"Da ste došli u luku prije pet mjeseci i došli danas, razlika bi bila kao dan i noć”, kaže nam Ivan Čermak, čija je tvrtka Delta Logistic International prije pola godine preuzela upravljanje zadarskom gospodarskom lukom u Gaženici.
U veljači ove godine mještani Bibinja digli su se na noge zbog velikih spremnika u vlasništvu tvrtke Delta terminali na području Gaženice, udaljenih oko pola kilometra od njihova novog dječjeg vrtića. Pobunu je izazvala odluka države da Čermakovoj tvrtki, bez izrade studije utjecaja na okoliš, odobri prenamjenu spremnika, čime je, uz biljna ulja, omogućeno i skladištenje dizelskog goriva.
Podsjetimo, Lučka uprava Zadar u studenome 2025. raskinula je ugovor s tvrtkom Luka Zadar d.d., koja je bila u kineskom vlasništvu, zbog neispunjavanja koncesijskih uvjeta. Na novom natječaju raspisanom početkom godine najbolju je ponudu dala tvrtka koju su zajednički osnovali trojica ratnih suboraca: generali Ivan Čermak i Ante Gotovina te brigadir Ante Kotromanović. Koncesija im je dodijeljena na maksimalno razdoblje od 30 godina, uz obvezu ulaganja 30 milijuna eura u prvih osam godina.
Sedam mjeseci poslije, u luci koju Zadrani već nazivaju generalskom, uloženo je sedam milijuna eura.
U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju u veljači ove godine Čermak je najavio da će, ako njegova tvrtka preuzme koncesiju u Gaženici, u cijelo lučko područje do kraja koncesije investirati oko 300 milijuna eura i otvoriti 3000 novih radnih mjesta. Osam mjeseci poslije ostaje pri najavljenim planovima. Do kraja godine planiraju uložiti oko 15 milijuna eura, što je polovica iznosa na koji su se obvezali koncesijskim ugovorom. Štoviše, Čermak tvrdi da će ukupna ulaganja u sljedeće dvije godine premašiti 60 milijuna eura.
Čekanje željeznice
Gospodine Čermak, kakvo ste stanje zatekli nakon odlaska kineskih koncesionara, a kakvo je u Gaženici danas?
– Stanje je danas vrlo dobro, o čemu su nedavno na televiziji govorili i član Uprave Roberto Motušić te tehnički direktor Ivica Oreb. Riječ je o ljudima koji jako dobro poznaju svoj posao, a mi smo, kao što ste mogli vidjeti, potpuno otvoreni prema javnosti.
Nakon ulaska u luku zatekli smo veliki nered. U prvih nekoliko tjedana odvezli smo više od stotinu kamiona smeća i raznovrsnog krupnog otpada. Praktički smo morali očistiti cijelo područje pod koncesijom, a istodobno podići razinu sigurnosti. Postavili smo nekoliko kilometara nove ograde, trenutačno radimo na novim ulaznim rampama te postavljamo nadzorne kamere i organiziramo čuvarske službe kako bi sve bilo u skladu sa zakonom i najvišim svjetskim standardima za trgovačke luke.
Istodobno smo započeli građevinske radove na pripremi zemljišta i izgradnji komunalne infrastrukture, uključujući vodovod, a krećemo i s uređenjem novih terminala. Prvi je na redu terminal za drvo, na platou površine 8000 četvornih metara. Podloga se trenutačno betonira i asfaltira, nakon čega će biti postavljene nadstrešnice. U završnoj fazi stižu posebne dizalice za utovar i istovar drva.
Tako će drvo iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Austrije preko Gaženice odlaziti na svjetska tržišta. U sve navedeno dosad smo uložili oko sedam milijuna eura.
Što je sljedeći korak?
– Sljedeći je korak uklanjanje starih i derutnih skladišta. Namjeravamo povećati skladišne kapacitete na području cijele luke i podići njihov standard. Postojeća skladišta ne isplati se obnavljati jer su potpuno neuvjetna, pa ćemo ih u cijelosti ukloniti. Bageri u Gaženici rade neprekidno.
Jeste li u prvih šest mjeseci proširili poslovanje i dobili nove poslovne partnere?
– Poslovanje širimo umjerenim tempom jer još nemamo željeznicu. Luka bez željezničke veze ne može prihvatiti veće količine tereta koje bi inače mogla privući. Srećom, i to se pitanje počinje rješavati. Prema posljednjim informacijama, željeznička pruga do Gaženice trebala bi biti obnovljena tijekom sljedeće godine, u sklopu rekonstrukcije pruge Zadar – Benkovac – Knin.
Nakon toga očekujemo veći interes i porast prometa različitih vrsta robe, među kojima će biti i one znatno profitabilnije od tereta kojim se danas bavimo. U međuvremenu pripremamo sve što je potrebno kako bismo spremno dočekali željeznicu i maksimalno iskoristili njezin potencijal.
Ponovit ću ono što sam vam rekao početkom godine: u Zadar smo došli ozbiljno raditi i od Gaženice stvoriti jednu od najmodernijih gospodarskih luka na Sredozemlju. To su naša želja, volja i poslovni cilj. U tom smjeru radimo od prvog dana.
U manje od pola godine investirali smo oko sedam milijuna eura. Obvezali smo se da ćemo u osam godina uložiti 30 milijuna eura, ali već u prvoj godini poslovanja planiramo dosegnuti 15 milijuna. Cijeli iznos na koji smo se obvezali koncesijskim ugovorom uložit ćemo u prve dvije godine. Međutim, tih 30 milijuna eura neće biti dovoljno za sve što luci treba, pa je realno govoriti o dvostruko većem iznosu, odnosno oko 60 milijuna eura.
