Hajduk sljedeće sezone ponovno čeka borba na dva fronta. Utrka za titulom i drugo mjesto u HNL-u već su postali normalna stvar, ali ono što će splitskom klubu biti imperativ jest ulazak u grupnu fazu Konferencijske lige. Prije svega, igranje u Europi znači novac, a ne treba zanemariti ni da je u Hajdukovoj strategiji jasno naznačeno da je cilj "bijelih" do 2027. igrati barem tri puta skupine Konferencijske lige te jednom Europske lige i Lige prvaka.
Fokus će ovog ljeta ponovno biti na Europi, a ako "bijeli" uspiju ući u skupine Konferencijske lige, očekuje ih natjecanje na dva kolosijeka, što je zahtjevno i puno kvalitetnijim ekipama s puno širim kadrom. A ono što je u cijeloj priči posebno problematično za splitski klub jest širi kontekst onoga što naslov prvaka sljedeće sezone donosi...
Naime, Liga prvaka će se od sezone 2024./25. igrati u novom formatu. Umjesto 32 ekipe u grupnoj fazi i garantiranih šest utakmica, imat ćemo 36 momčadi unutar jedne ljestvice koje će imati zagarantiranih osam utakmica i igrati po takozvanom švicarskom modelu. To znači da će ekipe biti raspoređene u četiri jakosne skupine te će svaka igrati s dvama protivnicima iz svake od njih.
U tom proširenju jedno dodatno mjesto pripast će klubovima koji dolaze iz "puta prvaka", što znači da će osvajaču HNL-a biti lakše ući u glavni ždrijeb, a veći broj utakmica znači i više novca. Puno više novca... Točnije, očekuje se porast prihoda od minimalno 30 posto.
Što to znači u praksi?
Klubovi Lige prvaka ove sezone dijele čak dvije milijarde eura, a u infografici ispod možete vidjeti kako su one raspodijeljene.
Da biste stekli konkretniju predodžbu o tome što za klupske financije znači igranje u skupinama najelitnijeg europskog klupskog natjecanja, pogledat ćemo koliko je Dinamo u posljednjih šest sezona zarađivao ovisno o uspjesima u Europi.
S obzirom na to da igranje u skupinama donosi glavninu novca Dinamu, financijski izvještaj stavljamo u odnos s jesenskim dijelom sezone koji je obuhvaćen u toj godini. To, primjerice, znači da će "modri" - s obzirom na to da su u aktualnoj sezoni svoj europski put završili još prije početka 2023. - zaradu od UEFA-e knjižiti u prošloj godini.
Iz infografike možemo vidjeti kako su Dinamovi prihodi nemjerljivo veći u godinama u kojima su igrali skupine Lige prvaka. I to ne samo od UEFA-inih nagrada, već i od ulaznica. Posljednji put kada "modri" nisu dočekali jesen u Europi, od UEFA-e su uprihodili, za njihove pojmove, mizernih 15,5 milijuna kuna (oko dva milijuna eura).
Usporedimo li Hajdukovih proteklih šest sezona u Europi, vidimo da je sa strane prihoda od UEFA-e najunosnija bila 2022., kada su "bijeli" ispali od Villarreala u playoff rundi Konferencijske lige. Prihodi od ulaznica u slučaju splitskog kluba ipak zahtijevaju drugačiji kontekst od Dinamovih.
Naime, oni su najvećim dijelom došli kroz prvenstvene utakmice, dok bi prihodi i u prethodne dvije godine bili značajno veći da nije bilo punog i djelomičnog lockdowna zbog pandemije koronavirusa.
Koliko bi ‘bijeli‘ zaradili ulaskom u skupine Konferencijske lige?
Prvo ćemo se osvrnuti na Europsku ligu, koja nosi značajno manje prihoda nego Liga prvaka. Točnije, klubovi dijele 465 milijuna eura, a oni su raspoređeni slično kao i u LP, s tom razlikom da se u drugom po važnosti natjecanju više cijeni tržište iz kojeg klub dolazi nego njegov koeficijent temeljen na europskim uspjesima u prethodnih 10 godina.
