Na razvoju projekta "Pantheon AI", velikog podatkovnog centra u Topuskom i investicije vrijedne 50 milijardi eura, u ovom trenutku radi 200 ljudi u Hrvatskoj, SAD-u i Europi, a on će početi s radom u prvom kvartalu 2029. godine. Kazao nam je to Jako Andabak u razgovoru koji smo vodili, neposredno nakon njegova povratka iz SAD-a i Kine. Iako zvuči nestvarno, Andabak kaže da je iznos investicije i osiguranje kapitala moguće realizirati bez problema, a neće biti problem osigurati klijente, odnosno korisnike usluga podatkovnog centra Pantheon AI. Kroz razgovor smo doznali da je Andabak počeo pripremati još jedan veliki projekt vezan uz energetiku, uz, naravno, još niz projekata za koje je otprije poznato da ih priprema. O tom novom projektu nije htio puno govoriti jer, kako kaže, još nije sazrelo vrijeme za to.
Nakon pompoznog predstavljanja projekta, situacija se nekako utišala. U svibnju i početkom lipnja putovali ste u SAD, pa u Kinu. Što se događa s projektom "Pantheon AI"?
– Radi se intenzivno. U ovom trenutku na projektu je angažirano više od 200 stručnjaka različitih profila. Projekt se razvija, napreduje i ide dalje. Treba riješiti sve što projekt ove veličine, značaja, opsega i iznosa zahtijeva. Mogu reći da sve ide bez ikakvih zastoja. Radi se o ozbiljnom projektu, novom i drukčijem na našim prostorima, tako da potpuno razumijem interes javnosti.
Je li taj projekt stvarno vrijedan, odnosno je li investicija stvarno "teška" tih 50 milijardi eura, što je za hrvatske prilike gotovo nestvarna brojka?
– Da, to je okvirni izračun investicije koji na kraju možda i ne bude toliki. Možda bude i veći. Vjerojatno će investicija na kraju iznositi tih 50 milijardi eura. Radimo dugo na tom projektu, a zadnjih nekoliko mjeseci na njemu intenzivno radi više od 200 stručnjaka, uključujući i financijske stručnjake koji na stručan način rade procjenu i izračune investicije.
Zašto ste se upustili u tako veliki projekt nakon bogate i uspješne karijere poduzetnika? Zašto ste uopće ušli u turizam i zašto ste izišli iz njega?
– U turizam sam ušao jer sam volio putovati po svijetu. Puno sam naučio kroz turizam, a između ostalog i to da kao poduzetnik možete puno napredovati ako shvatite i vidite kako drugi, napredniji od vas, rade neke stvari. Proputovao sam sve kontinente i bio u više od 100 zemalja.
Uvijek sam promatrao kako drugi rade, bilo da se radilo o Europi, Americi, Aziji ili Africi, i pratio sam kako se tko razvija u određenom razdoblju. Napustio sam turizam i odlučio se za energiju jer sam, vjerojatno i zbog školovanja i prvih zaposlenja, zavolio energetiku. Konačnu odluku sam donio nakon što sam sam sebi na neki način objasnio i uvjerio se da bez energije ništa ne može funkcionirati. Pitanje je samo oblika energije. Energija je u zemlji, u drvetu, a Sunce nam šalje beskonačnu i besplatnu energiju koju možemo koristiti izravno. Također možemo koristiti i sekundarnu energiju Sunca koja utječe na morske struje, valove... Tu je i energija vjetra, toplinska i svjetlosna energija. Resursi do sada najzastupljenijih fosilnih goriva, koji su akumulirani negdje u dubini zemlje, imaju svoja ograničenja i troše se. Dio kompanija, a pogotovo one vezane uz naftu, ulaže jer ima viška novca, ali bez nekog opipljivog iskoraka u nove tehnologije.
Ovo je bitno posebno za Dalmaciju
Znači da ste se odlučili za obnovljive izvore energije?
