Kamo ide zdravstveni sustav s ovakvim javno-privatnim partnerstvom, pitanje je koje se izdvaja među onima koja se postavljaju nakon afere s javnom nabavom medicinskih uređaja, u kojoj je osumnjičen i s ministarske je funkcije sletio Vili Beroš te će ga na tom mjestu zamijeniti donedavna državna tajnica Irena Hrstić.
Jesmo li, naime, već daleko odmaknuli od socijalne medicine koju je utemeljio Andrija Štampar i sve dublje upadamo u zamku liječenja koje je isključivo povezano s privatnicima koji su materijalno ovisni o bolesnicima?
Kao prvo, je li uopće poželjno da liječnici javnih bolnica rade i u privatnim ustanovama, odnosno treba li mijenjati pravilnik koji tretira takav rad? Treba li dozvoliti liječnicima zaposlenima u bolnicama da budu vlasnici privatnih ordinacija? To što formalno nisu, već su to njihovi bračni drugovi, tragikomčina je posljedica zakonske rupe. Konačno, je li točno da pretrage u privatnim ustanovama s uputnicama HZZO-a, dakle na teret javnog novca, smanjuju liste čekanja, što je bio cilj angažiranja privatnika, ili dodatno pune džepove tim istim privatnicima, a što im onda omogućava daljnje investiranje u sofisticirane medicinske uređaje, dok za te iste uređaje državi ne preostaje novca?
Opstanak ovakvog modela koji omogućava istovremeni rad liječnicima u javnim i privatnim ustanovama stvar je političke odluke i sve glasnije se neki oporbeni političari zalažu da se to potpuno odvoji jedno od drugog te da se liječnicima zaposlenim u javnim ustanovama u potpunosti onemogući rad kod privatnika. Dakle, niti u slobodno vrijeme, a kamoli za radnog vremena u bolnicama. Podsjetimo samo da je nenadana inspekcija u zagrebačkom i splitskom KBC-u, umjesto na radnom mjestu, niz liječnika zatekla na radu u privatnim klinikama. Prema popisu Ministarstva, od gotovo 9000 liječnika, njih 1492 radi i u privatnim ustanovama.
Status quo interes je privatnika
„Interes privatnika je da ostane status quo jer dobivaju gotovog, poznatog čovjeka, koji će privući pacijente da dolaze, a s druge strane, očito je da ljudi koji rade u javnom zdravstvu dio svog budžeta podižu na način da dobivaju određeni novac iz privatnih klinika”, izjavio je ovih dana Mirando Mrsić, liječnik i bivši ministar u Milanovićevoj vladi.
Godinama se upozorava na to da liječnici u bolnicama pacijentima sugeriraju bržu obradu u svojim privatnim ustanovama te da je primijećeno kako privatnicima odgovara što više indikacija za operativne zahvate radi profita. Mnogi pacijenti su doživjeli i obrnuto – najprije plate pregled kod privatnika i time zapravo kupe ulaznicu za brži nastavak liječenja, što znači preko reda, u javnoj ustanovi.
- Liste čekanja postoje i postojat će uvijek, ali vidimo da su kod nas neadekvatne po trajanju. Ipak, nikada nikome nije smjelo pasti na pamet da država privatnicima plaća preglede ljudi s liste čekanja. Ja ne mislim da je normalno i u jednom društvu da se maligne bolesti liječe u privatnoj ustanovi. To je akutni pokazatelj da su stvari otišle gdje ne trebaju - kaže nam Mišo Krstičević, saborski zastupnik SDP-a i kirurg. Zalaže se, također, da ljudi koji rade u javnom sustavu ne rade u privatnom, s tim što bi im se trebalo omogućiti da dodatni novac zarade dodatnim radom.
- Brojni kolege sada rade u privatnim ustanovama isto ono šta rade u javnim i na tome zarađuju dodatne novce, a da su adekvatno plaćeni, ne bi išli kod privatnika - smatra Krstičević. Također upozorava da država nema, a trebala bi imati, uspostavljene alate da ljude u koje ulaže kroz sustav obrazovanja zadrži u javnom zdravstvu.
