Hrvatska posljednjih godina svjedoči snažnom usponu poduzetnika iz Bosne i Hercegovine. Bilo da su Hercegovci, državljani BiH ili potomci obitelji s bosanskim korijenima, oni dokazuju da granice postoje samo na papiru. Njihove kompanije zapošljavaju tisuće ljudi, oblikuju gospodarstvo od Dalmacije do Zagreba, od Slavonije do Istre.
Od automobilske inovacije do luksuznog turizma, od prehrambene industrije do građevinskih firmi – priče ovih ljudi svjedoče o snazi, viziji i upornosti premda su neki projekti kontroverzni i kao takvi izazivaju veliku pažnju javnosti.
Inovacije i upornost
Najpoznatiji među njima je Mate Rimac, inovator iz Livna koji je svijetu predstavio električne hiperautomobile. Njegova Rimac Automobili, kasnije transformirana u Rimac Grupu, postala je većinski vlasnik Bugattija, a Rimac se nametnuo kao ključna figura u globalnoj automobilskoj industriji.
Među njima je i Dubravko Grgić iz Ljubuškog. Njegova Agram Grupa, uključujući Euroherc i Adriatic osiguranje, posluje diljem Hrvatske – od Zagreba i Splita do Zadra i Šibenika. Dok Rimac osvaja svjetsko tržište, Grgić pokazuje kako Hercegovci uspješno grade stabilne i profitabilne sustave u financijskom sektoru, učvršćujući svoj utjecaj na nacionalnoj razini.
Petar Ćorluka iz Gruda vlasnik je nadaleko poznatog brenda Violeta, a njegovi projekti u Dalmaciji uključuju hotele u Baškoj Vodi i Makarskoj. Planira i luksuzni “hobit” kamp, zelene, luksuzne i samoodržive zemunice koje idu prema sve popularnijem glamping turizmu.
Odmah iza njih nalazi se Feal, kompanija Marija Čolaka. Feal je lider u proizvodnji aluminijskih profila za graditeljstvo i industriju, a sve više ulaže i u energetske projekte. Nedavno su otvorili tvornicu aluminija u Karlovcu, čime su ostvarili snažan iskorak prema Europskoj uniji. Međutim protiv najavljene izgradnje hotela u Makarskoj pobunila se lokalna zajednica što pokazuje da veliki projekti ponekad izazivaju kontroverze i sukob interesa s prostornim planovima i običajima.
Turizmom se bavi i Tihomir Brajković iz Kiseljaka koji gradi luksuzne vile u Dubrovniku.
Svjetlan Stanić iz Kreševa i njegova Stanić Grupa postali su lider u distribuciji bezalkoholnih pića u regiji, preuzimajući brendove Juicy, Sola i Zala.
Nova razina turizma
Među poduzetnicima je i Miro Musa iz Širokog Brijega, čije su najnovije akvizicije privukle pažnju medija i tržišta. Musa je suvlasnik firme Ataco i vlasnik splitskog hotela Briig, a početkom 2025. preuzeo je Ikador Luxury Boutique Hotel & Spa kod Opatije. Hotel Ikador, otvoren 2019., prema dostupnim podacima, ima devet soba, sedam luksuznih suiteova i predsjednički apartman u penthouseu, s panoramskom terasom, restoranom s mediteranskom kuhinjom i spa-centrom.
Musa u Hrvatskoj posluje kroz više firmi - osim turizma, bavi se izgradnjom i obnovljivim izvorima energije. Preuzimanjem Ikadora Musa nadograđuje svoj portfelj u turističkom sektoru, ali i potvrđuje trend da se hercegovački kapital ulaže u projekte i luksuzne objekte koji cijelu godinu mogu ostvarivati prihod.
