Epidemiologinja Savičević: ‘To što ste mladi nije garancija da ćete preživjeti koronu‘; Evo koji su najveći faktori rizika za fatalni ishod

Čini se da novi sojevi korona virusa sve češće i ozbiljnije pogađaju i mlađu populaciju o čemu najbolje svjedoči najnoviji slučaj - smrt 23 godišnjeg mladića koji je u nedjelju umro od Covida19 u zagrebačkoj bolnici Dubrava.

- Kliničke slike su sada teže, brže je pogoršanje nego što je to bilo ove zime. Stariji su procijepljeni, a, s druge strane, riječ je o novom soju koji se brže širi pa su u populaciji koja je dinamičnija i uvjeti za širenje povoljniji, kazao je prof. dr.sc. Ivica Lukšić, ravnatelj KB Dubrava.

-Ovaj vikend u bolnici je preminuo mladić koji je došao s teškom pneumonijom, bez većih komorbiditeta. Imao je umjerenu pretilost i hipertenziju, ali covid je ozbiljna bolest. Vidimo to kroz post-covid. Covid je bolest koja ima utjecaj na više sustava i ostavlja posljedice, ističe. prof. Lukšić te poručuje da je cijepljenje jedini način na koji možemo izaći iz ove krize.

I u drugim hrvatskim bolnicama liječnici ističu da je među oboljelima sve više mlađih osoba, od kojih su neki i na respiratoru.

- Mlađa životna dob nije garancija da će COVID-19 u toj dobi proći kao blaža, bezazlena prehlada. Više istraživanja je upozorilo na mogućnost ozbiljnih kliničkih slika, pa i i fatalnih ishoda u mlađoj dobi. Osobe mlađe životne dobi za sada nisu u prioritetnim skupinama za cijepljenje. Stoga je važnost provođenja nefarmakoloških mjera sprječavanja širenja infekcije u ovoj dobnoj skupini iznimno važna. Međutim, primjetno je da je njihova suradljivost u tom smislu niska, kaže prof.prim.dr.sc. Anamarija Jurčev Savičević, epidemiologinja, voditeljica Jedinice za znanstveno-istraživački rad i Odjela za nadzor nad respiratornim infekcijama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ.

Dr.sc. Anamarija Jurčev Savičević, epidemiologinja

PRIVATNI ALBUM

Ovo je doista teška situacija za sve, a posebice za mladost kojoj je ova pandemija "ukrala" normalnu, bezbrižnu mladost, uobičajeno školovanje, rekreaciju i zabavu, posebice što im uskraćuje mogućnost da se druže i provode vrijeme s ljudima uz koje se osjećaju dobro što im je u toj dobi na vrhu životnih prioriteta. Zato se mora uvijek iznova naglašavati da je COVID-19 bolest opasna po život kod svih dobnih skupina i apelirati na odgovorno ponašanje, radi osoba u njihovoj obitelji ili blizini kojima bi ova bolest bila posebno ozbiljna, ali i radi njih samih.

Iz dana u dan se prati kako među oboljelima dominiraju mlađe osobe, ističe prof. Jurčev Savičević, ali i kako se dobna granica hospitaliziranih spušta, tako se smrtni slučajevi bilježe i među mladima. Iako je za mlađe osobe manje vjerojatno da će se ozbiljno razboljeti od starijih osoba, ako dođu do potrebe za bolničkim liječenjem, rizici su im znatni. To se posebno odnosi, kaže ona, na one koji imaju pridružene čimbenike rizika poput prekomjerne tjelesne težine (indeks tjelesne mase 25-29) i pretilosti (indeks tjelesne mase veći od 30), hipertenzije i dijabetesa.

- Posebno bih se osvrnula na pretilost koja u početku nije bila uočena kao značajan rizični čimbenik za komplikacije bolesti i smrtne ishode COVID-19. Do tada smo je prvenstveno promatrali u kontekstu rizika za kronične nezarazne bolesti; šećernu bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, neurodegenerativne bolesti, rak…. No, globalno širenje SARSCoV-2 je pokazalo da su pretilost i narušeno metaboličko zdravlje također rizični čimbenici za ozbiljne kliničke slike COVID-19, pojašnjava naša sugovornica. Nadalje, uočilo se da su specifično visceralna pretilost, kada se masno tkivo gomila u području trbušne maramice i trbušnih organa i karakteristike poremećenog metaboličkog zdravlja poput hiperglikemije, hipertenzije i subkliničke upale povezani s visokim rizikom od ozbiljnog COVID-19 - govori dr.sc. Anamarija Jurčev Savičević, te nastavlja:

- Uz to, i hiperglikemija u nedijabetičnom rasponu, tj. osobe s predijabetesom, oštećenom tolerancijom na glukozu ili izoliranom glikemijom natašte, sada je prepoznata kao važna odrednica ozbiljnog COVID-19. Nadalje, u bolesnika s dijabetesom melitusom tipa 2 i COVID-19 dobra kontrola glukoze blizu ciljanog raspona bila je povezana sa smanjenom smrtnošću. Podaci iz SAD-a pokazuju da indeks tjelesne mase preko 30 povećava rizik od prijema u bolnicu s COVID-19 za 113 posto, od prijema na intenzivnu njegu za 74 posto i od smrti 48 posto, navodi za ilustraciju prof. Jurčev Savičević, te dodaje da su i engleski podaci na tom tragu, pri čemu se rizik od smrti kod onih inficiranih s SARS-CoV-2 povećao za 90 posto kod osoba s indeksom tjelesne mase preko 40.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti naglašavaju da pretilost nedvojbeno povećava rizik od teške bolesti od COVID-19 i utrostručuje rizik od hospitalizacije zbog infekcije COVID-19. Povezana je i sa oštećenom imunološkom funkcijom te smanjuje kapacitet i rezervu pluća i može otežati ventilaciju. Ukratko, rizici od hospitalizacije, prijema u jedinicu intenzivne njege, invazivne mehaničke ventilacije i smrti su veći što je veći indeks tjelesne mase. To je neovisno o dobi, jer je prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povezana s lošijim ishodima i kod mlađih populacija. Ove su činjenice posebno važne jer su i pretilost i narušeno metaboličko zdravlje promjenjivi čimbenici rizika koji se često mogu učinkovito držati pod kontrolom promjenama načina života, zaključuje epidemiologinja.