Od rata – onog u kojemu su Hrvati izvojevali neovisnost – prošlo je tri i pol desetljeća.
U tom je periodu Hrvatska prošla kroz niz kriza: privatizacijskih, tranzicijskih, ekonomskih, na koncu i demografskih. Iza rešetaka je završio premijer. Kolabirao je "Agrokor". Iz Ine je ukradena milijarda kuna. A prema posljednjem popisu stanovništva broj građana Hrvatske pao je ispod četiri milijuna. Najveći pad zabilježen je među hrvatskim Srbima.
Hrvatska je 2021. imala 900 tisuća stanovnika manje nego 1991. godine. A polovicu toga broja čine hrvatski građani srpske nacionalnosti.
Ovih je dana predstavljena knjiga demografkinje dr. Sanje Klempić Bogadi "Zajednica zaslužuje budućnost – Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj" u izdanju Srpskog narodnog vijeća i Instituta za istraživanje migracija u kojemu se detaljno raščlanjuju razlozi toga pada. Stanovništvo nepovratno stari, veliki broj mladih se iseljava, a oni koji ostaju često se – da bi izbjegli probleme – asimiliraju.
Ili svoj nacionalni identitet prikrivaju.
Istovremeno, sociolozi bilježe jedan zanimljiv trend. Hrvatski građani već neko vrijeme Srbe više ne gledaju kao manjinu koje se najviše pribojavaju.
Riječ je, ističe dr. Sanja Klempić Bogadi, o istraživanju Centra za mirovne studije provedenom s ciljem da utvrdi koji su stavovi punoljetnih hrvatskih stanovnika prema strancima i odabranim kategorijama manjinskih društvenih skupina u hrvatskome društvu.
– Od nacionalnih manjina bili su navedeni Srbi, Bošnjaci i Romi. Istraživanje je pokazalo da se bilježi pad straha ispitanika od 2013. do 2017. godine, a potom stagnacija u istraživanju provedenom 2024. vezano za Srbe u Hrvatskoj. Autori ovog istraživanja zaključuju da Srbi prestaju biti manjina prema kojoj hrvatski građani osjećaju najveći animozitet, odbojnost i strah, kao što je bilo aktualno u poslijeratno doba – ističe dr. Sanja Klempić Bogadi.
Sada su Arapi dobili minus
Istraživači navode da 2024. najveći udio ispitanika u Hrvatskoj ima negativne stavove prema Arapima i muslimanima.
– U Hrvatskoj je, slično kao i brojnim europskim zemljama, trenutno najveći strah od osoba islamske vjeroispovijesti. To možemo povezati s velikim brojem stranih radnika koji posljednjih godina dolaze u Hrvatsku iz geografski udaljenijih područja, te je u zadnje vrijeme prisutan porast predrasuda i ksenofobije prema njima – ocjenjuje dr. Sanja Klempić Bogadi.
Istraživanje "Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?" provela je agencija Ipsos na nacionalno reprezentativnom uzorku od 978 građana Hrvatske, a sociolozi Sara Lalić iz Centra za mirovne studije i Drago Župarić Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu rezultate su sistematizirali i usporedili s onim dobivenima u ranije provedenim istraživanjima.
– Radi se o istraživanju koje smo proveli treći put. Počeli smo s njim 2013. godine, drugi ciklus smo radili 2017., a 2024. treći. Naša ideja je bila da vidimo stavove koje opća populacija u RH ima o određenim manjinskim skupinama, s tim da je naglasak našeg istraživanja najviše vezan uz migrantsku populaciju, odnosno izbjeglice i druge kategorije migranata, sada i strane radnike. U jednom dijelu smo ispitivali i stavove o nekim konkretnim manjinskim skupinama koje žive u hrvatskom društvu – pojašnjava u izjavi za Spektar Sara Lalić.
Pritom su tražili odgovor na pitanje vide li ljudi iz opće populacije te skupine kao direktnu prijetnju za sigurnost građana i njihove imovine, i vide li ih kao indirektnu prijetnju za većinsku kulturu jer joj se ne žele prilagoditi.
– Što se tiče Srba koji žive u Hrvatskoj, naše istraživanje je pokazalo da je 27 posto naših ispitanika prije 12 godina vidjelo Srbe kao prijetnju za sigurnost građana RH i njihovu imovinu. Četiri godine kasnije, 2017., bilježimo određeni pad na 22 posto građana koji ih vide kao prijetnju, a onda 2024. vidimo stagnaciju s 23 posto – pojašnjava Sara Lalić.
