Istrošili ste se za smještaj svog studenta u Zagrebu? Otvorite oči, oslobađaju se mjesta u domovima, evo što se ‘valja‘

Bez studentskog doma u Hrvatskoj ostane godišnje 5000 kandidata, samo u Zagrebu 3000. A cijene privatnog smještaja divljaju

Dok su cijene podstanarskih stanova u Zagrebu otišle u nebo čak i u predgrađima metropole, pa ćete u oglasima pronaći da se najam garsonijere od 30 "kvadrata" na zabačenim lokacijama penje i do 700 eura mjesečno, onaj relativno pristupačan smještaj i po deseterostruko nižoj cijeni – u studentskom domu – za mnoge studente ostaje nedostižan san.

Vidljivo je to ovih dana kada su završili i žalbeni rokovi na natječaje za subvencionirano stanovanje u studentskim domovima diljem zemlje. U posljednjih pet godina na razini cijele Hrvatske, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), svake godine bez smještaja u domu, a zbog popunjenosti kapaciteta, ostane između 5000 i 6000 kandidata koji su se javili na natječaj.

Samo prošle 2024./2025. akademske godine u 24 studentska doma u našim sveučilišnim gradovima mjesto je pronašlo ukupno 14.060 studenata, a "izvisilo" je njih 5121 koji su konkurirali za taj smještaj. I još jedan podatak – u Hrvatskoj niti deset posto studentske populacije (9,5 posto, prema podacima za proteklu akademsku godinu) živi u studentskim domovima tijekom studija, dok je europski prosjek dvostruko veći – oko 20 posto.

Zagreb je najveći sveučilišni grad, u koji pristižu studenti iz cijele zemlje, ali i inozemstva. Upravo ovdje je i polovica ukupnih smještajnih kapaciteta u studentskim domovima, njih oko 7500. Međutim, to je dostatno tek za desetak posto zagrebačkih studenata. Tragedija priče o studentskom domskom smještaju u Zagrebu još je poraznija ako se zna da više od pola stoljeća ovdje nije izgrađen niti jedan jedini novi studentski dom ni studentsko naselje, osim što su, doduše, proširivani kapaciteti nekih postojećih domova ("Sava", "Šara"). Nove su domove i kampuse, odnosno studentska naselja, u modernoj Hrvatskoj dobivali i Split i Rijeka i Osijek i Zadar, modernizirali su ili nove domove gradili i brojni manji gradovi, dok je u Zagrebu, recimo, priča o „hrvatskom Harvardu“ – kampusu s novim studentskim domom na zagrebačkom Borongaju – od 2007. godine, kada je plasirana, do danas ostala "u povojima".

U Hrvatskoj manje od deset posto studentske populacije živi u domovima, u Europi dvostruko više

Jakov Prkić/Cropix

"Javljaju se i oni koji ne ispunjavaju uvjete"

Ukratko, bilanca pokazuje da je od pet studentskih domova u Zagrebu, koji su izgrađeni još u vrijeme socijalizma, danas funkcionalno njih četiri – studentska naselja „Stjepan Radić“ (popularna „Sava“), SN „Cvjetno naselje“, SN „Ante Starčević“ („Šara“) i SN „Lašćina“. Nekadašnja zgrada na šest katova na Trgu žrtava fašizma, u kojoj su bili smješteni studentski dom „Ivan Meštrović“ (bivši „Moša Pijade“) te studentska poliklinika, u sudskom je sporu 2010. godine vraćena HAZU-u, zbog čega je tristotinjak studenata ostalo bez krova nad glavom. Zgrada, praktički u centru grada, od tada do danas nije stavljena u funkciju, u derutnom je stanju, a glavni tajnik HAZU-a Dario Vretenar nedavno je priznao da "akademici" nemaju sredstava za njezinu obnovu.

Kako bilo, nakon što su u kolovozu objavljeni privremeni rezultati natječaja za subvencionirani smještaj u zagrebačkim studentskim domovima u novoj 2025./2026. akademskoj godini te nakon toga proveden žalbeni rok i spuštena bodovna granica, ukupno je svoj krevet u nekome od domova u Zagrebu uspjelo rezervirati 6880 redovnih studenata. Preostali broj mjesta, kako objašnjava Mario Župan, ravnatelj zagrebačkog Studentskog centra, namijenjen je studentima međunarodne razmjene (300 mjesta) te kvoti koja je u domeni Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (310 mjesta, uglavnom za Hrvate izvan RH, sportaše, olimpijce itd.).

Budući da se na natječaj za subvencionirani smještaj javilo 9756 kandidata, proizlazi da ove godine u Zagrebu oko 3000 kandidata koji su se javili na natječaj nije uspjelo doći do mjesta u studentskom domu.