– Energija Sunca je beskonačna i obnovljiva. Izračuni pokazuju kada bi svijet odlučio jedan posto površine Zemlje prekriti sunčanim elektranama, imao bi dovoljno energije za sve potrebe. Bilo bi je dovoljno za sve i svakoga. Ako je to točan podatak, a ne trebamo sumnjati u tu stručnu studiju, onda svijet ima ogroman potencijal, a Hrvatska još i više, za iskorištavanje bogatstva obnovljivih izvora energije. Osobno sam krenuo u tom smjeru. Takvi me projekti zanimaju.
Što je presudilo da se odlučite za razvoj projekta podatkovnog centra?
– Kada sam razgovarao s ljudima do čijeg mišljenja držim i smatram ih relevantnima, rodila se ideja da je najbolji projekt obnovljivih izvora energije onaj kod kojeg na samoj lokaciji postoji veliki potrošač. Zato se razvila ideja da uz energanu imamo i potrošača. To je način na koji se najbolje iskorištava energija iz obnovljivih izvora, a pogotovo energija Sunca.
Usporedbe radi, voće kratkog roka trajanja i dozrijevanja – ako ga previše posadite, u tom kratkom razdoblju nema tolike potrebe za njim. Dobar primjer su mandarine. Iz godine u godinu čitamo da ih je teško prodati, a ako bolje rode, da nedostaje skladišta... Problem je prodati proizvedenu robu.
Projekt "Pantheon" je sličan tome kao da smo u dolini Neretve napravili otkupnu stanicu za sve vrste i količine voća i povrća te pogon za preradu. To je situacija u kojoj nema panike oko prodaje i koja osigurava sigurnost i stabilnost onome tko uzgaja voće ili proizvodi električnu energiju. S projektom "Pantheon", Hrvatska dolazi u poziciju da svu električnu energiju iz obnovljivih izvora možemo plasirati za potrebe ovog podatkovnog centra. Dobivanje priključka u Hrvatskoj trenutačno čekaju projekti ukupne snage 5 GW. Oni čekaju realizaciju iz niza razloga.
Jedan je svakako i to što je naša administracija bila nerazrađena i neusuglašena. Tim projektima je najvažnije dobiti ugovore koji im osiguravaju dugoročnu prodaju proizvedene električne energije. Realizacija projekta "Pantheon" upravo će im to omogućiti.
Što planirate izgraditi od infrastrukture kako biste preuzeli proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora?
– Izgradit ćemo četiri dalekovoda kojima ćemo spojiti i napajati podatkovni centar. Radi se o značajno većem kapacitetu snage električne energije nego što su naše potrebe. Pogotovo je važno to što ćemo moći dovesti energiju s dalmatinskog, pa i ličkog područja. Nije zanemarivo ni to što na ovaj način osnažujemo hrvatsku energetsku mrežu napajanja, odnosno infrastrukturu. Posebno je značajno to povezivanje prema jugu Hrvatske koji, kao što je poznato, nije baš najbolje povezan. Bit ćemo povezani na četiri velike postojeće trafostanice, tako da će se tokovi energije značajno stabilizirati i bit će sigurni. Dalmacija, objektivno, ima problem vezan uz energetsku infrastrukturu.
S obzirom na nestabilnosti u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, jeste li vodili računa o sigurnosti?
– Gradimo centar s najvećom mogućom razinom sigurnosti. Obično se za ovakve centre radi sigurnost napajanja od "pet devetki" a naš će imati sedam. Upravo iz tog razloga ne idemo s dva, nego s četiri dalekovoda. Radimo s najnovijom i najsuvremenijom tehnologijom.
Jeste li dobili dozvole za te dalekovode?
– Da, usuglasili smo ih s HOPS-om. Zanimljivo je da odavno postoji projekt izgradnje dalekovoda, takozvani projekt "Dalekovod Lika". Mi ćemo upravo takav projekt revitalizirati.
Je li problem Dalmacije to što nije povezana energetskim kabelom s Italijom?
– Bit će i to napravljeno. Neće u sklopu našeg projekta, ali hoće u sklopu nekog drugog.
Hoćete reći da razvijate i taj projekt?
