Hispanoamerikanci rekorderi u rastu simpatija prema svom političkom dušmaninu Trumpu

Gradio je zid prema njihovim sunarodnjacima, razdvajao ih na granici, više od 500 meksičke djece već dvije godine bezuspješno traži roditelje od kojih su ih odijelile njegove pogranične straže, no Latinoamerikanci nikad masovnije nisu dali svoje glasove Donaldu Trumpu.

Porast Trumpovih glasova zabilježen je u svim kategorijama nebijelih birača, zabilježili su u izlaznim anketama istraživači Edison Reasearcha. Govoreći u nijansama svih američkih puti, 11 posto Afroamerikanaca, 31 posto Latinoamerikanaca i 30 posto azijskih Amerikanaca glasalo je za Trumpa, što je u sve tri skupine za tri postotna boda više nego prije četiri godine.

Rekorderi u rastu simpatija prema svom političkom dušmaninu ipak su najbrojnija manjinska skupina u SAD-u – Hispanoamerikanci.

Trump je osvojio Floridu i Teksas najvećim dijelom zbog novoosvojene podrške latino birača, ističu američki analitičari. Na Floridi su Trump i Joe Biden doslovce podijelili glasove Hispanoamerikanaca, premda je na zadnjim izborima u istoj državi Trump jedva dobacio do 40 posto.

Donekle je razumljivo što je Trumpova kampanja izborila pobjedu među kubanskim iseljenicima u Južnoj Floridi: između otočne komunističke zemlje i Floride samo je 145 kilometara morske pučine, a kubanska dijaspora koja je mahom na izbjegličkim plovilima prešla taj put izuzetno je snažno ideologizirana protiv castrovskog režima u staroj domovini.

Naglašavanjem čvrste politike prema Kubi i Venezueli te prikazivanjem Bidena i demokrata "socijalistima" nalik Fidelu, Camilu Cienfuegosu i Che Guevari, Trump je veoma efikasno pothranjivao najdublje strahove u obiteljima kubanskih iseljenika.

Aktualni predsjednik SAD-a je, međutim, i u mahom ruralnome Teksasu zabilježio snažan rast simpatija kod latino birača u odnosu na 2016. godinu: i tamo ih je za njega glasalo više od 40 posto.

U kontrapunktu iznenađujućem porastu potpore kod nebijelog glasačkog tijela, Donald Trump bilježi pad popularnosti među bijelcima, i to uglavnom starijim i mlađim do 44 godine.

Republikanski kandidat izgubio je dio svojih glasača u Georgiji, Pennsylvaniji i Wisconsinu, pokazuju ankete Edisona, no zadržao je prednost među bijelcima na Floridi. Ankete pokazuju da je šezdesetak posto bijelih birača ukupno glasalo za ponovni izbor Trumpa, što je za oko tri posto manje nego 2016.

Za Trumpa je glasalo tek 40 posto birača s fakultetskom diplomom, što je također oko pet postotaka manje nego prije četiri godine. Narančasti silnik osvojio je oko 33 posto glasova mlađih američkih birača između 18 i 44 godine, što također svjedoči o snažnom padu: za četiri godine mandata uspio je razočarati više od 9 posto njih iz ove biračke skupine.