- Svake godine na natječaj se javi oko deset tisuća kandidata, ali neki od njih i ne zadovoljavaju uvjete. Na primjer, kandidati moraju ostvariti minimalno 40 ECTS bodova po prethodnim godinama studija, a u 4. godini minimalno 18. Mnogi od njih ne zadovoljavaju ni taj minimalni uvjet, a ipak se javljaju na natječaj, valjda po sistemu „ako prođe, prođe“ – doznajemo od ravnatelja Župana, s kojim smo porazgovarali i o svim prethodno pobrojanim problemima sa studentskim smještajem u Zagrebu, metropoli u kojoj studira najviše studenata u Hrvatskoj.

Mario Župan, ravnatelj Studentskog centra u Zagrebu

Darko Tomaš/Cropix

Ima nade i tijekom godine

Najprije nekoliko informacija. Iako Studentski centar (SC) u Zagrebu natječaj za smještaj u domove za sljedeću akademsku godinu raspisuje obično u terminu od kraja lipnja do nešto iza sredine srpnja, a prve rezultate objavi sredinom kolovoza, nakon čega slijede rokovi za prigovore i objava konačnih rezultata i rang-ljestvica u rujnu – dobra je vijest da kandidati koji u cijelom tom procesu nisu "upali" u dom ne trebaju gubiti nadu.

- Studenti koji su ostvarili pravo na smještaj u studentski dom u novoj akademskoj godini dužni su se useliti do 22. rujna. No, važno je znati da mi kontinuirano spuštamo bodovnu granicu za smještaj u dom, jer se već nakon početka nove akademske godine može dogoditi da netko tko je ostvario pravo na smještaj ne uspije upisati novu godinu studija i izgubi pravo na dom pa se oslobodi određeni broj mjesta. Iza Nove godine bodovnu granicu spuštamo na jedan bod, jer do tada određeni broj studenata koji je živio u domu ili diplomira ili ode na studentsku razmjenu ili odustane od studija, pa također dođemo do slobodnih kapaciteta. Međutim, velik dio kandidata već je do tada pronašao privatni smještaj – prepričava ravnatelj Mario Župan, dodajući da u ožujku i travnju iduće godine do mjesta u domu na taj način ipak dođe dvjestotinjak studenata, koji su, naravno, konkurirali na natječaj za dom u toj akademskoj godini.

Također, treba podsjetiti na to da će u Zagrebu iduće godine 700 studenata koji su konkurirali, ali nisu uspjeli dobiti studentski dom, moći biti smješteno u učeničkim domovima. Uz to, za 1000 studenata u Zagrebu koji nisu na natječaju uspjeli dobiti dom država će sufinancirati smještaj kod privatnog stanodavca u iznosu od 60 eura mjesečno. Naravno, sva ta prava imaju studenti u većini ostalih sveučilišnih gradova, a kvote utvrđuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Za mnoge roditelje i studente taj je iznos više nego simboličan i kap u moru troškova u privatnom smještaju pa se redovito traži njegovo povećanje.

Kampus Borongaj još "u povojima"?

Svjesni smo, kaže ravnatelj Župan, da kapaciteti studentskih domova, kao najpovoljnije vrste smještaja za studente i njihove roditelje, nisu dostatni u obimu kojim bi se pokrile potrebe. Pitamo ga i u kojoj je fazi izgradnja novog kampusa Borongaj, odnosno realizacija projekta u punom obimu, s najavljenih najmanje tri nova paviljona studentskog doma, od kojih bi svaki trebao imati 450 kreveta?

- SC nije vlasnik tog zemljišta, nego Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Postoji dobra volja i na Sveučilištu i na državnoj razini, postoji idejni projekt, projektna dokumentacija, ali sve to treba uskladiti i s drugim dokumentima, primjerice GUP-om Grada Zagreba. To bi svakako trebao biti strateški projekt Vlade RH. Trudimo se, ali mi kao SC ne možemo ništa graditi. Ono što jest u našoj domeni je obnova SN „Lašćina“, koji je već u prilično derutnom stanju, kao i dogradnja jednog paviljona SN „Ante Starčević“ s novih 400 mjesta – najavljuje ravnatelj zagrebačkog SC-a Mario Župan.

Naposljetku treba reći i da se studenti nerijetko žale na kriterije i uvjete za dobivanje studentskog doma. No treba i dodati da su oni regulirani na razini cijele države Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje, koje donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, i isti su za sve, natjecali se za dom u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Varaždinu ili Požegi.

