I opet nam, po tko zna koji put, mažu oči. Prodaju maglu... Ma što je ovo nego predstava za javnost?!
Bila sam dan prije Stare godine u svojoj OTP banci zbog otvaranja besplatnog računa. Službenica mi je rekla: "U biti, nemate ništa besplatno od usluga koje ste do sada koristili." Imala sam, uz tekući, žiroračun i prepaid karticu. Da je, u biti, bez naknade samo uplata i isplata novca. Nema ni internet bankarstva.
Rekoh joj da nemam aplikaciju, da imam token.
Kaže: "Nećete to imati besplatno." Pa, čovječe, što onda imam?!
A kad sam je pitala čemu onda silne najave o besplatnom računu, slegnula je ramenima i kazala: "Eto..."
Što će žena? Nije do nje... Država najavi i ovo i ono, a banka vodi svoju politiku. Samo sam joj rekla: "Doviđenja" – opisuje nam Splićanka Marija B. svoj posjet banci radi otvaranja računa s paketom besplatnih usluga, od kojega je vrlo brzo odustala.
Od 1. siječnja, naime, svi koji to žele mogu imati račun s paketom besplatnih usluga u banci zahvaljujući stupanju na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada. Posljednjih mjeseci hvalili su se njime i Vlada i Ministarstvo financija skupa s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), a onda je, ako je suditi po reakcijama građana, koji su prvog radnog dana 2026. požurili u banke radi otvaranja besplatnog računa, uslijedio fijasko.
Brojni su – čuvši u poslovnicama što će dobiti, a što gube otvaranjem računa bez naknada – odustali. I odlazili ogorčeni, s osjećajem obmane, prezirući same sebe što su gubili dragocjeno vrijeme na čekanje u redu za ništa.
Prema Hrvatskoj narodnoj banci, "prebacivanjem računa za plaćanje i pristup osnovnom računu kreditne institucije trebaju potrošačima, na njihov zahtjev, omogućiti korištenje paketa besplatnih usluga koji je vezan za jedan račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, poput plaće i mirovine, od 1. siječnja 2026. neovisno o tome što potrošač može imati više računa za plaćanje na koje prima redovna primanja". Ipak, prije odlaska u banku radi otvaranja besplatnog računa valja se dobro educirati, jer nije sve onako kako se na prvu čini...
Da je zakonska regulativa manjkava, a cijela priča aljkava, svjedoče i bijesne reakcije građana. Ponajprije onih starijih, umirovljenika, koji su, ako žele otvoriti besplatan račun, prisiljeni dolaziti u banke u kolicima i na štakama, pa dementni, bolesni i slabo pokretni ispunjavati obrasce (isto se ne može napraviti putem interneta) usprkos činjenici što su nekom dali punomoć za raspolaganje po računu i korištenje gotovine s tog računa.
APSURDNA ISKUSTVA
Na šalterima vas uvjeravaju da odustanete
Salve komentara ljutitih građana objavljene su na društvenim mrežama. Brojni koji su uoči vikenda radi otvaranja besplatnog računa u 2026. pohodili banke svjedoče o apsurdnim situacijama.
"Mjesto radnje: Rijeka, PBZ poslovnica Riva. Vrijeme radnje: 2. siječnja 2026. Nakon 40 minuta čekanja zbog osobne bankarice koja se klijentu i kolegici žalila što je danas na poslu, moj broj se ukazao na šalteru. ‘Došla sam podnijeti zahtjev za besplatan račun.‘ ‘Mislite na besplatni paket‘, uzvraća pura pametnica sa šaltera. ‘Nudimo vam opciju mobilne aplikacije po cijeni od 1,59 eura mjesečno ili besplatno digitalno bankarstvo.‘ ‘Želim sve besplatne usluge. Recite mi kako ste zamislili da plaćam račune koristeći digitalno bankarstvo?‘ ‘Aaa, ovaj, za to vam treba token, samo tokeni se više ne proizvode.‘ ‘I koje je rješenje?‘ ‘Pa zadržite mobilnu aplikaciju.‘ Zahvalila sam se na neznanju i napustila poslovnicu", napisala je jedna Riječanka.