Što se tiče druge dimenzije vezane uz indirektnu prijetnju, ona je općenito za sve skupine veća nego direktna prijetnja.
– Tako je 2013. 36 posto ispitanika reklo da Srbe smatraju prijetnjom jer se ne žele prilagoditi većinskoj hrvatskoj kulturi, 2017. i ovdje je došlo do pada na 28 posto, a 2024. zabilježena je neka vrsta stagnacije, odnosno blagog povećanja, gdje Srbe kao kulturnu prijetnju vidi 31 posto naših ispitanika iz opće populacije – navodi Sara Lalić.
U Lici i Baniji Srbi su privaćeni
Pri čemu ova sociologinja naglašava da su Srbi u Hrvatskoj jedina od 18 skupina iz istraživanja za koju nije zabilježeno povećanje broja ljudi koji ih vidi kao prijetnju.
– To je pozitivan podatak, no s druge strane kad vidimo da je to negdje između jedne trećine i jedne četvrtine opće populacije u Hrvatskoj, možemo reći da trideset godina nakon rata i dalje postoje postotci kojima ne možemo biti zadovoljni – ističe ova aktivistkinja iz Centra za mirovne studije. Demografske grupe u općoj populaciji koje Srbe u Hrvatskoj manje vide kao prijetnju su ispitanici sa završenom višom školom i fakultetom, iz Like i Banije, Hrvatskog primorja i Istre, ispitanici koji sebe vide lijevo na političkom spektru i koji glasaju za lijeve političke opcije, te oni koji su agnostici, ateisti ili su pravoslavne vjeroispovijesti. Više negativnih stavova imaju ispitanici iz sjeverne Hrvatske, glasači desnih stranaka, u prvom redu Domovinskog pokreta, ali i HDZ-a, te oni koji su završili srednju školu.
– U Dalmaciji nisu toliko izraženi negativni stavovi o Srbima iz Hrvatske, ali jesu o nekim drugim skupinama. Zanimljivo je i da su za migrante u nekim dimenzijama veću zatvorenost pokazali ispitanici iz Zagreba – ističe Sara Lalić.
I pritom naglašava jednu važnu stvar.
– U Hrvatskoj 30 godina nakon rata još uvijek postoje politički akteri koji potenciraju mržnju prema srpskoj manjini, imamo i političke aktere kojima je to praktički najvažniji aspekt programa, a koji su sada na vlasti. Govorim naravno o DP-u. U tom kontekstu ne možemo biti zadovoljni, ali ni iznenađeni rezultatima istraživanja – zaključuje Sara Lalić.
Strah je manji, no između Hrvata i Srba daleko od toga da teče med i mlijeko. Pučka pravobraniteljica još uvijek na godišnjoj razini prima čitav niz prijava vezanih uz diskriminaciju pripadnika srpske nacionalne manjine.
– Srbi u Hrvatskoj su predugo nakon rata bili prisutni u javnosti samo kao neprijatelji, dok se njihov pozitivan doprinos hrvatskom društvu i potrebe kao zajednice ignorirao. Proces popravljanja te slike u javnosti, nažalost, ide sporo, a mlađe generacije u Hrvatskoj zbog smanjenja broja Srba će imati sve manje iskustvo prijateljstva i braka s osobama srpske nacionalnosti – ističe u izjavi za Spektar novi predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević. Priznaje da ga rezultati istraživanja previše ne tješe.
– Navedeno istraživanje je zapravo pokazalo da su stavovi ispitanika u odnosu na Srbe kada se uspoređuju istraživanja iz 2017. i 2024. ostala ista. Takav rezultat me ne tješi. Može se reći prema istraživanju da smo na pozitivnoj nuli, a više bih volio da je došlo do mjerljivog smanjenja odbojnosti, animoziteta i straha prema Srbima. Tako da bi bio preuranjen zaključak da se stigmatizacija i njene posljedice bliže svom kraju. Iskustvo uči da se pomaci u dobrom smjeru u međuetničkim odnosima dugo grade, a lako naruše. Zajednički život nema alternativu stoga trebamo raditi na razumijevanju i prihvaćanju razlika koje su male. To je prvenstveno zadatak politike – zaključuje Milošević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....