– Prerano je o tome govoriti, ali mogu otkriti da razvijamo još jedan ogroman energetski projekt o kojem je informirana stručna javnost. Vezan je uz akumuliranje električne energije. Mogu reći da sam radio projekte, odnosno studije reverzibilnih hidroelektrana, a imam i projekte agrosolara i solara. Imam još niz energetskih projekata iz obnovljivih izvora koji su ukupne snage 800 MW.
Odakle novac?
Kako gledate na projekte manjih podatkovnih centara u Hrvatskoj, s obzirom na to da ih ima već nekoliko?
– To je sada hit-posao. Potreba za uslugama podatkovnih centara enormno raste i logično je da ih poduzetnici razvijaju. Međutim, da biste dobili velike projekte i velike igrače, morate jako puno uložiti u infrastrukturu.
Kako mislite zatvoriti financijsku konstrukciju, jer 50 milijardi eura nije baš mali novac?
– Imam partnere u SAD-u koji su preuzeli taj dio posla. Osim njih, u projekt će biti uključeni i ostali partneri. Dakle, 13 milijardi je investicija u infrastrukturu i to ćemo moji partneri i ja osigurati. Tu su velike banke i financijske institucije. Ostatak investicije, a to se odnosi na unutrašnjost podatkovnog centra, financirat će njegovi korisnici, odnosno oni koji će unajmiti dijelove podatkovnog centra. To je takav model.
Postoji li interes i odakle će biti korisnici usluga podatkovnog centra Pantheon AI?
– Naravno, imamo već potpisane neke predugovore s klijentima iz SAD-a. Postoji interes i nekih potencijalnih europskih klijenata. Dobrodošli su i hrvatski korisnici, ali oni imaju jako male potrebe u odnosu na kapacitet podatkovnog centra.
Ima li u Europi još podatkovnih centara tolikog kapaciteta kao što će biti Pantheon?
– Naravno da ima. Jučer sam čitao da se jedan sličan i sličnog kapaciteta kao naš gradi u Francuskoj.
Bilo je napisa o problemima s otkupom zemljišta i o tome da neke obitelji ne žele prodati svoje imanje. Je li osigurano zemljište za taj projekt?
– Ne ulazim u odnose unutar bilo čije obitelji. Mogu samo reći da sam razgovarao s gospođom koja je vlasnica tog konkretnog zemljišta. Bio sam voljan kupiti tu zemlju, no ona je nije željela prodati. Rekao sam da nema nikakvog problema. Promijenili smo malo razmještaj i to je to. Njih nismo uključili i to je čitava priča što se tiče tog zemljišta. Gospođa i ja ostali smo u dobrim odnosima.
Podržava li Vlada RH taj projekt?
– Podržava, ali projekt ima veći značaj za lokalnu zajednicu. Vlada RH vidi interes jer rješavamo neke infrastrukturne probleme, a da za to ne tražimo nikakva sredstva, niti državna niti europska. Ovo je projekt poduzetnika koji će realno značajno unaprijediti gospodarsku situaciju na tom području.
Lokalna zajednica će, dakle, imati veliku korist od ovog projekta. Tamo će trajno biti zaposleno oko 1500 ljudi. To, naravno, veže puno toga i značajno utječe na razvoj tog područja. Poznato je kakvo je tamo stanje što se tiče gospodarstva.
Kako će se riješiti problem hlađenja podatkovnog centra?
– Što se tiče hlađenja, projekti se upravo rade i razrađuju. Tamo postoje obilne podzemne vode, tako da ćemo, onoliko koliko nam bude potrebno i koliko nam budu dopuštali propisi, vodu crpiti iz bunara.
Ne vežemo se na vodovodne sustave niti ćemo koristiti ljekovitu vodu zbog koje i postoje toplice, nego ćemo vodu za hlađenje crpiti iz bunara koje ćemo sami napraviti. Dobili smo vodopravne uvjete za ispitivanja koja trenutačno provodimo. Poslije ćemo isprojektirati hibridni sustav koji će biti optimalan za naše potrebe. Naravno, uz uvažavanje svih zahtjeva vezanih uz ekologiju.
Kad kreće gradnja i kada će u funkciji biti podatkovni centar Pantheon AI u Topuskom?
