophodni. Ne bi trebalo začuditi tempiraju li uskoro Ukrajinci gađanje Krimskog mosta dalekometnim ATACMS-ima za kakvu važnu obljetnicu (primjerice 9. svibnja, za Dan pobjede nad fašizmom).
Sjedinjene Države prethodno su opskrbile Ukrajinu slabijom verzijom ovog taktičkog raketnog sustava. U listopadu 2023. Washington je Ukrajini isporučio projektile ATACMS kraćeg dometa, koji pokrivaju ciljeve u rasponu do 160 kilometara. Ubrzo nakon što su stavljeni u primjenu, njihovo korištenje ugrozilo je cijeli ruski kopneni koridor u južnoj Ukrajini. Stavili su unutar dosega i veliku većinu zračnih baza kojima upravlja Rusija unutar Ukrajine (uglavnom sjevernije od Krima) te su zakomplicirali rusko korištenje jurišnih helikoptera protiv ukrajinskih ciljeva. ATACMS kraćeg dometa obično je naoružan kasetnim streljivom široke rasprostranjenosti.
Ukrajina je dugo priželjkivala verziju ovog raketnog sustava većeg dosega, s krajnjim rasponom od gotovo 400 kilometara. To bi sa slobodnog teritorija pokrilo gotovo čitavu okupiranu Ukrajinu, uključujući Krim, kao i opskrbne čvorove za moskovske snage na jugoistoku zemlje. Bijela kuća dugo je odgađala njihovu isporuku zbog straha od gađanja ciljeva na ruskom državnom teritoriju i moguće eskalacije.
No, u velikoj političkoj promjeni, predsjednik Joe Biden tajno je odobrio odluku o slanju više od 100 projektila većeg dometa sredinom veljače, kao i njihovu dopunu za više varijanti kasetnog streljiva. Bili su dio pošiljke oružja Ukrajini vrijedne 300 milijuna dolara, prvog paketa pomoći za tu zemlju otkako je potkraj prosinca isteklo prijašnje financiranje.
Tijekom noći prošlog utorka Ukrajina je upotrijebila projektile većeg dometa za napad na ruske trupe u lučkom gradu Berdiansku na Azovskom moru. U srijedu su društvene mreže u Ukrajini masovno izvijestile o velikim požarima i eksplozijama na vojnom aerodromu Džankoj na Krimu. Crimean Wind, grupa koja često prenosi postove stanovnika Krima, javila je da su razneseni svi prozori na kućama u blizini aerodroma.
Ukrajinski obavještajci poslije su rekli da su uspješno pogođena čak četiri ruska raketna sustava zemlja-zrak S-400, tri radarske postaje, zapovjedno mjesto protuzračne obrane i zračni Fundament-M sustav zapovijedanja i kontrole obrane. Službenici Bidenove administracije držali su dalekometnu pošiljku u tajnosti kako bi izbjegli pravodobnu dojavu Rusima. Rusi obično povlače svoje snage i skrivaju skladišta oružja izvan dometa novog oružja čim naslute takvu opasnost.
Biden i njegovi suradnici odustali su od svoje prijašnje nevoljkosti da doniraju projektile većeg dometa Ukrajini iz nekoliko razloga, doznaje se u kuloarima Pentagona. Američka vojska najprije je bila odlučila zadržati više projektila uslijed brige zbog nestašica, no zbog sve češće ruske uporabe balističkih projektila sjevernokorejske proizvodnje te masovnih napada na kritičnu civilnu infrastrukturu u Ukrajini, odlučili su ipak pomoći Kijevu da dobiju oružje koje bi pomoglo u suprotstavljanju prijetnjama. Dalekometni paket koji je već u primjeni u Ukrajini tek je početak. Dodatne rakete dugog dometa također su uključene i u 60,8 milijardi dolara zadnje pomoći Ukrajini, koju je Biden potpisao u srijedu.
Tajna isporuka američkih dalekometnih projektila ATACMS Ukrajini prilično je šokirala Putinove dužnosnike. Uložili su oštar prigovor Washingtonu. To se ne može opravdati jer povećava sigurnosne prijetnje Krimu i drugim ruskim regijama, izjavio je ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov.
‘Očito je da prijenos projektila ATACMS režimu Volodimira Zelenskog povećava prijetnju sigurnosti Krima, uključujući Sevastopolj, te novih ruskih regija i ruskih gradova‘, objavio je Antonov. Odbacio je američka uvjeravanja kako je ukrajinska vojska obećala da neće koristiti projektile protiv ciljeva u Rusiji kao ‘posebno cinična‘.
Army Tactical Missile System, ili ATACMS, navođena je balistička raketa zemlja-zemlja s dometom do 400-tinjak kilometara, što je puno više od svih raketa koje se lansiraju sa zemlje u ukrajinskom arsenalu. ATACMS se ispaljuju iz HIMARS-a, američkih lansera koje Ukrajina vrlo učinkovito koristi od prošlog ljeta. Rakete su dizajnirane za gađanje ciljeva kao što su zapovjedna mjesta, sustavi protuzračne obrane, komunikacijski centri i logističke točke. U službi američke vojske od 1991., ATACMS je korišten u ratovima u Perzijskome zaljevu i Iraku. U svojim ratnim zalihama imaju ih Bahrein, Južna Koreja, Poljska, Turska, Rumunjska, Grčka i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ove projektile, koji mogu dosegnuti maksimalnu brzinu i od 3700 kilometara na sat, iznimno je teško presresti u terminalnoj fazi leta zbog njihova brzog pada. Otporni su na sve vremenske uvjete, a na preciznost im ne utječe ni doba dana, što ih čini posebno korisnima u uvjetima ukrajinske klime.
S dometom od 400 kilometara, Ukrajina bi mogla koristiti ATACMS da dosegne gotovo sve mete na teritoriju pod ruskom okupacijom, uključujući sjedište Crnomorske flote u Sevastopolju i Krimski most. Viktor Kevliuk, stručnjak iz Ukrajinskog centra za obrambene strategije, nedavno je u izjavi za Kyiv Independent upozorio da bi udar ATACMS-a u most dug 18 kilometara mogao nanijeti oštećenja i zaustaviti promet, ali da ne vjeruje da bi jedan projektil nanio mostu fatalnu konstrukcijsku štetu i prouzročio njegovo rušenje.
Sudeći po tome, bili bi možda potrebni i deseci ATACMS-a za rušenje dijela Krimskog mosta. To, međutim, otvara pitanje isplativosti takve operacije, s obzirom da jedna dalekometna ATACMS raketa košta oko 850.000 dolara, pa je sve u sferi procjene ukrajinskih operativnih prioriteta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....