"Problemi u zatvoru", očekivana je i česta vijest zbog profila populacije koja boravi u ustanovama takvog tipa. Po negativnom imageu godinama prednjači zatvorska ustanova u Splitu, ali bilo bi nepravedno kazati da je jedina.
Zatvorski sustav velik je i zahtjevan sektor podložan nezakonitom pogodovanju i korupciji. Za njega je u ministarstvu formalno zadužena državna tajnica Vedrana Šimundža Nikolić, bivša sutkinja iz Splita.
Raspitali smo se tko joj je bio odskočna daska za karijerni uspon u Zagrebu, započet prije devet godina, i ima li osobine potrebne za uvođenje reda u 25 zatvora i kaznionica.
Rođena je u Splitu 1968. godine gdje je pohađala osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet upisuje u Zagrebu, diplomira 1992. godine. Tijekom studija bila je predsjednica Hrvatskog Studentskog sabora, koordinacijskog tijela sva četiri Sveučilišta u RH od 1990. do 1992. godine.
Nakon diplome vraća se u Split i 1993. godine je izabrana za vježbenicu na Općinskom sudu u Splitu. Pravosudni ispit polaže 1995. godine i sljedećih godinu dana je sudski savjetnik na istom sudu. Imenovana je sutkinjom 1996. godine te je raspodijeljena na Kazneni odjel Općinskog suda u Splitu.
Radi na prvom stupnju te je kao sutkinja za mladež vodila glavne rasprave u zahtjevnim slučajevima u kojima su maloljetnici bili počinitelji kaznenih djela, te osjetljive predmete zlostavljanja djece. Paralelno s maloljetničkom referadom zadužuje i slučajeve punoljetnih počinitelja, od imovinskih nedjela do gospodarskog kriminaliteta i nasilnih kaznenih djela.
Tijekom dva desetljeća nije izbjegla nasilne ispade optuženika u sudnici zbog kojih su morali reagirati pravosudni policajci. Prilikom proglašenja jedne od presuda osuđeni kriminalac je skočio s optuženičke klupe, udario nogom o pregradu ispred sebe i krenuo prema sutkinji.
Prije negoli je došao do sudačkog stola zgrabili su ga pravosudni policajci koji su sjedili na mjestima za publiku. Optuženi je dok su ga izvodili iz sudnice uzvikivao prijetnje sutkinji i otimao se policajcima. Na istom sudu je u mandatu predsjednika Ivice Botice bila glasnogovornica suda od 2010. do 2014. godine.
Tijekom tog razdoblja je voditelj stručnih radionica za glasnogovornike u pravosuđu. Kada je Ivica Botica izabran za suca Županijskog suda u Splitu, na mjesto predsjednika suda dolazi Goran Čolak i Vedrana Šimundža Nikolić više nije glasnogovornica suda.
Tijekom rada na splitskom Općinskom sudu bila je i članica, te predsjednica izbornih povjerenstava od 1995. do 2015. godine. Povremeni je predavač na Studiju forenzike u Splitu od 2012. do 2016. godine kada odlazi u Zagreb na funkciju pomoćnice ministra Ivana Šimonovića u Ministarstvu pravosuđa.
Neupućene je možda i iznenadio njen streloviti uspon s Općinskog suda u ministarstvo. Pogotovo kada se u jednadžbu ubroji više neuspješnih prijava na natječaje za sutkinju Županijskog suda u Splitu.
No, osim zalaganja na profesionalnom planu, na kojem je uz dva desetljeća rada na prvostupanjskom odjelu suda sudjelovala na nizu stručnih radionica u organizaciji Pravosudne akademije, sutkinja Šimundža Nikolić ima punu podršku svoga supruga Dražena Nikolića.
Svestrani HDZ-ov logističar, tajnik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" Splitsko-dalmatinske županije, predsjednik temeljnog ogranka HDZ-a Mertojak, član Gradskog odbora HDZ-a Split, uvijek je karijeru svoje supruge u pravosuđu stavljao na prvo mjesto dok se on bavio privatnim poduzetništvom.
Od prvog dana njenog imenovanja na prestižnu funkciju neumorno joj je čuvao leđa i pazio da se među lokalnim stranačkim vodećim strukturama nikada ne ukorijeni zamisao o novom kandidatu iz pravosuđa na liniji sud u Splitu – ministarstvo u Zagrebu. A nije da nije bilo pokušaja.
Sljedeće godine od imenovanja Vedrane Šimundže Nikolić ministar pravosuđa je postao Dražen Bošnjaković. Bio je na dužnosti do 2020. godine, kada kormilo preuzima Ivan Malenica u novoosnovanom Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Sutkinja Šimundža ostala je pomoćnica ministra i njegova najbliža suradnica. U ožujku 2023. godine nakon sedam godina na mjestu pomoćnice ministra, rješenjem Vlade je imenovana državnom tajnicom Ministarstva pravosuđa i uprave.
Kao stručnjakinja zadužena za pitanja kaznenog prava u javnosti često komentira izmjene zakona, planirane pravosudne reforme, ali i dnevno-političke događaje.
U travnju 2021. godine je komentirala bijeg Zorana Mamića u BiH i njegov zahtjev da tamo služi zatvorsku kaznu, na koju je osuđen u Hrvatskoj.
