Baš je prava nevolja ovih blagdana zadesila entuzijaste iz Udruge Dolina mamuta. Njih desetak iz Mohova, sela uz Dunav nedaleko Iloka koje je čuveno po pronalasku ostataka izumrlih životinja, već četiri godine obilježavaju Advent.
Lani su čak postavili štandove s kuhanim vinom i kobasicama pa privukli oko petsto posjetitelja, što je za selo od dvjestotinjak stanovnika bilo jače od uspjeha metropole, a ove godine su, zbog epidemije, s rekordnih 35 tisuća lampica rasvijetlili slamnate skulpture mamuta i nosoroga te središte sela kako bi, kažu, bar malo ljude razveselili.
Kad ono, prvo je prije desetak dana zapuhao jak vjetar i srušio slamnatu gromadu vunastog mamuta koju su teškom mukom podigli da bi na sam Božić zbog kratkog spoja i izgorjela. Ode im tako u buktinju simbol Mohova kojeg je prije pet godina izradio kipar Igor Faller iz osječke udruge Slama.
“Nažalost, kako je ova 2020. započela tako se i završava”, napisali su na Facebook stranici Udruge koju prati 2400 ljudi.
{embed_photo}1793102{/embed_photo}
“Ali mi se naravno ne želimo predati, jer što te ne sruši to te još više digne. Želja nam je pronaći trajno rješenje, podići trajnu skulpturu vunastog mamuta u prirodnoj veličini, podići kip koji će pored simbola Doline mamuta postati i simbol zajedništva, zajedništva na kojemu sve stvaramo i bez kojeg ništa od ovog ne bi bilo moguće napraviti. Kako nismo u mogućnosti sami financirati takav projekt, bit će nam potrebna podrška trgovačkih lanaca, banaka i svih većih institucija koje su u mogućnosti pomoći. Mnogima su to mala sredstva, ali su od velikog značenja za nas i budućnost našeg mjesta”, napisali su.
Goran Popović, predsjednik Udruge, kaže nam da su ih odmah kontaktirali iz nekoliko firmi i ponudili donaciju za izradu skulpture od čvrstog materijala, najvjerojatnije betona. Trebalo bi im za mamuta četiri metra visokog i dugog oko pet i po metara, računali su, oko 60 tisuća kuna.
Goran je, inače, za one koji to još nisu čuli, zapravo prvi pronalazač dokaza da je vuneni mamut nekada obitavao na području Mohova.
- Radio sam septičku jamu uz kuću i pronašao zub. Bilo je to 20. listopada 2012. godine. Naravno da nisam odmah bio siguran o čemu se radi, ali došao brat i odmah prepoznao zub kakav je vidio u muzeju – priča nam 27-godišnji Popović, inače kuhar po struci zaposlen u Domu za stare u Iloku. Taj dan za njega je nešto poput otkrića zlatne žile i Goranu odmah biva signal da plodna zemlja njegova kraja uz obronke Fruške gore može dati puno više.
Potom je nakon četiri godine, berući šipak nedaleko kuće kod Ribnjaka, na isti datum pronašao i drugi zub, a u travnju ove godine iščeprkao je i treći. I ne samo to, on je pronašao još niz manjih fosilnih nalaza – razne dijelove kostiju vunastog mamuta i nosoroga, hijene, divljeg konja i bizona. Sve je to završilo u iločkom muzeju, a stručnjaci s Geološkog instituta i iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu smatraju da su ostaci pripadali životinjama koje su nastanjivale Mohovo prije više od 20 tisuća godina.
Najvjerojatnije su zapele u zemlji okovane blatom ili ledom. Mnogi mještani i ranije su pronalazili kosti ali im nisu pridavali značaj, ali Gorana neprestano kopka kakve se još tajne kriju pod zemljom i savršeno mu je jasno da su one potencijal za turističku atrakciju. Ima on već u planu i park iz ledenog doba sa skulpturama u prirodnim veličinama, ugođaj bi pojačali zvukom, a u centralnoj zgradi bi se održavale edukacije, mogla bi to biti mjesto koje će posjećivati učenici i turisti, a svi mjesni proizvodi mogli bi se brendirati...
Ne bi li Europa štagod pomogla...
Stoga se Udruga bori za sredstva kako bi povećali vidljivost na turističkom tržištu. U tome im pomažu Grad Ilok i Vukovarsko-srijemska županija, ali uvijek je to nedovoljno pa se i sami snalaze, a sigurno je i da će pokušati preko europskih fondova.
- Najvažniji nam je novac za detaljna istraživanja, sada se u Ministarstvu kulture natječemo s jednim projektom koji bi omogućio paleontolozima i geolozima da ovdje budu petnaestak dana. Uglavnom su dosad ostajali samo na dan dva što smo mi sami financirali, ali to nije dovoljno. Najskuplja stavka je njihovo noćenje pa bi nam zato trebalo oko 115 tisuća kuna – govori Goran. U svakom slučaju donacije bi im, kako kaže, dobro došle premda su svjesni da im kriza izazvana koronavirusom ne ide u prilog. Kreativnih ideja u Udruzi ima još poput one da se na datum pronalaska dvaju zubi prapovijesne životinje održava Mamut Fest popraćen radionicama i izložbama i gastrospecijalitetima iz iločkog kraja te da se Mohovo uvrsti u turističke prospekte i rute.
{embed_photo}1793110{/embed_photo}
Ipak, blagdanski ugođaj u Mohovu je, izuzevši mamuta, preživio pa su tu tako još rasvijetljeni nosorog i hijena, ima tu drvenih kućica, jedna lađa s jelenima i saonicama, jaslice i zvijezda repatice s tri kralja, tu se stari fenjeri i bicikle, umjetni snijeg na granama okićenih drvaca...
- Dio dekoracija izrađen je u suradnji s učenicima Područne škole – napominje Goran, a ono što je mladima u Udruzi naročito bitno da se kaže jest da sve rade neovisno o nacionalnosti pa tako rasvijetljeno Mohovo dočekuje i slavi Božić i po julijanskom kalendaru. Ratne strahote su, kaže Goran, prebrodili prije svega zajedničkom ljubavlju prema svom kraju. Svjetlija budućnost za sve njih tada je sasvim izvjesna.
{facebook}{/facebook}
{embed_photo}1793120{/embed_photo}
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....