Hrvatski znanstvenik prof. dr. Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju na Goetheovu Sveučilištu u Frankfurtu, u Brelima ljetuje već 21 godinu pa smo s njim uspjeli porazgovarati o koronavirusu, cjepivu i lijekovima protiv korone, najavljenom drugom valu pandemije i najboljem načinu za suzbijanje širenja ovog virusa.
Poznato je da je Hrvatska rezervirala milijun i pol doza cjepiva protiv koronavirusa. Što se zapravo događa s cjepivom i hoće li uskoro biti isporučeno Hrvatskoj?
- Po pitanju narudžbe milijun i pol doza cjepiva protiv koronavirusa tu je riječ o uplaćivanju novca od strane Europske unije koja je unaprijed platila proizvodnju cjepiva koje još uvijek nije testirano do kraja. Ali samo je 700 milijuna eura uloženo da se cjepivo protiv koronavirusa napravi i počne proizvoditi i tu se radi o tome da ljudi žele imati cjepivo na vrijeme i to čim bude odobreno za upotrebu.
Međutim, sama proizvodnja cjepiva nekada može potrajati dva do tri mjeseca. Cjepiva protiv korone zapravo već ima i to u kliničkim ispitivanjima su čak 23 pa su dobre vijesti da imamo različite vrste cjepiva. Znanstvenici većinom rade na jednom antigenu, ali na različitim dijelovima tog antigena tako da se očekuje da ćemo najvjerojatnije imati tri, šest ili više cjepiva koja će se moći koristiti i na taj način će se osigurati da cjepivo bude djelotvornije u različitim populacijama.
Istina, dovoljno je jedno cjepivo, ali ako to jedno ne djeluje, onda se može cijepiti s drugim cjepivom. Realno, cjepivo bi se na tržištu moglo naći početkom sljedeće godine, ali prvo je potrebno napraviti sva ta testiranja koja moraju biti neštetna jer cjepivo prvo mora biti neštetno, a tek onda djelotvorno.
Druga linija obrane
Na čemu onda sada Vi radite?
- Ja ne radim na cjepivu, nego na alternativi cjepiva, a to su lijekovi. Moramo biti svjesni da cjepivo možda i neće biti tako efikasno da će nas moći zaštititi od koronavirusa. Da bismo napravili drugu liniju obrane, istražujemo na koji način možemo stvoriti lijekove koji će biti specifični za koronavirus 2.
Zadnje smo otkrili virusne enzime koji su slabe točke virusa jer kad ih blokirate, virus se više ne može dijeliti i na taj način možemo u budućnosti stvoriti lijek koji će biti specifičan u borbi protiv koronavirusa. To nije važno samo sada ili za budućnost, već će biti važno i za stvaranje mogućih lijekova koji će biti prilagođeni koronavirusu 3 koji će se najvjerojatnije i pojaviti jer se koronavirusi pojavljuju u razmacima od pet do 10 godina.
{embed_photo}1493580{/embed_photo}
Kome će lijekovi biti namijenjeni?
- Lijekovi će se u obliku tableta davati ljudima koji su se zarazili. Znači, mi bismo pokušali napraviti nešto kao klasični lijek koji se može davati u ranijim fazama zaraze i najvjerojatnije će se davati bolesnicima koji leže u bolnici, naravno da im se smanje simptomi i da se virus dalje ne širi i na taj način imate pravu borbu protiv virusa.
Za primjer bih naveo AIDS za koji su se mnogi trudili napraviti cjepiva što je trajalo 20 godina i nisu uspjeli. Međutim, napravili su lijekove koji su ciljano djelovali na enzime AIDS-a i sada kombinacijom tih lijekova imate apsolutnu kontrolu nad AIDS-om.
Drugi primjer je hepatitis C za koji nisu pomogla cjepiva nego lijekovi koji su se davali protiv enzima tog specifičnog virusa i to opet u kombinaciji. Ja predviđam da ćemo iza koronavirusa, uz veliki entuzijazam znanstvenika, stvarno napraviti dobre lijekove pa makar to bilo i unutar dvije godine, a takvi lijekovi će biti vrijedni za budućnost.
Sistemska bolest
Ako cjepivo protiv koronavirusa još nije na tržištu, na koji način ozdrave ljudi zaraženi koronom?
- Najveći broj ljudi zaražen koronavirusom ozdravi sam od sebe, odnosno 60 do 70 posto ljudi kojima je imunološki sustav dovoljno snažan, jednostavno izbaci taj virus iz tijela i najveći znak zdravlja je pojava velikog titra antitijela protiv koronavirusa na temelju čega znamo da je čovjek ozdravio. Međutim, ostalih 20 do 30 posto ljudi imaju simptome korone i bore se za život i sada je pitanje zašto je toliki manji postotak ljudi smrtonosno ugrožen?
I jedan dio odgovora koji je objavljen u našem znanstvenom radu je da borba organizma protiv koronavirusa najviše ovisi o antivirusnom odgovoru koji imaju zdravi ljudi, dok stariji ljudi i rizične skupine imaju smanjen taj antivirusni odgovor i onda dolazi do oštećenja tkiva.
