Ako je suditi po dopisu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koji je nastao prije desetak dana, država Hrvatska napokon se, nakon desetaka godina "hibernacije" probudila iz sna i shvatila da je vlasnica MHE "Roški slap" na rijeci Krki iz koje se proizvedena struja prodaje HEP-u, dakle državnoj tvrtki!
Jednostavno rečeno, struju proizvedenu na državnoj zemlji iz državnih izvora i preko državnih resursa, HEP kupuje i za to svake godine izdvaja milijunske iznose, a novac ide na račun privatne tvrtke "Hidro-watt" d.o.o., čiji je jedan od vlasnika i direktor Domagoj Kljajo, hrvatski iseljenik iz Kanade.
– Pravomoćnom sudskom presudom Županijskog suda u Zadru kojom se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku od 7. lipnja 2018. odbijen je zahtjev trgovačkog društva "Hidro-watt" za utvrđenjem prava vlasništva nad nekretninama (koje su predmet Ugovora o kupoprodaji između tvrtke "Mikrosiverit" d.o.o. iz Siverića i "Hidro-watta" sklopljenog 10. travnja 2013. godine – op.a.)...
Nezakonite radnje
U sudskom postupku nije dokazano da je "Mikrosiverit" d.d. bio vlasnik navedenih nekretnina pa isto pravo nije mogao prenijeti na trgovačko društvo "Hidro-watt", slijedom čega isto nije postalo vlasnikom nekretnina koje su predmet ugovora.... Kako su MHE "Roški slap" i nekretnine koje su predmet ugovora vlasništvo Republike Hrvatske, ovo Ministarstvo se obratilo nadležnom ŽDO Šibenik sa zahtjevom da se pokrenu sudski postupci s ciljem iseljenja i naplate naknade za korištenje imovine u vlasništvu RH od strane trgovačkog društva "Hidro-watt" – stoji, uz ostalo, u dopisu koji potpisuje državna tajnica Sanja Bošnjak.
Ovaj je dopis upućen Ivici Bačiću, 61-godišnjaku iz Drinovaca pokraj Drniša, koji već godinama pokušava upozoriti državu da su se u MHE "Roški slap" dogodile i događaju, tvrdi on, nezakonite radnje.
– Još 1999. godine sam Mladenu Bajiću (bivšem glavnom državnom odvjetniku – op.a.) predao elektroenergetsku suglasnost za priključak MHE "Roški slap" u kojoj je stajalo da je "Hidro-watt" vlasnik te male hidroelektrane, a ja sam znao da to nije istina i da je krivotvorena. Imao sam uvjeravanja da će se to riješiti u roku odmah, ali se ništa do danas nije dogodilo, osim što sam ja prošao životnu kalvariju jer su me optužili da prikupljam "kompromitirajuće podatke o političarima i dužnosnicima na području RH". I zbog toga se do danas prema meni provode posebne dokazne mjere.
Korak po korak vidio sam koji su to otpori u razotkrivanju istine i da svi putevi vode prema lokalnim dužnosnicima i političarima blisko povezanim s tajnim službama. Tražio sam od HEP-a, i to osobno od Frane Barbarića, da mi daju javni podatak koliko je HEP od 1998. godine do danas isplatio novca za kupovinu struje koja je proizvedena u hidrocentrali čiji je vlasnik država. No, tu informaciju do danas nisam dobio – govori nam Bačić.
Dodaje kako je, po javno dostupnim podacima izračunao da je od 1998. godine HEP plaćao oko milijun do milijun i 300 tisuća eura za proizvedenu struju, što jednostavnom računicom ispada da je do sada država isplatila 32 i pol milijuna eura neovlaštenom posjedniku na račun proizvodnje struje iz svog proizvodnog objekta.
