Do samo prije koju godinu od 15 do 20 eura plaćao se četvorni metar zemljišta u Šestanovcu, a ove je godine probio gornju granicu od sto eura.
Nevjerojatan preokret u smislu "divljanja" cijena nekretnina dogodio se početkom korone, tijekom onog lockdowna kada se migracijski tok u potpunost preokrenuo u korist sela.
Već 2021. godine temeljem kupoprodajnih ugovora službeno je ostvaren promet od šest milijuna kuna. Taj iznos svakako je trebalo uzeti s popriličnom rezervom jer se radilo o samo poznatim transakcijama, vjerojatno umanjenima, pa se konačna svota, prema nekim pretpostavkama, popela i na više od deset milijuna kuna.
Godinu dana kasnije primijećen je pad potražnje, ali ne i cijena. One su se u međuvremenu upeterostručile. Dapače, zadnja takva nekretnina prodana je po nevjerojatnoj cijeni od sto dvadeset eura po kvadratu. Što je prije bilo nezamislivo. Ni oni najoptimističniji u najluđim snovima nisi mogli zamisliti takav razvoj situacije.
Koji kilometar zapadnije, u Žeževici, cijena građevinskog zemljišta dosegnula je 75 eura, jednako kao i u Katunima i Kreševu. Taj iznos ipak varira u odnosu na brdo i polje, gdje za atraktivnije površine, pogotovo u polju, morate izdvojiti i koji euro više.
Usporedbe radi, početkom tisućljeća u spomenutim sredinama vrijednost zemljišta nije prelazila deset eura.
Paralelno s građevinskim zemljištem, osjetan je rast potražnje za stambenim kvadratima. Po dostupnim informacijama s internetskih oglasnika, samo u prva četiri mjeseca ove godine oglašeno je i uskoro nove vlasnike našlo nekoliko objekata u Šestanovcu i u okolnim selima.
Općinsko središte je najpoželjnija lokacija, gdje kvadrat trošnog stana zapada nezamislivih tisuću i pol eura. Dok za novogradnju treba izdvojiti petsto eura više. Prošle godine su prodana tri stana od šezdesetak kvadrata i nekoliko starih obiteljskih kuća u Katunima. A ove se nastavilo sličnom dinamikom.
U općini nisu iznenađeni takvim razvojem situacije. Jedan od uzroka vrtoglavog rasta cijene je i nagli razvoj seoskog turizma. Pedesetak kuća za odmor prošle je godine ostvarilo malo manje od šesnaest tisuća noćenja.
Nekolicina tih gostiju odlučila se trajno naseliti u Šestanovcu. Tako da su, uz one iz kontinentalnog dijela naše domovine, u tom zabiokovskom mjestu svoje "utočište" našli i Bosanci, Nijemci, Slovaci, Poljaci, a bome i Afrikanci i Sirijci.
I mlade domaće obitelji, iako stidljivo, pomalo se vraćaju na očevinu i djedovinu. Svi oni imaju isti cilj. Daleko od gužve, a opet sve nadohvat ruke.
Splitski asfalt zamijenili su pitoresknom dolinom, rade punom parom, a djeca uživaju: ‘Postao sam ovisan o ovom mjestu‘
Povratak davno raseljenih stanovnika i realizacija kupoprodajnih ugovora bila bi i veća da su riješeni imovinskopravni odnosi. Međutim, upravo pokrenuti program katastarskih izmjera u svrhu osnivanja novih čestica i evidentiranja vlasništva u zemljišniku takvu sliku korjenito će mijenjati.
To se vidjelo na prvoj informacijskoj javnoj tribini vezano za izmjere jer se dupkom napunila dvorana bivše "Obuće" u Šestanovcu. Tristotinjak posjetitelja i interesenata, od kojih polovinu, tvrde oni najstariji stanovnici, nikada do sada nisu vidjeli, daje naslutiti da Šestanovac i okolna sela imaju veliki potencijal.
- Pretpostavka je da uređenjem vlasništva cijene lete u nebo. Očekivani rast je oko četrdeset posto - tvrdi Martin Merčep, načelnik općine Šestanovac, ponukan informacijama o dosadašnjoj praksi katastarskih izmjera i resursima koji se pružaju uređenjem zemljišta.
Po njemu, Šestanovac je idealan primjer već uhodane zapadnoeuropske prakse da slična malena satelitska mjesta, kako ih zove, budu alternativa većim gradskim središtima. Njihova prezagušenost i rapidan rast cijena stambenih kvadrata dovodi da ljudi sve više traže svoju oazu mira u manjim sredinama naslonjenim na brze prometnice i bržu dostupnost do većih gradova.
Upravo Šestanovac pruža takvo što.
To je trenutno glavni "ulagački" motiv koji općinu Šestanovac podiže na tron najpoželjnijih destinacija za život u tom dijelu naše Zagore. To su prepoznali i u kolo se upleli i gospodarski subjekti. Izgradnjom tvornice mobilnih sušara u gospodarskoj zoni Šestanovac - Zapad i njezinim skorim otvaranjem tvrtka INOVAPRO, prema dostupnim informacijama, zaposlit će dvadesetak radnika. U posao se uključio i splitski "Tommy", koji uz svoja dva dućana gradi i treći. Onaj najatraktivniji i najveći u poodmakloj je fazi radova.
Uz pozitivnu poduzetničku klimu, blizinu autoceste, morskih plaža i turistički rast, poguranac takvom razvoju događaja zasigurno je i program poduzetništva općine u idućem trogodišnjem razdoblju, po mnogima najprihvatljivijem u dosadašnjoj povijesti mjesta.
Nažalost, streloviti razvoj i rast cijena nekretnina ne prati odgovarajuća, prvenstveno prometna infrastruktura. Osim Dalmatine i stare "podrte" Napoleonove ceste, malo što je, izuzmemo li staru austrijsku i francusku vlast, šira društvena zajednica učinila za to mjesto.
Ceste, i državne i one županijske, u katastrofalnom su stanju. Osim onog dijela od Ciste Provo do Dubaca, sve drugo je u trošnom stanju.
Državna prometnica od Šestanovca do Zagvozda jedna je od najgorih u državi mada je za južni dio Imotske krajine i Hercegovine ta zagorska magistrala jedina alternativa autocesti. Ona zapadnija, županijska prometnica od središta Šestanovca prema Blatu na Cetini pravo je ruglo hrvatske cestogradnje.
Uređenjem prometne infrastrukture mjesto bi dodatno dobilo na važnosti jednako kao i na cijeni. Sve drugo potrebno Šestanovac ima. Još kada bi Županija napokon uvela u posao davno izabranog izvođača radova za novu školsko-sportsku dvoranu, gdje bi Šestanovčanima bio kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....