Domaći peradari su u panici. Otkako su ukrajinski investitori najavili izgradnju ogromne peradarske farme na Banovini, proizvođači piletine i jaja zabrinuti su za svoju sudbinu. Riječ je o investiciji vrijednoj 570 milijuna eura koju realiziraju dvojica bogatih Ukrajinaca, odnosno njihove tvrtke, a trebala bi zapošljavati 2500 radnika, dok bi se sam projekt realizirao na području Grada Petrinje te općina Lekenik, Martinska Ves, Sunja i Topusko.
I dok neki ističu kako je to najveće ulaganje u hrvatsku poljoprivredu u novijoj povijesti, domaći peradari vjeruju da će nova megafarma dokrajčiti ono malo što je ostalo od domaćeg peradarstva nakon koronakrize i rusko - ukrajinskog rata koji je poremetio tržišne tokove, poglavito cijenu stočne hrane.
Do sada su se više puta obraćali hrvatskim institucijama i resornom Ministarstvu poljoprivrede da bi na kraju hrvatski peradari zatražili pomoć EU parlamenta i Europske komisije u zaštiti od velikih ukrajinskih investicija u hrvatski peradarski sektor.
Tako je Hrvatska poljoprivredna komora uputila pismo svim zastupnicima u EU parlamentu u kojem od njih traži pomoć u zaštiti od megainvesticija dviju ukrajinskih tvrtki koje imaju namjeru ulagati u peradarski sektor u Hrvatskoj, čime se prijeti ugrožavanju domaće male proizvodnje.
- Pišem vam kao predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, zastupajući interese mladih proizvođača peradi u Hrvatskoj koji su duboko zabrinuti zbog mogućeg utjecaja dviju predloženih megafarmi financiranih stranim kapitalom. Samo u Hrvatskoj ovi projekti megafarmi ugrožavaju opstanak i egzistenciju 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, napisao je u dramatičnom apelu EU zastupnicima predsjednik Odbora za peradarstvo HPK Dražen Čurila.
Treba nam održiva poljoprivreda
- HPK je pomno pratio nedavno parlamentarno saslušanje koje je potvrdilo imenovanje povjerenika za poljoprivredu Christophe Hansena pri čemu dijelimo viziju obnove i napretka održive obiteljske poljoprivrede u Europi, poljoprivrede koja ne samo da oblikuje i revitalizira ruralna područja, već također unaprjeđuje gospodarsko i društveno tkivo naših sela i njeguje demokratski život u ovim regijama, stoji u pismu koje potpisuje predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.
Iz HPK-a ističu, kako je nažalost, realnost na terenu za hrvatske proizvođače peradi drugačija. Planirane ukrajinske megafarme imaju za cilj učetverostručiti hrvatsku proizvodnju peradi kroz centralizirani i vertikalno integrirani model, a taj pristup obuhvaća sve od proizvodnje jaja do proizvodnje stočne hrane, klanja, prerade i distribucije, uz osiguravanje smještaja za strane radnike.
- Zabrinuti smo da bi se za ova dva predložena projekta mogla uzeti u obzir značajna javna financiranja, potencijalno iz ključnih izvora kao što su kohezijski fond, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Europsko udruženje peradarskog sektora (AVEC) je također izrazilo svoju zabrinutost u pismu predsjednici Ursuli von der Leyen u vezi s ovim pitanjem, no do danas nije primljen nikakav odgovor, ističu u HPK-u.
- Dopuštanje takvog modela narušilo bi tržišno natjecanje na europskom tržištu i bilo u suprotnosti s ciljem EU ugovora o poticanju skladnog teritorijalnog razvoja. Spremni smo pružiti dodatne informacije ili uvide ako ih zatrebate, jer vjerujemo da su ulozi strahovito visoki. Zato vas molimo da razmotrite naš apel i poduzmete mjere protiv potencijalnog financiranja ovih megafarmi. Računamo na vašu predanost održavanju vrijednosti održive i obiteljski orijentirane poljoprivrede u Europi, navodi se u apelu.
Od čega konkretno strahuju hrvatski peradari, je li riječ o pukom stopiranju stranih ulaganja i investicija ili su pak njihovi strahovi za vlastitu budućnost realni i opravdani?
Poljoprivredni analitičari s kojima smo razgovarali smatraju da domaći peradarski sektor itekako ima razloga za brigu.
Mali smo, mali
Naše postojeće farme su puno manje od ovih kakve se planiraju graditi na Banovini što iziskuje veće troškove proizvodnje, poglavito energije i stočne hrane. Jednostavno neće moći parirati na tržištu proizvodima s megafarmi što će vrlo brzo dovesti do gašenja domaće proizvodnje u ovakvom obliku, pojašnjavaju nam poljoprivredni stručnjaci.
Megafarme ukrajinskih poduzetnika, prema njihovim procjenama uzrokovale bi kolaps domaćeg peradarstva, veći nego ptičja gripa i to ne samo u Hrvatskoj već i Sloveniji i Austriji.
Hrvatska je nekada imala dostatnu godišnju proizvodnju jaja za svoje potrebe (700 do 800 milijuna komada). Meso peradi među najskupljim je, posebno su skupi pileći i pureći fileti, koji su posljednjih mjeseci nešto jeftiniji, ali ni približno cijenama prije poremećaja na tržištu uzrokovanog rusko-ukrajinskim sukobom.
Zbog propasti brojnih farmi trenutačna domaća proizvodnja jaja i piletine daleko je ispod realnih potreba hrvatskih građana pa upravo u tome svoju poslovnu šansu vide ukrajinski investitor tvrtka Premium Chicken Company, čiji je direktor Oleksiy Shevchenko u HRT-ovoj emisiji Plodovi zemlje najavio proizvodnju 150 tisuća tona piletine godišnje što je čak za duplo više od ukupne godišnje hrvatske proizvodnje, pa hrvatski peradari odnosno oni koji su uspjeli sačuvati proizvodnju nemirno spavaju iščekujući reakcije iz Bruxellesa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....