Budući da HEP ne želi otkriti informaciju koliko godišnje novca isplaćuje ovoj privatnoj tvrtki, "zavirili" smo u dostupna financijska izvješća "Hidro-watta" iz sudskog registra u kojima piše da su prošle godine imali 7.558.675 kuna, odnosno milijun eura prihoda od prodaje, dok je godinu prije taj iznos bio 2.558.511 kuna, odnosno gotovo 340 tisuća eura. Ako uzmemo prosjek od godišnjih, primjerice, pola milijuna eura koliko tvrtka sa samo tri zaposlena zaradi od prodaje struje, ispada da je HEP samo u posljednjih pet godina, dakle od 2018. godine kada je donesena pravomoćna sudska presuda, isplatio dva i pol milijuna eura na račun "Hidro-watta".
Uništena dokumentacija
Prije desetak godina, ali i sredinom lipnja prošle godine Slobodna Dalmacija pisala je o ovom slučaju, no nitko nikada nije reagirao. MHE "Roški slap" je bila "Općenarodna imovina" kojom je upravljao Narodni odbor općine Skradin, a poslije država Hrvatska preko tvrtke "Mikrosiverit" d.d. Siverić čiji je vlasnik i osnivač od 14. veljače 1997. godine upravo država, a ta je tvrtka pravni sljednik nekadašnjeg poduzeća Rudnici metala i nemetala Siverić – Rudnika mrkog ugljena Siverić.
U "Hidro-wattu" su tvrdili da su u postupku privatizacije nekretnine na kojima je izgrađen pogon hidrocentrale ušle u procjenu vrijednosti njihova prednika, dakle tvrtke "Mikrosiverit" te da je država upisana kao izvanknjižni vlasnik. Ustvrdili su i kako je došlo do pretvorbe "Mikrosiverita", od čega je nastao i "Hidro-watt" MHE "Roški slap" i da je pretvorba i privatizacija nekretnina obavljena po knjigovodstvenoj vrijednosti, jer je dokumentacija bila uništena s obzirom na to da je Drniš (sjedište firme je u Siveriću na području Drniša) bio izložen ratnim djelovanjima u Domovinskom ratu.
Tvrdili su i da nekretnine, bez obzira što nisu taksativno navedene u rješenju o pretvorbi, čine jedinstvenu tehnološku cjelinu, odnosno zemljište na kojem je turbina od 1900. godine i u koju je nekretninu kanadska firma uložila oko tri milijuna tadašnjih njemačkih maraka u rekonstrukciju i obnovu.
Sud je zaključio da nije dokazano da je "Mikrosiverit", kao nekadašnje društveno poduzeće i prednik "Hidro-watta", imao upisano pravo upravljanja ili korištenja i raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu te da "do danas nije provedena privatizacija prednika tužitelja". Naime, 1998. godine je "Mikrosiverit" upisan u registar Trgovačkog suda u Splitu, a dionice su prenesene na Hrvatski fond za privatizaciju te je procijenjeno da vrijednost firme iznosi nešto više od pet milijuna kuna.
Odgovor iz HEP-a
– Tužitelj ("Hidro-watt" – op.a.) predmetne nekretnine koje su bile u režimu društvenog vlasništva nikako nije mogao steći dosjelošću jer njegov posjed nije bio pošten, budući da i sam u činjeničnom opisu tužbe navodi kako ih je stekao privatizacijom, a jedan od ovih instituta isključuje drugi – pravomoćan je stav zadarskog Županijskog suda.
– HEP d.d. kupuje električnu energiju proizvedenu u toj elektrani, od njezina puštanja u pogon po završetku obnove, na jednak način kao što kupuje električnu energiju od drugih privatnih proizvođača u Hrvatskoj. Kupnja se realizira na temelju godišnjih ugovora koji se sklapaju s operatorom postrojenja tvrtkom "Hidro-watt" d.o.o.
U 2021. godini HEP d.d. je na taj način preuzeo 7235 MWh električne energije. Pitanja u vezi s upravljanjem državnom imovinom nisu u nadležnosti HEP-a – odgovorili su prije godinu i pol dana Slobodnoj Dalmaciji iz HEP-ove Službe za odnose s javnošću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....