Zagrepčanka je, pak, bila u Raiffeisen banci, čekala sat vremena, dvoje ljudi je bilo ispred nje.
"Namjerno usporeno rade, samo jedan šalter radi za otvaranje besplatnog računa, dok na ostala dva nikoga nije bilo. Tko je ušao i pitao informacije o računu, gospođa je šturo odgovarala i navodila ljude da ostane sve po starom. Tako je troje ljudi uvjerila da ništa ne diraju."
"Došla sam u PBZ banku, imam umirovljenički račun i želim taj besplatan paket. Bankarica kaže: ‘Može samo Standard paket, ali imate internet bankarstvo, a to nije besplatno, stoji 1,99 eura.‘ Znači ništa, porez na budale. Sad su mi veće naknade za transakcije nego prije", nevela je jedna umirovljenica.
Uz to banke, požalili su se građani, u ovom tipu usluge automatski ukidaju trenutni ugovoreni minus, koji se odmah mora podmiriti u cijelosti, a nema više ni plaćanja na rate. U jednoj od banaka im traže da otvaranjem besplatnog računa moraju zatvoriti postojeći (iako HNB tvrdi drukčije), u drugoj, pak, isti ne žele otvoriti klijentima s neredovitim primanja poput sezonskih radnika i slobodnih umjetnika.
Građane osobito ljuti i činjenica što su se banke očito dogovorile kako će kao besplatnu opciju ponuditi samo internetsko, ali ne i mobilno bankarstvo. Zakonom im je, u eri digitalizacije, ostavljena mogućnost "ili-ili", pa su, u maniri kartela, izabrale internetsko jer ga klijenti manje koriste.
Slobodna interpretacija
Da se bankama daje mogućnost slobodne interpretacije nove zakonske regulative, upozoravalo se još prošlog ljeta, tijekom rasprava i donošenja izmjena i dopuna zakona koji regulira besplatne usluge na bankovnom računu. Oporba je tražila da besplatne usluge budu dostupne automatski, a ne tek po zahtjevu potrošača.
– Vlada je to odbila, a da je prihvatila, ne bismo imali gužve u bankama i građanima bi besplatne usluge bile dostupnije. Tražila sam i da u paketu besplatnih usluga bude internetsko ili mobilno bankarstvo po izboru potrošača, a ne banke. Tvrdila sam da će banke, a to se upravo događa, u paketu besplatnih usluga nuditi ono što građani/potrošači zapravo ne koriste i tako zapravo onemogućiti korištenje besplatnih usluga/računa. Vlada je i taj amandman odbila – podsjetila je Marija Lugarić, saborska zastupnica iz redova SDP-a, pa je sada zanima koliko će zapravo građana, kada je ovakav zakon došao u primjenu, koristiti račun na koji primaju plaću ili mirovinu s besplatnim uslugama.
– Džaba nama besplatni račun ako ga ne možemo koristiti – istaknula je Lugarić.
Milivoj Špika, predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno i bivši saborski zastupnik, ocjenjuje kako su banke opet u plusu u odnosu na vlast – besplatan račun u bankama, prema njegovu mišljenju, politička je podvala građanima.
– Od 1. siječnja građanima je, barem formalno, omogućeno pravo na besplatan bankovni račun. Tako barem tvrdi Vlada. Međutim, već prvi dan primjene "reforme" otkriva duboku apsurdnost sustava.
Da bi potrošač ostvario navedeno pravo, mora osobno doći u banku, dakle ne virtualno, ne putem opunomoćenika, nego fizički doći, dopuzati, biti donesen, kako god. Punomoći, pa čak i one potpune i neograničene, u ovom slučaju ne vrijede. Ako ste nepokretni, bolesni ili institucionalizirani, onda je očito da vaše pravo prestaje tamo gdje počinje zdrav razum – kaže Špika.