Među BiH poduzetnicima koji su ostavili dubok trag u gospodarstvu je nažalost sada pokojni Mirko Grbešić, rođen u Širokom Brijegu. Njegovo ime itekako je poznato u hrvatskom poslovnom svijetu - kao osnivač Mepasa, Grbešić je svoje poslovno carstvo gradio sustavno i strateški, prelazeći granice Bosne i Hercegovine i šireći djelovanje u Hrvatsku.
Mepas Grupa danas zapošljava više tisuća ljudi i posluje u nizu sektora – od trgovine i distribucije do prehrambene industrije, nekretnina i energetike. U BiH je Grbešić bio sinonim za stabilnost i razvoj domaćeg kapitala, a u Hrvatskoj je napravio velike poslovne poteze kupnjom Saponije, Koestlina, Kandita i Brodomerkura. Nakon njegove smrti 2021. godine, poslovnanje Mepas grupe preuzela je njegova obitelj.
Slavonski gigant s bosanskim korijenima
Kada se govori o hrvatskim poduzetnicima s korijenima iz BiH, nezaobilazan je Marko Pipunić, osnivač Žito Grupe iz Osijeka. Iako rođen u Đakovu, Pipunićeva obitelj vuče podrijetlo iz Bosne.
Žito Grupa danas je najveći agroindustrijski sustav u Slavoniji – s više od 2.000 zaposlenih, obuhvaća poljoprivredu, prehrambenu industriju, trgovinu i energetiku. Pipunić je godinama ulagao u razvoj lokalne proizvodnje i izvoz, pokazujući da domaći kapital može opstati i u teškim vremenima. Danas je u vlasništvu Žito Grupa i Priora, specijalne bolnice za plastičnu, estetsku i rekonstruktivnu kirurgiju te urologiju, oftalmologiju, ortopediju.
Širenje poslovanja kroz hotelijerstvo, zdravstvo i prehrambene proizvode simbol je novog vala i suradnje slavonsko-bosanskog i hercegovačkog kapitala koji povezuje hrvatski gospodarski prostor u jednu cjelinu.
Zajednička nit koja povezuje sve ove poduzetnike jest činjenica da, iako su izgradili golema poslovna carstva u Hrvatskoj, nisu napustili svoj rodni kraj.
U Hercegovini i Bosni i dalje su prisutni kroz brojne tvrtke, fondacije, proizvodne pogone i humanitarne projekte.
Mepas Grupa i danas zapošljava stotine ljudi u Širokom Brijegu, Violeta ima sjedište i proizvodnju u Grudama, dok Rimac ulaže u mlade inženjere iz Livna i Mostara. Stanić Grupa širi svoje distribucijske mreže u BiH, a Musa kroz Ataco i partnerske projekte povezuje obalu i unutrašnjost regije.
Poduzetnička Hercegovina
U kontekstu biznismena s hercegovačkim korijenima ne treba zaboraviti ni poduzetničke projekte i firme koji su niknuli upravo u srcu Hercegovine, gdje se i dan danas razvijaju.
Široki Brijeg, Ljubuški, Grude, Mostar i Čitluk danas su središta brojnih inovativnih inicijativa: od tehnoloških start-upova i energetskih investicija, preko vinarija i prehrambene industrije, do turističkih i građevinskih projekata koji privlače domaći i strani kapital. Hercegovina se tako više ne promatra samo kao prostor iz kojeg se odlazi, nego kao poduzetničko čvorište koje stvara, investira i privlači natrag svoje ljude.
U Grudama, gospodarskom središtu zapadne Hercegovine, dominira Violeta, u sklopu koje se nedavno otvorila i tvornica kartonske ambalaže, a u tijeku su dvije nove velike investicije – trgovački centar i hotel, te nova tvornica higijenskih proizvoda. Sve to dolazi nakon što je poduzetnik Petar Ćorluka revitalizirao tvornicu Lasta Čapljina, čime je oživio jednu od najpoznatijih hercegovačkih prehrambenih marki. No, Grude nisu samo „Violeta-grad“. U istom mjestu djeluje i Grafotisak, u vlasništvu braće Marka i Nikole Vranješa i jedan od vodećih tiskarskih pogona u jugoistočnoj Europi sa 146,6 milijuna konvertibilnih maraka prihoda i 16,1 milijun KM-a dobiti.
