Poduzetnicima u pekarstvu dobit je lani skočila pet milijuna eura, s 53 milijuna na 58 milijuna eura. U prošloj godini njih 944 tako je dobit povećalo 9,8 posto u odnosu na godinu ranije, što je, reklo bi se na prvu loptu, rezultat za kucnuti o drvo, dok bi neki komentirali da povećanje dobiti i nije čudno s obzirom na poskupljenja. Kod tih poduzetnika koji su svoje prihode lani povećali 9,5 posto na milijardu eura, radi 15.289 zaposlenih, kojima je plaća rasla po većoj stopi od rasta dobiti i prihoda i to za 16,3 posto.
Prije nego što bi neki političar uskočio s floskulom da je to pokazatelj da se samo kuka i plače, a ustvari se ima i može, vrijedi informacija da im je prosječna plaća porasla s preklanjskih prosječnih 760 eura na lanjskih 883 eura, što je bilo za 24,6 posto manje od prosječne plaće zaposlenih kod svih poduzetnika u prošloj godini od 1171 euro. Zaposleni kod svih poduzetnika ne mogu baš skakati od sreće jer je prosječna lanjska plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila 1318 eura, što uključuje radnike kod poduzetnika, ali i javni sektor kojem je iznosila 1657 eura.
Prema podacima koje je objavila Financijska agencija (Fina), ne mogu svi u proizvodnji kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača kucnuti o drvo zbog rasta zarade jer neki bilježe velike skokove dobiti, neki pak bilježe gubitke, a nekima je znatno opala dobit pa ima županija s padom dobiti od 71 posto u odnosu na preklani. Tomu je dijelom tako jer im je 2023. godina bila itekako uspješna te su ostvarivali visoke stope rasta dobiti. Jer, u 2022. dobit je u pekarskoj industriji iznosila samo 10,5 milijuna eura da bi godinu dana kasnije uzletjela na 53 milijuna eura.
Cijene kruha
U 2022. je pekarska industrija u pet županija završila s gubitkom, a među njima su bili i zagrebački pekari. To nisu ponovili iduće dvije godine. U 2022. prosječne su cijene kruha povećane 26 posto, godinu dana kasnije 18 posto, a lani 2,5 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Najveću zaradu prošle je godine imao najveći poduzetnik u proizvodnji kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača - zagrebačka "Mlinar pekarska industrija" - u kojoj vlastiti kruh zarađuje 2030 ljudi, koji su tako ispekli 163,70 milijuna eura prihoda, 15 posto više nego pretprošle godine i lanjsku neto dobit od devet milijuna eura. Ta je dobit narasla u odnosu na preklanjsku 72 posto. Fina je objavila da je prosječna plaća zaposlenih u "Mlinaru" iznosila 1059 eura.
Na listi 10 najuspješnijih po lanjskoj zaradi drugo mjesto pripada još jednoj zagrebačkoj tvrtki "Pekari Dubravica", koja je imala 5,6 milijuna eura dobiti, dok je treće mjesto zauzeo "Bobis" iz Solina s 3,8 milijuna eura dobiti. Uz tu tvrtku, među 10 s najvećom dobiti je još samo jedna dalmatinska - splitska "Babić pekara" s 1,46 milijuna eura dobiti. U "Bobisu" je lani radilo 689 ljudi, njih 11,13 posto više nego godine ranije te su ostvarili 35,6 milijuna eura prihoda, koji su povećani 16,37 posto, ali je dobit porasla manje, za pet posto. "Babić pekara" ima 452 radnika, a lani je uprihodila 22,5 milijuna eura i ostvarila neto dobit od 1,46 milijuna eura, što je smanjenje od 24,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Top 10 poduzetnika u pekarstvu po dobiti ostvarilo je gotovo 36 milijuna eura dobiti, što je 56 posto kompletne dobiti, navode iz Fine.
Zarada rasla i 745 posto
Od svih poduzetnika u proizvodnji kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, njih 72 posto ili 677 lani je poslovalo s dobiti od 64 milijuna eura, što je bilo 13 posto više nego pretprošle godine, a broj poduzetnika koji su godinu završili u plusu jednak je preklanjskom. Za 33 posto porastao je broj gubitaša u pekarstvu, na njih 267 koji su lani poslovali s gubitkom od 5,9 milijuna eura, dok su godinu ranije imali 62 posto manji minus ili 3,7 milijuna eura. Kad se s dobiti pekarstva oduzmu gubici, dobije se konsolidirani financijski rezultatj od 58 milijuna eura dobiti za cijelu branšu.
Prema neto dobiti, na prvom su mjestu poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu s dobiti od 23 milijuna eura, slijede ih poduzetnici Splitsko-dalmatinske s 8,2 milijuna eura dobiti i Varaždinske županije sa 6,9 milijuna eura. Dok je dobit zagrebačkih pekara rasla 54 posto, njihovi kolege iz Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su prošle godine milijun eura ili 11 posto manju dobit nego pretprošle godine kada su bilježili 9,3 milijuna eura dobiti. U tome nisu usamljeni jer su pekari u još devet županija imali znatan pad dobiti, a najveći su imali u Istarskoj županiji, gdje se s preklanjskih 1,89 milijuna eura zarada srušila na 555.000 eura ili gotovo 71 posto.
Među dalmatinskim pekarima samo su Zadrani pojačali dobit, i to sedam posto, na 3,1 milijuna eura. Pekarskoj industriji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dobit je pala 40,9 posto, na milijun eura, a u Šibensko-kninskoj za 33,8 posto, na 201.000 eura. Ruku na srce, nije lako ponoviti rezultate iz 2023. kada je, primjerice, dobit u pekarskoj industriji Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na godinu ranije porasla 745 posto ili s 1,1 milijun eura na 9,3 milijuna, u Zadarskoj s 1,39 milijuna skočila je 121 posto, na tri milijuna eura, dok je istovremeno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji skočila s 517.000 na 1,7 milijuna eura, a pekari Šibensko-kninske županije su iz gubitka od 253.000 eura pretprošlu godinu završili u plusu od 553.000 eura...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....