Aleksandar Vučić može, a Zoran Milanović ne. Jedan je to od epiloga samita čelnika zemalja jugoistočne Europe koji su se okupili u Dubrovniku kako bi dali podršku Ukrajini. U Dubrovačkoj deklaraciji se, između ostalog, osuđuje "ničim izazvan, neopravdan i nezakonit osvajački rat" Rusije protiv Ukrajine, podržava teritorijalni integritet te zemlje unutar međunarodno priznatih granica te zaključuje da "bez slobodne i mirne Ukrajine nema slobodne i mirne Europe".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno je osobno inzistirao da na trećem po redu sastanku na vrhu Ukrajina – jugoistočna Europa ne bude prisutan Milanović. Hrvatski predsjednik, uostalom, nije nazočio ni na prethodna dva samita, niti se zbog toga nešto posebno bunio. Zelenskom je srbijanski predsjednik Vučić, sa svom svojom ekvilibristikom između Istoka i Zapada, očito prihvatljiviji sugovornik od Milanovića.
Zelenski se, naime, i prije Dubrovnika nikad nije sastao sa svojim hrvatskim kolegom Milanovićem. U posljednjih dvije i pol godine, otkako je Rusija napala Ukrajinu, s Vučićem je razgovarao nekoliko puta. Prvo u lipnju 2023. u Moldaviji, potom u kolovozu u Ateni te u listopadu iste godine u Granadi. Sada i u Dubrovniku.
Vučić balansira, a Milanović...
Zelenskom pritom očito nije bilo presudno što je Srbija uz Bjelorusiju jedina zemlja u Europi koja Rusiji nije uvela sankcije zbog agresije na njegovu državu. I što Beograd koketira i s Rusijom, i s Europskom unijom, i s Kinom. Municija koju ukrajinska vojska posredno dobiva iz srbijanskih tvornica po svemu sudeći radi dovoljnu ravnotežu. Milanović mu je puno više stao na žulj.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić ocjenjuje da je od početka ruske agresije na Ukrajinu Milanović otišao puno dalje u proruskim stavovima od Vučića.
– Vučić balansira i nastoji javnosti prikazati da nije okrenuo leđa Rusiji kada je u pitanju uvođenje sankcija. S druge strane on je od početka jasan oko teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ukrajine. Milanović je, pak, svojim izjavama, nažalost, potpuno drukčije usmjeren. Hrvatska javnost je u početku jasno shvatila razmjere stvarnog straha od toga što sa sobom donosi ruski napad na Ukrajinu. Sada joj se podvaljuju jeftine teze "maknimo se od rata, što nama treba taj rat", a zanemaruje činjenica da se u biti na istoku Europe vodi epska bitka s dalekosežnim posljedicama za čitav kontinent – kaže nam Avdagić.
Povijest netrpeljivosti Zelenskog prema Milanoviću seže još i prije ruske agresije na Kijev u veljači 2022. godine. I korijene vuče u Milanovićevoj nezajažljivoj potrebi da udara kontru premijeru Andreju Plenkoviću, i kad treba i kad ne treba. Samog Milanovića Ukrajina nikad nije pretjerano zanimala.
Ali je bio itekako svjestan da je Plenković dio svoje političke karijere u Europskom parlamentu vezao upravo uz Ukrajinu. Pa je svakom prilikom pokušavao relativizirati sve što je i kasnije, kada je Plenković postao hrvatski premijer, poduzimao u Ukrajini.
Plenkovićev odlazak u Kijev u prosincu 2021. godine, netom uoči ruske invazije na Ukrajinu, Milanović je nazvao – običnim šarlatanstvom.
– Kada bi više od 100.000 vojnika bilo na granici s Hrvatskom, predsjednik Milanović ne bi potencijalni posjet ukrajinskog premijera Zagrebu nazvao šarlatanstvom već izrazom solidarnosti i prijateljstva – uzvratio je na Twitteru Zelenski.
Ma to je Putinov blef
– Imam simpatije prema Ukrajini, a Rusiju ne mrzim – pojašnjavao je Milanović, uvjeren da je gomilanje trupa na granici obični Putinov blef. Ipak, neosporno je da je netom nakon Putinova napada hvalio Rusiju, a kritizirao Ukrajinu.
Govorio je o korumpiranoj zemlji čiji je predsjednik vodi u poraz.
– Ruska čizma tamo gdje dođe ne odlazi. Rusija je neuništiva – uvjeravao je Milanović u prvim danima invazije. Ipak, Ukrajina se pokazala žilavijom negoli je predsjednik Republike mislio, pa je uspjela zaustaviti blitzkrieg koji je planirao Kremlj. I do danas se, uz pomoć SAD-a, Velike Britanije i Europske unije bori protiv nadmoćnog protivnika. Milanović je blokirao i ideju da se u Hrvatskoj obučavaju ukrajinski časnici, a svoj potpis nije dao ni na slanje pet časnika u NATO bazu u Njemačku. Zbog takvih je stavova hrvatski predsjednik junak u Rusiji. A na crnoj listi Ukrajine.
NATO-u otvoreno prigovara što ulazi u rat, protivi se prijedlozima da Ukrajina uđe u Sjeveroatlantski savez, i zaziva kraj rata, u kojemu bi Ukrajina i Rusija postigle kompromis. Nauštrb, kako je s takvim kompromisima nažalost slučaj, Ukrajine i njezina teritorija.
Vučić je imao nešto drukčiji pristup.
Iako je u startu odbio uvesti sankcije Rusiji, on u izjavama nikada nije zajapureno "gazio" Ukrajinu. Više se ponašao kao realpolitičar, manje kao huškač. I od početka nije krio da se Srbija, prema njegovim riječima, u ovoj priči našla između "čekića i nakovnja".
On sam cijelo se vrijeme ponašao prilično pragmatično. Predsjednik je zemlje koja se 1999. našla pod zračnim udarima NATO-a i u kojoj je javnost naklonjenija ruskom narativu, a istovremeno Srbija ima izravne financijske koristi jer zarađuje na izvozu municije za potrebe ukrajinske obrane.
– Srbija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, nadamo se da će Ukrajina poštovati i teritorijalni integritet Srbije. Očigledno je da je Rusija prekršila međunarodno javno pravo napadom na Ukrajinu – ustvrdio je svojedobno Vučić. Pritom na pameti naravno ima Kosovo. Na čiju samostalnost tek treba naviknuti javno mnijenje u Srbiji.
Tek odnedavno Vučić iznosi konkretnije procjene o ratu u Ukrajini. I spominje jedan zanimljiv scenarij.
– Na kraju će mir biti na dostignutim linijama korejskog scenarija. Zato će se voditi borba za svako selo i svaki grad i to bi moglo trajati deset godina bez konkretnih rješenja – ustvrdio je koncem rujna Vučić.
Predsjednik Srbije, vodeći se vlastitom kosovskom traumom, ne propušta naglasiti da su za njega i Krim i Donbas dio Ukrajine. Milanović je pak uvjeren da "Krim više nikada neće biti ukrajinski".
Što je ekvivalent tome da je netko 1993. izjavio da Knin nikada više neće biti hrvatski. Otuda i zazor koji u Ukrajini imaju prema Milanoviću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....