- Mi imamo borbu protiv tzv. ropskih ugovora, ma dajte, molim vas! Pored toliko ulaganja u nekoga mora postojati neki vid redukcije slobode. Mi smo u situaciji da nam se kvalitetni ljudi - a zdravstvo ipak više počiva na ljudima nego na aparatima - transferiraju gdje im je lukrativnije. Politički cilj trebao bi biti da imamo jako i svima dostupno, suvereno, bazirano na znanju i sposobnostima, „up to date” javno zdravstvo, a za zdravstvo izdvajamo duplo manje po glavi stanovnika od Slovenije, tri i po puta manje od europskog prosjeka i pet puta manje od Njemačke. Nije izdvajanje za zdravstvo dovoljno samo putem doprinosa i opterećivanjem poslodavaca, moguće je iz općih poreznih prihoda kad bi se željelo - smatra Krstičević. Ističe i da se mora izjednačiti cijena bolničkih pretraga i pretraga kod privatnika.
Krstičević: Nije normalno da HZZO formira cijene prema broju pretraga!
- HZZO nama cijene formira prema broju pretraga, pa kako to može biti normalno? Za implementiranje jedne endoproteze kuka trebate potrošiti dvije tisuće eura, a HZZO vam plaća 1500! To što zdravstvo grca u dugovima samo znači da netko krivo planira! Ne možemo mi znati koliko ćemo u ovoj godini potrošiti na zdravlje ljudi - ogorčen je Krstičević. Dodaje kako za njega kao političara i liječnika ništa ne bi smjelo biti primarnije od zdravlja ljudi.
Nažalost, već desetljećima svjedočimo urušavanju zdravstvenog sustava, za koji upućeni tvrde da je izvor svake vrste korupcije te je, smatraju, nova afera samo djelić onoga što se zbiva i to nauštrb zdravlja građana. Za to vrijeme, kako pokazuju podaci, ukupni prihod privatnog zdravstvenog sektora u 2022. godini bio je 637 milijuna eura, ostvarena dobit 75,7 milijuna eura.
Pritom je porazno da 61 posto hrvatskih građana nije zadovoljno javnim zdravstvom te bi, neovisno o svojim materijalnim mogućnostima, radije išli privatniku da imaju financijske mogućnosti, pokazalo je istraživanje europarlamentarke SDP-a Romane Jerković.
- Privatnici zarađuju zato što je javno zdravstvo jadno. Profitiraju direktno i indirektno - tvrdi Ivana Kekin iz Možemo, inače predsjednička kandidatkinja te također liječnica koja godinama upozorava na probleme u zdravstvu.
- Privatnici osiguravaju gotovo monopolske ugovore, tu je Medikol najveći profiter, jer godinama jedini ima PET-CTP uređaj, a tek odnedavno i neke bolnice. Tu su bile i afere s najmom prostora u krugu bolnica. Takav model ima i Dragan Shwartz, vlasnik Specijalne bolnice Radiochirurgia, koji je inače bio državni tajnik u ministarskom mandatu Dragana Primorca. Do kraja godine ćemo njegovoj bolnici dati 22 milijuna eura za specifične postupke za onkološke bolesnike pomoću uređaja koji je on nabavio europskim novcem, a mi ga u javnim bolnicama nemamo. Liste čekanja su drugi vid kojim privatnici osiguravaju profit. Beroš je u svom mandatu to dodatno olakšao i ubrzao, što je neodgovorno jer nisu sve liste jednako važne. Pritom postavi HDZ-ovca na čelo odjela čija žena je vlasnica privatne ustanove... Pa o čemu pričamo? Vitar puše, nama puni džepove, rekla je gospođa ex Rimac. Zar nije skandalozno da ti ugledni liječnici od kojih su sada neki osumnjičeni za primanje mita predaju na fakultetima i primaju tzv. kumulativu? To znači da za rad u bolnici primaju 80 posto liječničke plaće i 80 posto fakultetske plaće. Mi govorimo o plaćama višim od plaće premijera i zato su katedre korumpirane i vlada negativna selekcija - ističe Kekin. Dodaje kako u javnom i privatnom zdravstvu rade isti ljudi, a njima je svejedno gdje će rješavati liste čekanja.
Specijalna bolnica Sveta Katarina i HZZO
- Kad bi država dozvolila da radimo prekovremeno i da nam to konkurentno i adekvatno plati, liječnicima bi bilo svejedno gdje rade.
Inače, dodatna dimenzija problema s privatiziranim zdravstvenim sustavom u koje smo debelo zagazili jest i ta da se u njemu liječi rukovodeći se profitom. Za novac će pacijenti dobiti usluge za koje je vrlo dvojbeno jesu li uopće potrebne, upozoravaju naši sugovornici. Također, Kekin napominje da su brojne specijalizacije dermatologije i to upravo zato što su lukrativne, a ne zato što su potrebnije od drugih.
Malo smo pogledali liste privatnih zdravstvenih ustanova koje je HZZO uvrstio na popis onih kod kojih pacijenti s lista čekanja mogu dobiti uslugu na tzv. crvenu uputnicu.