Prema uvjetima iz pravilnika, kojih je pregršt i teško mogu stati u jedan tekst, mjesto u studentskom domu može se dobiti izravno ili na temelju bodovanja i rang-lista. Pravo na izravan smještaj ostvaruje se, recimo, prema kriteriju izvrsnosti, to jest takvo pravo ostvaruju studenti kojima mjesečni prihodi kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelaze po članu kućanstva iznos od 100 posto proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom (ove godine 441,44 eura). Ali, uz to – ako je riječ o brucošima – trebaju imati prosjek ocjena 5,0 tijekom svih godina srednjoškolskog obrazovanja, a ako je riječ o studentima viših godina studija, pravo na izravan upis u dom ostvaruju oni koji imaju prosjek ocjena studija najmanje 4,5 i minimalno 55 ECTS bodova u tekućoj akademskoj godini.

Do izravnog upisa mogu i djeca poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili pripadnika HVO-a, kao i djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida i pripadnika HVO-a čiji mjesečni prihodi u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelaze po članu kućanstva iznos od 60 posto proračunske osnovice. Ali, za njih također postoji uvjet - ako je riječ o studentima viših godina studija, tada moraju ostvariti prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja. Ako su brucoši, tijekom srednjoškolskog obrazovanja trebali su ostvariti prosjek od najmanje 4,0 tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Jednaka pravila vrijede za studente čiji su roditelji nastradali u ratu kao civili.

Izravno pravo na dom ostvaruju i studenti kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata, studenti čiji su roditelji razvedeni (uključujući i djecu iz izvanbračnih zajednica), a preminuo je onaj kome su bili sudski dodijeljeni ili s kojim su živjeli, studenti koji imaju status osobe koja je pod skrbništvom, studenti s invaliditetom prve grupe itd.

U Zagrebu nije izgrađen nijedan novi studentski dom ili naselje još od socijalizma, za razliku od drugih hrvatskih gradova

Tonći Plazibat/Cropix

Bodovi na uspjeh, natjecanja, socio-ekonomski status...

Prema rezultatima natječaja u Zagrebu, takvih je osoba s izravnim pravom na smještaj u dom bilo ukupno 922. Preostalih 5958 koji su dobili dom to su uspjeli pomoću ostvarenih bodova, a raspon tih bodova bio je između 3716 i 1305. Bodove kandidati dobivaju na ime brojnih stavki, a najviše nosi prosjek ocjena. Na primjer, osoba koja ostvari prosjek ocjena tijekom studija ili prethodnog školovanja koji je jednak prosjeku ocjena svih studenata s njegova fakulteta koji su se javili na ovaj natječaj (na primjer, prosjek ocjena studenata zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji su se javili na natječaj za dom bio je 3,783) mogu dobiti i 1000 bodova.

Bodove nosi i uspjeh na studiju i minimalno 55 ECTS bodova (ovisno o godini studija, između 100 i 300 bodova), nagrade za osvojeno neko od prva tri mjesta na državnim (300 bodova) i međunarodnim (400 bodova) natjecanjima tijekom srednjoškolskog obrazovanja (za kandidate brucoše), kao i Rektorova (300 bodova) i dekanova (200 bodova) nagrada tijekom studija – ali se u tim slučajevima bodovi uzimaju u obzir samo prema jednoj osnovi. Dodatne bodove za brucoše nose i izvrsni rezultati na državnoj maturi, a pravo na dodatnih 200 bodova imate i ako studirate neko od prvih deset deficitarnih zanimanja na državnoj razini (npr. medicinu, farmaciju, matematiku, fiziku, računarstvo, logopediju, strojarstvo, itd.).

Uz to, bodovi se dodjeljuju na temelju socio-ekonomskog statusa, pa kandidati kojima je jedan roditelj preminuo, nestao ili nepoznat ostvaruju pravo na 600 bodova. Studentu razvedenih roditelja (uključujući i djecu iz izvanbračnih zajednica), a koji živi u kućanstvu samo s jednim roditeljem te bodove nije ostvario na osnovi prethodnog kriterija, dodjeljuje se 150 bodova. Isti broj bodova dobivate i na brata/sestru predškolske dobi ili one koji se nalaze na na redovitom školovanju, naravno pod uvjetom da inače živite u istom kućanstvu. Studentu čiji su brat ili sestra korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu ili prava na osobnu invalidninu na temelju propisa iz područja socijalne skrbi dodjeljuje se 200 bodova za svakog brata ili sestru, uz uvjet da žive u kućanstvu.

Ukupno 750 bodova može dobiti student čiji ukupni prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi 120 eura ili manje, a toliki broj bodova namijenjen je i za studenta pod međunarodnom i privremenom zaštitom. Student roditelj ima pravo na 500 bodova za svako dijete, a kriterija ima još.