Cirkuska predstava
– Ako ili kada vlasnik računa nekako ipak uspije doći do banke, ulazi u novi krug pakla. Slijedi niz trikova, prikrivenih ucjena i administrativnih prepreka kojima banke sustavno pokušavaju demotivirati građane ili ih potpuno onemogućiti u korištenju zakonom zajamčenih besplatnih usluga – dodaje Špika, karakterizirajući primjenu zakona toliko kaotičnom da "cijeli proces sve više nalikuje cirkuskoj predstavi, s bankama u ulozi dresera, a građanima u ulozi poslušnih životinjica".
– Koliko je situacija izvan svake pameti, najbolje pokazuje činjenica da se osobni dolazak traži i od nepokretnih osoba, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računom u njihovo ime.
NA PAPIRU
Što je sve besplatno?
Paket besplatnih usluga uključuje: usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje, usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca, usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža, usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.
Paradoksalno je da se poslovanje sa šalterima i bankomatima ("osim internetskoga ili mobilnog bankarstva, banka mora omogućiti potrošaču iniciranje i upravljanje platnim transakcijama i u prostorijama banke") navodi u paketu besplatnih usluga dok banke istodobno zatvaraju sve više svojih poslovnica i smanjuju broj bankomata, zahvaljujući čemu usluga postaje nedostupnija.
U Ministarstvu financija u isto vrijeme, stavljajući poseban naglasak na zaštitu interesa umirovljenika i osjetljivih skupina, ističu kako umirovljenici imaju mogućnost i podizanja gotovog novca s računa za plaćanje i na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun bez plaćanja naknade.
Posebno je cinično što iste te banke bez ikakvih problema odobravaju kredite uz samo nekoliko klikova, bez osobnog dolaska, bez razgovora i bez stvarnog uvida u okolnosti korisnika. Kada je u pitanju zarada, digitalizacija je savršena.
Kada je u pitanju pravo građana, osobni dolazak postaje sveta krava. Razlog je jednostavan, milijuni računa, čak i s malim naknadama, bankama donose ogromne, zapravo ekstra prihode. Zato u provedbi zakona djeluju vrlo koordinirano, gotovo kartelski – smatra Špika.
– Nakon što je bankama omogućeno da prodajom nenaplaćenih potraživanja kroz porezne olakšice dodatno zarađuju zajedno s lihvarskim agencijama, nema sumnje da će i operacija tzv. besplatnih računa završiti isključivo u njihovu korist. U Hrvatskoj se gotovo ništa ne događa pošteno, pravedno i transparentno ako je u korist "malog čovjeka" – zaključio je Milivoj Špika.
HNB-ovi podaci kazuju kako prosječni mjesečni iznos koji banke naplaćuju za vođenje računa iznosi 2 eura i 4 centa. Zahvaljujući toj naknadi banke su u prvih devet mjeseci prošle godine zaradile gotovo 75 milijuna eura, a taj iznos ne uključuje plaćene kamate na minuse, korištenje kreditnih kartica i druge usluge. Lani su od svih provizija i naknada uprihodile gotovo 273 milijuna eura.
APSURDNA ISKUSTVA
Na šalterima vas uvjeravaju da odustanete
Salve komentara ljutitih građana objavljene su na društvenim mrežama. Brojni koji su uoči vikenda radi otvaranja besplatnog računa u 2026. pohodili banke svjedoče o apsurdnim situacijama.
"Mjesto radnje: Rijeka, PBZ poslovnica Riva. Vrijeme radnje: 2. siječnja 2026. Nakon 40 minuta čekanja zbog osobne bankarice koja se klijentu i kolegici žalila što je danas na poslu, moj broj se ukazao na šalteru. ‘Došla sam podnijeti zahtjev za besplatan račun.‘ ‘Mislite na besplatni paket‘, uzvraća pura pametnica sa šaltera. ‘Nudimo vam opciju mobilne aplikacije po cijeni od 1,59 eura mjesečno ili besplatno digitalno bankarstvo.‘ ‘Želim sve besplatne usluge. Recite mi kako ste zamislili da plaćam račune koristeći digitalno bankarstvo?‘ ‘Aaa, ovaj, za to vam treba token, samo tokeni se više ne proizvode.‘ ‘I koje je rješenje?‘ ‘Pa zadržite mobilnu aplikaciju.‘ Zahvalila sam se na neznanju i napustila poslovnicu", napisala je jedna Riječanka.