Posušje – nova energetska i industrijska snaga
Samo nekoliko kilometara dalje od granice s Hrvatskom, Posušje se nametnulo kao novo gospodarsko središte zapadne Hercegovine.
Najveća tvrtka je Lager, u vlasništvu Milenka Bašića, koja je prošle godine ostvarila 282 milijuna KM-a prihoda i 83 milijuna KM-a dobiti.
Grupacija Lager već godinama predvodi regionalno tržište građevinskih strojeva i rudarske opreme, te je zastupnik svjetskih brendova poput Liebherra i Hyundai Constructiona. U posljednjih nekoliko godina Lager je snažno zakoračio u energetski sektor – od vjetroelektrana do solarnih parkova – potvrđujući transformaciju Hercegovine u centar modernih tehnologija i obnovljivih izvora energije. Odmah iza Lagera nalazi se Miviko, tvrtka osnovana 2008. godine, specijalizirana za proizvodnju električnih kabela. U vlasništvu Damira Vicana, kompanija je ostvarila 206,9 milijuna KM-a prihoda i 16,8 milijuna dobiti, te upravo najavila otvaranje novog proizvodnog pogona kojim će dodatno ojačati svoju poziciju regionalnog lidera.
U istom gradu djeluje i Planet, distributer robe široke potrošnje, sa 152 milijuna KM-a prihoda i 14 milijuna KM-a dobiti, u vlasništvu Krasnodara Petrovića.
Još jedan hercegovački uspjeh je Vokel, tvrtka Radice Lončara, koja zapošljava stotine ljudi u sektorima vodoinstalacija, keramike, parketa i klimatizacije. Sa 113 milijuna KM-a prihoda i 12 milijuna KM-a dobiti, Vokel je postao sinonim stabilnog rasta i pouzdanosti.
Široki – hercegovački gospodarski centar
Ako je Posušje novo ime hercegovačke industrije, Široki Brijeg je njezino srce.
Grad je dom TT Kabela, tvrtke u vlasništvu obitelji Kožul, koja je prošle godine ostvarila 357 milijuna KM-a prihoda i 17,5 milijuna KM-a dobiti.
Od prve proizvodne linije 2008. godine do izvoza na tržišta Afrike, Bliskog istoka i Sjeverne Amerike, TT Kabeli postali su vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Europi. Nakon smrti osnivača Josipa Kožula, posao uspješno vodi njegova obitelj.
Odmah iza njih nalazi se Feal, kompanija Marija Čolaka, s 215 milijuna KM-a prihoda i 28,5 milijuna KM-a dobiti. Feal je lider u proizvodnji aluminijskih profila za graditeljstvo i industriju, a sve više ulaže i u energetske projekte.
U trgovini i distribuciji ističe se MCI Miljenka Crnjca, sa 184 milijuna KM-a prihoda i 11 milijuna KM-a dobiti, dok u maloprodaji dominiraju Lukas TP i Nameks, obje u vlasništvu obitelji Nakić.
Lukas TP bilježi 166 milijuna KM-a prihoda, a Nameks, vodeći lanac supermarketa u Hercegovini, ostvaruje 148 milijuna KM-a i nastavlja širenje diljem regije.
Na kraju, tu je i Bernina, tvrtka Ivana Hrkaća, specijalizirana za uvoz i distribuciju voća i povrća, koja je prvi put premašila 100 milijuna KM-a prihoda.
Hercegovina već odavno nije samo sinonim za kamen i vinograde – danas je to prostor impresivnih tvornica, snažnih brendova i poduzetnika koji mijenjaju gospodarsku kartu čitave regije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....