Svijet je prilično uznemirila vijest o smrtonosnoj streptokoknoj bakteriji koja jede meso, rekordnom se brzinom širi Japanom, i ima stopu smrtnosti od oko 30 posto. Brojni s velikom zebnjom prate sve novosti vezane uz povećani broj invazivnih streptokoknih infekcija kojima je žarište u Tokiju, i pitaju se prijeti li nam nova smrtonosna pandemija.
Japanski zdravstveni sustav ove je godine prijavio 977 slučajeva sindroma streptokoknog toksičnog šoka. Ta brojka je, prenose mediji, već premašila rekord od 941 infekcije iz prošle godine. Prateće informacije kod mnogih izazivaju priličnu bojazan, jer za ovu bakteriju kažu da osim što jede meso, napada mišiće, dovodi do ozbiljnih stanja pacijenata opasnih za život. Je li svijet opet u opasnosti?
Scenarij iz 2022.godine
Odmah ćemo vas smiriti, mjesta panici, strahu, crnim scenarijima nema. Sve ovo što se događa u Japanu, naš Split, Hrvatska, ali i Europa su već bilježili krajem 2022. godine. Nakon što su lagano počele popuštati korona mjere, a ljudi se vratili starom normalnom, i kod nas se primijetio porast broja streptokoknih infekcija, te invazivnih oblika bolesti. Uzročnik im je bio isti kao i sada u Japanu, piogeni streptok, bakterija streptokok skupine A. Protiv kojeg, evo još bolje vijesti, naš zdravstveni sustav, ima dobrog takmaca. U obliku penicilina.
- Japan je po pitanju ukidanja zaštitnih mjera nešto kasnio u odnosu na Europu. To je vjerojatno tek sada rezultiralo scenarijem, kojem smo mi donekle svjedočili u Europi od kraja 2022. i tijekom 2023. godine – veli doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split.
Problem imunološkog duga
Navodi i kako se razlog učestalijim streptokoknim infekcijama zasad ipak ne tumači bitnijim promjenama samih bakterija, već činjenicom da zbog jakih preventivnih mjera u vrijeme Covid pandemije, nismo bili u kontaktu s različitim virusima i bakterijama. Upravo zato se stvorio, nazovimo ga tako, imunološki dug koji se mora nadoknaditi. I kada se pandemija smirila, kada su se ukinule mjere, nakon što smo se počeli više družiti, počelo je i učestalije prenošenje uzročnika brojnih infekcija, virusnih i bakterijskih.
- Ono što iz opravdanih razloga nismo ‘odradili‘ za vrijeme Covida, došlo nam je naplatu nakon ukidanja restrikcija. Rezultiralo je pojavom različitih respiratornih infekcija za koje nismo imali adekvatan imunitet. Između njih se bilježio i porast učestalosti infekcija piogenim streptokokom, koji sada uzrokuje određene probleme u Japanu. S obzirom da su u Japanu pandemijske mjere ukinuli nešto kasnije u odnosu na Europu, pretpostavljam da je i vrhunac pojave ovih infekcija gledano prema europskim zemljama u određenom zakašnjenju. Ipak, bit će potrebne detaljnije analize, osobito u kontekstu eventualnih novih bakterijskih sojeva i ishoda liječenja, kako bi dali definitivan odgovor – veli dr. Mirela Pavičić Ivelja.
Splitska situacija
U većini slučajeva piogeni streptokok uzrokuje blaže infekcije kao što su tonzilitis, impetigo, šarlah, koje se liječe u domeni obiteljskog liječnika i pedijatra. Rijetki su teški oblici invazivne streptokokne bolesti sa zahvaćanjem mekih tkiva, mišića ili teškom pneumonijom, empijemom pleure, sepsom, toksičnim šok sindromom i multiorganskim zatajenjem. Prije malo manje od dvije godine kod nas je, veli dr. Pavičić Ivelja, piogeni streptokok izazivao učestalije probleme kod djece, ali i starijih osoba. Prisjeća se i kako se u splitskom KBC-u tada uočavala medicinski zanimljiva situacija.
- S ukidanjem Covid mjera primijetili smo kako su se kod većeg broja djece, češće primjerice nakon varičele, javljale komplikacije u vidu streptokokne infekcije kože i potkožja. Kod određenog broja pacijenata čak je bila neophodna kirurška intervencija. Od kraja 2022. godine i kroz 2023. u više europskih zemalja evidentiran je porast učestalosti teških oblika infekcija piogenim streptokokom. Takvi su slučajevi liječeni i u splitskom KBC-u. Na sreću imamo dobre terapijske opcije, piogeni streptokok je osjetljiv na penicilin. Bitno je rano postavljanje dijagnoze, te brzo započimanje ciljane antibiotske, ali i suportivne terapije. U najtežim oblicima nužne su intezivne mjere liječenja, a kod određenog broja bolesnika i kirurška intervencija – kaže.
Japan kaska za Europom
Dakle, Japan ipak u nečem kasni za nama, što im je u ovom slučaju, paradoksalno gledano, dobra vijest. Dobra, velimo, jer imaju na raspolaganju već uočeni europski model koji će se, nadamo se, moći primijeniti i u njihovom slučaju. U splitskom KBC-u, kaže predstojnica Klinike, prate sve informacije, idu u korak s medicinskim zbivanjima na lokalnoj i svjetskoj razini. I sami svojim rezultatima sudjeluju u kreiranju baze podataka.
- Uvijek ističemo, ključno je prepoznati infekciju, postaviti pravu dijagnozu i na vrijeme adekvatno liječiti. Nema razloga za paniku, uz odgovarajuću terapiju, komplikacije koje vode do teških oblika bolesti su iznimno rijetke. One su češće kod osoba koje su eventualno imale određene ozljede, oštećenja kože, operativne zahvate, kod onih sa oslabljenim imunitetom, starije životne dobi, kod bolesnika sa šećernom bolesti... Naš zdravstveni sustav je uz porast učestalosti invazivnih streptokoknih infekcija alarmiran, čim je u Europi primijećen nepovoljan trend. U ovoj godini se brojke streptokoknih infekcija u europskim zemljama uglavnom vraćaju na predpandemijske. Nadamo se kako će situaciju u Japanu pokazati sličan trend i da neće biti nekih iznenađenja u tom smislu. Smatram da nema razloga za paniku kod naših sugrađana – veli doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....