– Ministarstvo pravosuđa je tijelo izvršne vlasti, treba pitati sud zašto Zoranu Mamiću nije oduzeta putovnica tijekom suđenja. Svatko koristi odredbe i mehanizme Zakona o kaznenom postupku, u svakom posebnom i konkretnom slučaju da procijeni okolnosti.
Potrebno je utvrditi opasnost od bijega, ponavljanja kaznenog djela ili utjecaja na svjedoke, ima više osnova koje mogu i moraju postojati. Sud odlučuje u svakom konkretnom slučaju o mjeri opreza i mogao je i imao mogućnost odlučiti i produljiti mjeru opreza do izvršnosti presude.
Neće Vlada niti će Ministarstvo pravosuđa, zbog jednog slučaja i možda procjene koja nije bila objektivno vrednovanje od strane suda, mijenjati zakon. Mi imamo mehanizme koje i dandanas možemo koristiti i sutra i jučer u zakonu – izjavila je.
Nakon najave štrajka sudaca polovicom 2023. godine solidarizirala se s bivšim kolegama predstavljajući izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
– Suci prvog stupnja nikad ne miruju, rade svakodnevno od osam ujutro do tri poslijepodne i nose predmete kući. Potom iduće jutro dolaze na novi radni dan. Stalno su u kontaktu s građanima i strankama, donose i pišu presude.
Hrvatsko pravosuđe ulaže velike napore u rješavanje sudskih predmeta, međutim, uvijek postoje određeni slučajevi koji pune novinske stranice, zbog čega se negativna percepcija širi na cijeli pravosudni sustav – kazala je.
Iste godine obavijestila je javnost kada je osmero Hrvata oslobođeno optužbe za trgovinu djecom u Zambiji.
– Čuli smo sretnu vijest da su naši državljani oslobođeni pred stranim sudom, tu vijest smo svi očekivali dugo, nadam se da je to konačna presuda i da će oni što prije, možda čak i danas, doći sa svojom djecom u Hrvatsku – kazala je u Saboru gdje je upravo predstavljala prijedlog zakona o međunarodnom privatnom pravu prema kojemu će se ubuduće hrvatskim sudovima dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece.
U prosincu 2024. godine je kao Vladina predstavnica odbila u Saboru zahtjev Kluba Možemo da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) odlučuje Vrhovni sud RH u roku osam dana od podnošenja zahtjeva za rješavanje sukoba nadležnosti.
– Svoj zahtjev saborski Klub Možemo! formalizirao je u amandman na Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a. Amandman se ne prihvaća, Republika Hrvatska ima normativno rješenje propisano kao i 13 država članica (EU) koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje.
Europska komisija je jedino ta koja u okviru predsudskog postupka može pokrenuti postupak zbog povrede prava EU-a, što u konkretnom slučaju u Hrvatskoj nije ni učinila – pojasnila je.
Te iste godine Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo ju je s 300 eura. Utvrdili su da je godinama koristila preveliki službeni stan, površine nekoliko desetaka kvadrata veće od dopuštene.
U travnju 2024. godine joj je određena novčana kazna uz opomenu jer je bila u sukobu interesa. Kada je došla u u Zagreb 2016. godine kao pomoćnica ministra imala je pravo na državni stan od 20 do 30 kvadrata, te još po 10 kvadrata za svakog člana obitelji koji stanuje s njom.
Službeno joj je početkom ožujka dodijeljen stan od 32,75 kvadrata, a u rujnu iste godine dobiva na korištenje stan od 93,69 kvadrata. Tijekom postupka pred Povjerenstvom se ispostavilo da je zapravo riječ o stanu od 70,25 kvadrata jer jedan dio u potkrovlju nije bio pogodan za stanovanje.
Povjerenstvo je utvrdilo da su od 2016. do 2018. godine s pomoćnicom ministra u službenom stanu bila prijavljena i njena djeca, dok je suprug dolazio tek povremeno jer je zbog posla bio vezan za Split. Kada su se djeca nakon završetka osnovne škole vratila u Split, ostala je sama u stanu.
U svom očitovanju povjerenstvu Vedrana Šimundža Nikolić je izjavila da je kada je postala državna tajnica zatražila manji stan, prvo usmeno pa pisanim putem. Povjerenstvo je zaključilo da je od jeseni 2016. do veljače 2022. koristila preveliki državni stan.
Iako je plaćala naknadu od 468 kuna i podmirivala troškove režija, prema propisima je imala pravo na manju nekretninu. Stoga je zaključeno kako je prekršila Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Na odluku povjerenstva Vedrana Šimundža Nikolić se žalila, ali je Visoki upravni sud u siječnju ove godine potvrdio odluku povjerenstva koja je time postala pravomoćna. Dok se rješavala njena žalba na odluku povjerenstva, za ministra pravosuđa polovicom prošle godine dolazi Damir Habijan.
Vedrana Šimundža Nikolić ostaje državnom tajnicom, ali dobiva resor zatvorskog sustava i probacije, bremenit problemima. U slučaju da joj prisjedne borba s naslijeđenim problemima, uvijek ima odstupnicu na sudu s kojeg je i došla.
Naime, Vedrana Šimundža Nikolić je jedna od zadnjih koja je ostala u dužnosničkom statusu, unatoč promjeni zakona po kojoj su svi pomoćnici ministara prešli u službenički status. Time joj je omogućeno zadržavanje sudačke dužnosti i povratak na matični sud kada god se umori od previranja u Zagrebu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....