Važno je spomenuti i da kod koronavirusa još uvijek nismo spoznali koliko je on sistemska bolest, dakle nije samo respiratorna bolest, nego zahvaća i mozak, bubrege, koštanu srž i gotovo sve organe u koje ulazi na različite načine. Nedovoljno su istražene posljedice koje virus ostavlja na svim organima, a jedan od upozoravajućih znakova je da virus ima preferencu da ulazi i uništava endokrine stanice koje se nalaze unutar krvnih žila.
Naime, virus se preko endokrinih stanica širi po cijelom organizmu. I sada, primjerice, u mozgu se vrlo često pojavljuju simptomi koji su posljedica neuroinflamacija pa imate napadaje i različite senzacije kao i užasne glavobolje i to ne zato što je virus zahvatio moždane stanice, već je ušao u krvotok i prešao oko živčanih stanica i tu se krije opasnost i zato se čovjek ne može igrati s koronavirusom.
{embed_photo}1493588{/embed_photo}
Na koji način se, izuzev cjepivom i lijekovima, najbolje možemo obraniti od koronavirusa?
- Treba naglasiti da ne smijemo biti uplašeni, niti o koronavirusu smijemo misliti da je to najstrašnije što nam se događa. Početkom ožujka ništa nismo znali o koronavirusu niti smo imali dijagnostičke predstave, a danas već imamo tri odobrena lijeka koja se koriste u bolnicama i zato je manja smrtnost ljudi, a osim toga imamo puno bolje liječničke timove i puno bolje liječenje.
Dakle, danas je sve puno bolje i jedino što bismo trebali shvatiti je da se mi kao društvo možemo uspješno boriti protiv koronavirusa i limitirati njegov utjecaj na najugroženije grupe i živjeti relativno normalno, samo ako se pridržavamo bazičnih mjera, a to je održavanje socijalne distance u zatvorenim prostorima u kojima moramo nositi zaštitne maske.
Na otvorenome ne postoji velika opasnost od zaraze, ali stalno trebamo obrazovati građane, a ne da nam se uvode neke zabrane. Ako bismo se svi pridržavali propisanih epidemioloških mjera, onda bismo došli jako blizu onoga što je uspjela Azija koja je preko obrazovanja svojih građana došla do toga da smrtnost i zaraženost obuhvaća oko 11 posto cjelokupne populacije.
Oko nas je...
U ožujku se pojavio prvi val koronavirusa. Jesmo li i dalje u njemu ili smo već prešli u drugi val? Ima li u Hrvatskoj puno više zaraženih nego što pokazuju brojke?
- Mi smo direktno u prvoj pandemiji i u cijelom svijetu se dnevno zarazi skoro 300 tisuća ljudi. U Hrvatskoj su kolege znanstvenici napravili serološke testove nakon što smo izradili genetske testove, a koji su pokazali da je značajno veći broj ljudi koji su imali kontakt s virusom jer su stvorili protutijela i to je u prosjeku od 1 do 2 posto populacije, što je od 40 do 80 tisuća ljudi, i to je bilo u lipnju kada je broj zaraženih u Hrvatskoj bio 3000.
Naša filozofija je bila: ''Idemo loviti samo one koji imaju simptome i njihove kontakte jer na taj način blokiramo širenje u tim malim žarištima''. Čim smo otvorili granice sa BiH i Srbijom, povećao se broj zaraženih i to najviše govori da je virus oko nas i da se širi, makar je sada ljeto.
Istina, ljeti se virus slabije širi, ima manji titraj i koncentraciju i ljudi su većinom na otvorenome. Međutim, na jesen će djeca morati ići u škole, zatvoreni prostori će nam biti dio svakodnevnog života, a u to vrijeme imate druge respiratorne bolesti, od prehlade do gripe.
Prema tome, realno je da je broj virusnih zaraza koji se pojavljuje kod nas, značajno viši nego što imamo na testiranjima i to je jedna od velikih opasnosti ovog virusa jer ako se društvo opusti i ne shvati da se događa širenje i ako ne radimo testiranja i ne provodimo epidemiološke mjere, onda se događa da se u dva tjedna virus više ne može iskontrolirati kao što je bilo u talijanskom Bergamu ili kao što se sada događa u Americi u kojoj je 160 tisuća mrtvih i 4,6 milijuna zaraženih što je više od jedne Hrvatske.
{embed_photo}1493582{/embed_photo}
Kada možemo očekivati drugi val korone?
- Prema svjetskim predviđanjima, drugi val se može pojaviti krajem godine ili početkom sljedeće godine, a drugi val znači da ovaj prvi val mora prestati, a on još ne prestaje i onda se može dogoditi da mi direktno iz ljeta prijeđemo u jesen i da u Hrvatskoj i Europi imamo još prvi val, a u Americi drugi. Ali svi smo mi jedno globalno selo i slijedi nam borba u kojoj ćemo se morati zajedničkim mjerama i svjetskim naporima, cjepivima i lijekovima izboriti protiv korone.
{infobox-gray_full}197304{/infobox-gray_full}
{infobox-gray_full}197306{/infobox-gray_full}
{infobox-gray_full}197308{/infobox-gray_full}
{infobox-gray_full}197310{/infobox-gray_full}