Na natječaju HZZO-a iz lipnja ove godine prošli su 15 privatnih i dvije javne ustanova: poliklinike Medikol i Croatia, specijalne bolnice Primamed, Sveta Katarina, Poliklinika Helena, Poliklinika prof. dr. sc. Nikša Drinković, Poliklinika medicinski centar Gorica, Poliklinika Sv. Rok MD., Poliklinika Maja i Krešimir Čavka, Poliklinika Lux, Poliklinika Kalajžić, Poliklinika Perić Spalato, Poliklinika Life, Privatna ordinacija - Dolores Ghersinich - VITALIA, Poreč, Županijska specijalna bolnica Insula Rab i Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Prošle godine sklopljeno je 317 ugovora s privatnim poliklinikama, među kojima je najviše novca dobila Klinika Magdalena - više od 19 i pol milijuna eura, zatim Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb s oko 18 milijuna eura te Poliklinika Medikol koja je dobila skoro 12 milijuna eura. Tu su još na popisu po značajnim iznosima Sveti Duh II te Poliklinika Avitum s oko tri milijuna eura.
Nedavno je predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac, suvlasnik Specijalne bolnice Sveta Katarina, izjavio da prihod njegove ustanove od HZZO-a iznosi samo 2,8 posto. Vrijednost zahvata i pretraga koje je HZZO ugovorio sa "Sv. Katarinom" za 2023. iznosila je 454.948 eura, a izvršeno je 375.985 eura, nešto manje od ugovorenoga. Kako je objavio Jutarnji list, u razdoblju od 2013. do kraja 2023. od HZZO-a je dobila 24,2 milijuna kuna, odnosno 3,585.995 eura, da bi u 2024. godini zabilježila dvostruki skok u odnosu na ranije godine. No, zarada je skočila svima!
Primjerice, Medikol je lani uprihodio 23,3 milijuna eura (+ 22,61 posto) te zaradio 4,7 milijuna eura. Ivana Rajkovića, suvlasnika Medikola, pitali smo koliki je udio u prihodima od HZZO-a u njegovim ustanovama.
Rajković: Temeljem ugovorenih usluga s HZZO-om ostvarujemo oko 60 posto ukupnih prihoda
- Temeljem ugovorenih usluga s HZZO-om ostvarujemo oko 60 posto ukupnih prihoda, a ostatak na slobodnom tržištu. Cijene za sve usluge ugovorene s HZZO-om jednake su bez obzira obavljaju li se u privatnim ili javnim zdravstvenim ustanovama. Medikol, kao dio jedinstvenog hrvatskog zdravstvenog sustava, u svojim ustanovama diljem zemlje pruža određene medicinske i zdravstvene usluge svim pacijentima osiguranicima HZZO-a pod jednakim financijskim uvjetima kao i javne zdravstvene ustanove, temeljem uputnica liječnika obiteljske medicine, te ostalim pacijentima koji pružene usluge sami plaćaju - odgovorili su nam suvlasnici Medikola, inače spomenuti Ivan Rajković i supruga Ivanka Trstenjak Rajković. Ističu da se, "iako od sto posto ukupnog zdravstvenog proračuna RH manje od tri posto otpada na plaćanje pružene medicinske usluge građanima u zdravstvenim ustanovama privatnog vlasništva, u javnosti pokušava nametnuti dojam o neopravdanom prelijevanju javnih sredstava u privatne džepove".
- Hrvatski poduzetnici u zdravstvu su neopravdano stigmatizirani zbog paušalnih ocjena o nelojalnoj konkurenciji. Poduzetnici u zdravstvu su hrvatski građani koji su u zdravstvene projekte uložili svoj novac, plaćaju poreze i doprinose iz svoje djelatnosti, doprinose rastu nacionalnog BDP-a, zapošljavaju hrvatske stručnjake i hrvatske građane, a nadasve pružaju neophodne zdravstvene usluge hrvatskim građanima pod jednakim uvjetima i po jednakim cijenama kao i javne zdravstvene ustanove - ističu.
Informirali su nas i da u Medikol Grupi imaju ukupno 310 osoba u stalnom radnom odnosu, od čega ih je 211 liječnika, medicinskih sestara, tehnologa, medicinskih tehničara i osoba drugih medicinskih zanimanja, te 99 nemedicinskog osoblja. Vanjskih suradnika, što hoće reći liječnika koji rade istovremeno i u javnim ustanovama, u Medikolu je radno angažirano njih 45.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....