Zagrepčanka je, pak, bila u Raiffeisen banci, čekala sat vremena, dvoje ljudi je bilo ispred nje.
"Namjerno usporeno rade, samo jedan šalter radi za otvaranje besplatnog računa, dok na ostala dva nikoga nije bilo. Tko je ušao i pitao informacije o računu, gospođa je šturo odgovarala i navodila ljude da ostane sve po starom. Tako je troje ljudi uvjerila da ništa ne diraju."
"Došla sam u PBZ banku, imam umirovljenički račun i želim taj besplatan paket. Bankarica kaže: ‘Može samo Standard paket, ali imate internet bankarstvo, a to nije besplatno, stoji 1,99 eura.‘ Znači ništa, porez na budale. Sad su mi veće naknade za transakcije nego prije", nevela je jedna umirovljenica.
Kako je u Njemačkoj, Poljskoj...?
KAKO JE U INOZEMSTVU
Vani je većina usluga besplatna
"Sve je napravljeno tako da sami odustanete od otvaranja besplatnog računa", dojam je brojnih građana koji su pohrlili u banke ne bi li izbjegli plaćanja nepotrebnih naknada i trošili vlastiti novac na ono što brojni drugi stanovnici EU-a odavno imaju priliku izbjeći.
"Imam otvoren račun u Santander banci u Poljskoj. Većina banaka ne uzima proviziju za mnoge stvari kao u Hrvatskoj. Primjerice, za internet bankarstvo 0, za bilo kakvo plaćanje 0, za vođenje računa 0, za podizanje gotovine 0, za kartice 0, za mobilno bankarstvo 0. Znači, većina stvari je besplatna.
Pretpostavljam da bahatost banki potencira HNB i naša vladajuća struktura. Zašto su kod nas banke kao zlatno tele, teško je objasniti", napisao je jedan od komentatora na društvenim mrežama, spominjući američku banku koja djeluje kao podružnica u stopostotnom vlasništvu španjolske Santander grupe.
Drugi je podsjetio kako je, primjerice, u Engleskoj besplatan račun u banci sa svim uslugama, bez obzira na visinu iznosa primanja, dostupan već više od 30 godina.
U Njemačkoj je, recimo, za otvaranje besplatnog računa potrebna samo osobna iskaznica ili putovnica i prijava adrese (iako neke digitalne banke poput N26 dopuštaju otvaranje i prije službene prijave ako imate EU dokumente), te pametni telefon za potvrdu identiteta putem videopoziva ili aplikacije.
Pravila od 1. siječnja 2027.
VLADINA NOVA PRAVILA
S bankama maksimalno obzirno
Od 1. siječnja 2027. banka je dužna potrošaču omogućiti da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga.
U HNB-u su naveli kako će od 1. siječnja sljedeće godine kreditna institucija biti dužna potrošaču – koji pripada osjetljivoj skupini, a kojemu vodi osnovni račun – omogućiti da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s osnovnog računa na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u RH koja nije kreditna institucija u kojoj taj ima osnovni račun.
NA PAPIRU
Što je sve besplatno?
Paket besplatnih usluga uključuje: usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje, usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca, usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža, usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.
Paradoksalno je da se poslovanje sa šalterima i bankomatima ("osim internetskoga ili mobilnog bankarstva, banka mora omogućiti potrošaču iniciranje i upravljanje platnim transakcijama i u prostorijama banke") navodi u paketu besplatnih usluga dok banke istodobno zatvaraju sve više svojih poslovnica i smanjuju broj bankomata, zahvaljujući čemu usluga postaje nedostupnija.
U Ministarstvu financija u isto vrijeme, stavljajući poseban naglasak na zaštitu interesa umirovljenika i osjetljivih skupina, ističu kako umirovljenici imaju mogućnost i podizanja gotovog novca s računa za plaćanje i na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun bez plaćanja naknade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....