Ekspanzija EL za sada garantira pobjednicima domaćih kupova iz liga koje se nalaze između 16. i 33. mjesta na UEFA-inoj ljestvici (HNL je među njima) nastup u prvom pretkolu u sezoni 2024./25., a lako moguće da se ta odredba promijeni tako da se umjesto pobjednika kupova u Europsku ligu plasiraju drugoplasirane momčadi iz tih liga. Incijativa je već pokrenuta.
Prihodi od EL također će rasti od sezone 2024./25. (iako ne toliko kao u LP), a put do glavne faze Hajduku će biti izuzetno težak...
Što se tiče Konferencijske lige, klubovi u njoj dijele samo 265 milijuna eura, ali nagrade su - sportski gledano - najpravednije raspoređene. Samo po 10 posto otpada na veličinu tržišta iz koje momčad dolazi i koeficijent, 40 posto se dijeli na jednake dijelove, a isto toliko se dijeli ovisno o uspjesima u natjecanju.
Dakle, Hajduk bi eventualnim ulaskom u skupine KL sljedeće sezone u startu zaradio tri milijuna eura, plus ono što uprihodi u skupini te eventualno kasnije u nokaut fazi. Pritom treba naglasiti da "bijeli" u natjecanje ulaze u 3. pretkolu te da neće biti nositelji, što znači da ih ponovno čeka težak zadatak.
U infografici ispod možete vidjeti koliko novca donosi svaki bod u skupini i svaka faza kasnije, za svako UEFA-ino klupsko natjecanje.
Evidentno je da je razlika u prihodima u Ligi prvaka i Konferencijske lige ogromna, a realno je samo malo manja ako se Ligu prvaka usporedi s Europskom ligom. Drugim riječima, čak i da "bijeli" izbore nastup u glavnom ždrijebu EL u sezoni 2024./25., način raspodjele novca u tom natjecanju u kombinaciji s proporcionalnim rastom prihoda i dalje će ostaviti ekipu koja je u Ligi prvaka u ogromnoj prednosti.
Razlika će biti još veća ako Hajduk završi u Konferencijskoj ligi, jer će ekipe u njoj i od sezone 2024./25. i dalje igrati minimalno šest utakmica, bez obzira na to što će se i to natjecanje proširiti na 36 momčadi. Uz manje prihode u startu, naravno...
U tom kontekstu zanimljivo je usporediti i udio prihoda od UEFA-e u ukupnim prihodima Hajduka i Dinama tijekom posljednjih šest godina.
‘Kvaka 22‘
Situacija je dakle, sljedeća... Hajduk će u nadolazećoj sezoni svim silama pokušati izboriti plasman u grupnu fazu Konferencijske lige, kako bi stabilizirao prihode i bio manje ovisan o prodaji igrači, a u idealnom smislu će ekipa igrati na dva fronta, što će definitivno uzeti danak u oba natjecanja.
Ako Dinamo ponovno osvoji titulu, put u glavnu fazu Lige prvaka bit će im olakšan, a tamo ih onda čeka minimalno osam utakmica, s tim da je vrlo realno da ih odigraju barem 10, jer samo 12 od ukupno 36 ekipa ispada nakon osam odigranih susreta. Ne trebamo ni napominjati da više utakmica znači više novca, a nagrade bi u startu trebale biti 30-ak posto veće.
"Bijeli" su tako suočeni sa svojevrsnom "kvakom 22", jer trebaju jesen u Europi kako bi uprihodili ozbiljan novac, dok to istovremeno znači teži put do naslova prvaka, koji je već sam po sebi dovoljno težak. A Dinamov plasman u novu "Superligu prvaka" mogao bi ih učiniti gotovo nedodirljivima u godinama koje dolaze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....