Tune i Gotovina
Zvuči prilično optimistično. Je li to realno?
– Pratite nas i gledajte! Vidjet ćete da mislimo i radimo ozbiljno. Bit ćemo na ponos svima.
Kakvo je stanje s radnom snagom? Prije vašeg dolaska u Gaženicu širile su se priče o otpuštanjima i smanjenju plaća.
– Zadržali smo sve radnike koji su dosad radili u luci. Otišlo ih je samo nekoliko, a zaposlili smo i nove. Zapošljavanje je stalno aktualno s obzirom na širenje djelatnosti i druge procese koji će se ovdje odvijati.
Imamo terminale za rasute terete, naftni terminal i skladišta, a planiramo i proizvodne pogone u zaleđu luke. U tu smo svrhu naručili izradu masterplana razvoja cijelog lučkog područja. Na njemu rade naši inženjeri u suradnji s nekoliko stranih agencija. Kada bude gotov, predstavit ćemo ga javnosti. Nadamo se da će to biti u proljeće sljedeće godine.
To je prilično brzo. Što će sve obuhvatiti masterplan?
– Vidjet ćete, o tome ćemo razgovarati kada za to dođe vrijeme. Pustimo da se najprije postavi okvir. Unutar njega bit će mnogo novih radnih mjesta, i to ne samo za lučke radnike nego i za zaposlenike u proizvodnim pogonima.
Ne zaboravite da će Ante Gotovina graditi veliku tvornicu za preradu žutoperajne tune, za što već ima partnera iz Južne Amerike. Takav pogon zapošljava nekoliko stotina ljudi, pa je realno očekivati da će za nekoliko godina u svim segmentima poslovanja u luci raditi oko dvije tisuće ljudi.
Ima li još nezadovoljstva u Bibinjama? Jeste li pronašli zajednički jezik s mjestom i mještanima?
– Od početka smo govorili da smo spremni razgovarati s lokalnom zajednicom i saslušati sve primjedbe. Lokalnu zajednicu, kao i Grad Zadar, doživljavamo kao partnere.
Gledajući iz današnje perspektive, smatram da je sve što se od početka godine događalo u Bibinjama bilo nepotrebno. Mještani su se žalili na naše spremnike, odnosno na mogućnost skladištenja dizelskog goriva. Podsjetit ću još jednom da su Delta terminali uklonili stare i dotrajale spremnike koji su doista predstavljali ekološki rizik te postavili nove, modernije i sigurnije.
U drugim gradovima, poput Barcelone ili Zagreba, veliki spremnici nalaze se praktički u samom gradskom središtu, a njihovi su kapaciteti višestruko veći od naših. Naši novi spremnici tehnološki su vrlo napredni, imaju visok stupanj zaštite od mogućih incidenata i izrađeni su prema visokim standardima.
S druge strane, u našoj tvrtki radi mnogo Bibinjaca, a uvjeren sam da će ih s vremenom biti još više. I njih i njihove djece. Zbog toga ne vidim razloga za nezadovoljstvo mještana. Štoviše, pred Bibinjama je, po mom mišljenju, odlična budućnost. Kao što vam je poznato, izdana je lokacijska dozvola za projekt izmještanja željezničke pruge iz Bibinja, a uskoro bi trebala biti izdana i građevinska dozvola. Pruga koja je desetljećima presijecala mjesto tako će ga u cijelosti zaobići, a Bibinje će dobiti atraktivan prostor uz trasu bivše pruge, koji će moći iskoristiti za daljnji razvoj. Što više budemo radili u luci, Bibinje će više dobivati. Vjerujem da će svima biti bolje.
Skladišta u Bibinjama
Kinezi u zaleđu luke posjeduju zemljište površine oko 60.000 četvornih metara. Jesu li ga spremni prodati?
– To bi trebali pitati njih. Delta terminali u zaleđu luke imaju dovoljno vlastitog zemljišta, ukupno više od 300.000 četvornih metara. Vlasnici smo Sojare te nekretnina bivših tvrtki Tankerkomerc i Kepol. Sve što smo kupili, preuredili smo. U to smo uložili više od 60 milijuna eura. Kada nam danas dolaze poslovni partneri iz inozemstva, ne mogu vjerovati koliko smo modernizirali taj prostor i skladišta.
Što se trenutačno nalazi u spremnicima zbog kojih su negodovali mještani Bibinja?
– U njima smo prije skladištili biljna ulja, a sada se u njima nalazi biljno ulje koje je potrebno grijati. Zatražili smo mogućnost skladištenja dizelskog goriva kako bismo se mogli prilagoditi potrebama tržišta. Ta ulja nisu zapaljiva niti predstavljaju opasnost za okoliš, a spremnici su tehnički osposobljeni za prihvat različitih tekućih sadržaja.
Kako izgleda suradnja s vašim ratnim prijateljima, generalom Antom Gotovinom i brigadirom Antom Kotromanovićem? Vjerujete li da ćete zajednički uspješno završiti ovaj poslovni pothvat?
– Nema sumnje da će posao dobro završiti. Dugogodišnji smo prijatelji, a oni su u ovaj projekt unijeli dodatnu energiju i kvalitetu. Drago mi je što nisam sam i što se mogu osloniti na njih. Sva trojica radimo punom snagom, s ciljem da ostvarimo ono što smo zamislili za Gaženicu i Zadar. U to nemojte sumnjati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....