– Gradnja bi trebala krenuti u prvom ili početkom drugog kvartala iduće godine, a završetak je planiran za prvi kvartal 2029. godine. Intenzivno radimo na ovom projektu.
Koji je bio cilj vašeg putovanja u Kinu?
– U Kinu sam išao zbog baterijskog sustava, odnosno zbog akumuliranja električne energije. Akumulirat ćemo 8 GWh električne energije za potrebe napajanja Pantheona. To će nam osigurati dodatnu stabilnost u napajanju podatkovnog centra, ali će i značajno utjecati na stabilnost čitave mreže u Hrvatskoj.
Kako ćete održavati kompleks u okolici Topuskog?
– Umjesto da kosimo travu trimerom, imat ćemo oko 7000 ovaca. To je dobar put. Hrvatska je 1990. imala milijun ovaca, a sada je taj broj prepolovljen. Ovce su se uvijek uzgajale tamo gdje nema interesa za razvoj drugih poljoprivrednih kultura. Prošla su vremena kada je jedna obitelj imala 100 ovaca. Sada je to moguće napraviti samo tako da se uzgaja veće stado.
Koliko imate krava?
– Oko 700 krava uzgajamo na Bilogori. Uz to, upravljamo s gotovo 10.000 hektara šuma u okolici Đakova.
Je li stočarstvo isplativ posao?
– Mogu samo reći, na osnovu svog bogatog iskustva, da svaki posao kojemu se kvalitetno posvetite može i mora biti isplativ.
Rastanak s turizmom
Niste mi rekli zašto ste napustili turizam i je li to trajna odluka?
– Odlučio sam prije pet-šest godina napustiti turizam i krenuti ozbiljnije u energetiku. Uglavnom sam prodao turistički portfelj. Ostao je još hotel "Kaj", Bizovačke toplice i turistički resort u Sv. Filipu i Jakovu. Nisam operativno uključen, to drugi rade i ja puno ne smetam. Podijelio sam kćerima zaduženja i to funkcionira.
Je li lakše raditi u turizmu ili u energetici?
– Ima tu i sličnosti i razlika. Ako posao ili projekt kvalitetno postavite, onda vam je puno lakše raditi, a dok to postignete, trebate uložiti puno toga. Morate uložiti puno rada, energije, ali i znanja i novca. Ne vidim potrebu emotivno se vezati uz projekt, ali bez strasti ne ide. Emotivno – mislim u smislu da ako projekt propadne, nije propao poduzetnik i čovjek. Čovjek se, prirodno, veže uz projekt, ali nije propast ako projekt ne uspije.
Što dijeli uspješnog od neuspješnog poduzetnika?
– Svi oni koji su koncentrirani i žele raditi uspjet će prije ili kasnije. Uspjeh je najvećim dijelom vezan uz koncentraciju, usredotočenost i želju. Ne kažem da talent i odnosi u obitelji ne utječu, ali najvažnija je koncentracija i želja da projekt uspije.
Kako posluje vinarija, odnosno Stina?
– Zadovoljan sam i kvalitetom vina i poslovanjem. Ne radim ništa, osim što ih nekada obiđem. Taj segment mi vodi kći.
Kakav je vaš stil upravljanja, miješate li se drugima u posao, nadzirete li svaki detalj...?
– Sve ovisi o projektu i fazi projekta. Negdje sam koncentriran do najmanjeg detalja, uključujući i stručno-tehničke detalje, a negdje se ne miješam. Kada projekt zaživi, ja se povučem, a projekt nastavljaju voditi profesionalci. Nadziru ih kćeri.
Ima li u Hrvatskoj dovoljno kvalitetnih menadžera?
– Teško je to reći. Moje iskustvo pokazuje da ih ima dovoljno. Samo je važno imati interesantan projekt. Tada ćeš privući kvalitetne menadžere. Nakon toga je važno delegirati poslove i ne miješati se menadžeru u rad. U suprotnom oni imaju osjećaj da ih netko guši.
Imate li projekata u Bosni i Hercegovini?
– Nemam. Nešto sam pokušao raditi u okolici Livna, ali sam odustao.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....