Moje je mišljenje da Splitsko-dalmatinska županija ne bi ništa izgubila ako bi grad Split dobio na svojem teritoriju status županije. Split s ovlastima županije ni na koji način ne bi ugrozio razvoj županije, a vjerojatno bi sebi olakšao perspektivu razvoja. Grad Split ima administraciju i organizacijsku strukturu gradske uprave, gradskih službi i lokalnih javnih službi, te dovoljno obrazovano administrativno i tehničko osoblje da bez ikakvih problema može izvršavati sve funkcije koje mora ispunjavati jedinica regionalne samouprave. Županija ima važnu ulogu za ostale jedinice lokalne uprave, posebno za male općine, koje nemaju kapacitet da bi nosile lokalne javne službe – obrazovanje, vatrogastvo, primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb...
Prof. dr. Mirko Klarić sa splitskog Pravnog fakulteta tako nam je komentirao inicijativu da Split dobije poseban status grada i županije, poput Grada Zagreba, a što je nedavno spomenuo i Ivica Puljak, splitski gradonačelnik.
Prof. dr. Klarić kaže da u slučaju dobivanja takvog statusa ne bi bilo financijskih lomova, a sjedište županije mogao bi biti Split, ili bilo koji grad koji ima kapacitet za to, a najbolje bi bilo da je to jedan od gradova iz gradskog prstena, Kaštela, Solin i Omiš ili eventualno Trogir. Premještanjem sjedišta županije iz Splita potaknuo bi se razvoj novog sjedišta. U svijetu takva premještanja nisu nepoznanica.
Gradska središta
– Splitsko-dalmatinska županija je sama po sebi najveća hrvatska županija, ona i bez Splita ima 200.000 stanovnika. Malo koja županija, osim Zagrebačke, ima toliko stanovnika i ona ima još itekako poslova za otoke, Dalmatinsku zagoru, za nekoliko manjih, ali važnih gradskih atrakcijskih središta koja mogu biti pokretači razvoja županije. U Zagori imamo Sinj i Imotski, na obali Trogir, Kaštela, Omiš i Makarsku. Nismo takva županija da bi izdvajanje Splita onemogućilo razvoj županije. Moguće je da bi se razvoj multiplicirao kad bi Split imao vlastiti put razvoja i mogao samostalno, kao Zagreb, raspolagati vlastitim sredstvima i upravljati dinamikom svojeg razvoja, a županija svojom dinamikom – naglašava prof. dr. Klarić.
Aktualni splitski gradonačelnik rekao je da će pokrenuti inicijativu da Split dobije status županije s ciljem ubrzanja gradnje prometnica, jer Split desetljećima ne uspijeva dovršiti neke ključne prometnice, što bi mogao obaviti znatno brže da ima status županije. Osim toga, splitski je gradonačelnik izjavio da je s gradonačelnicima više jadranskih gradova, preko Udruge gradova, pokrenuo proces kojim bi od županija preuzeli upravljanje nad obalom, plažama i pomorskim dobrom.
Inicijativa o dobivanju statusa županije nije nova. Prije sedam godina bio ju je pokrenuo ondašnji gradonačelnik Ivo Baldasar, uz podršku tadašnjih gradonačelnika Osijeka i Rijeke. Njih trojica, koji su upravljali jedinim gradovima s više od 100.000 stanovnika osim Zagreba, isticali su da, za razliku od Zagreba, za svaki važniji projekt moraju tražiti odobrenje županija, a mnogo se puta dogodilo da se gradski projekti usporavaju zbog dnevnopolitičkih razloga.
Tadašnji splitski gradonačelnik isticao je da je namjera inicijative olakšavanje upravljanja prostorom i donošenja prostornih planova, što je u nadležnosti županije, čime je bitno sužena mogućnost upravljanja gradom, što vidi i u činjenici da za korištenje pomorskog dobra koncesije daje županija. Tada je bio rekao da ne vidi razloga zašto grad ne bi upravljao srednjim školama i Hitnom pomoći, kad već upravlja osnovnim školama, a Split će i dalje pružati pomoć Županiji kao i do sada, kako to čini s vatrogascima, pa vatrogasna postrojba grada Splita većinu svojih intervencija ima po županiji...
Prof. dr. Mirko Klarić kaže da je donekle na tragu ove priče bio i prethodni gradonačelnik Krstulović Opara, koji je pokušao sugerirati ministrima stvari koje su trebale ojačati poziciju Splita. U Hrvatskoj se, kako objašnjava, ciklički ponavljaju i cirkuliraju brojne i različite teme o tome što bi trebalo napraviti s lokalnom samoupravom, a najatraktivnija je regionalizacija. Nitko se pritom nije bavio problemima velikih jedinica lokalne samouprave, odnosno velikih gradova. Osim toga, prof. dr. Klarić kaže da se smatralo da će se taj problem riješiti kroz veliki integrirani model lokalne samouprave koji će eventualno uključivati reformu lokalne samouprave i regionalizaciju. Dodaje da smo već imali neke pokušaje stvaranja velikih gradova, koji su predviđeni u našem Zakonu o lokalnoj i područnoj, odnosno regionalnoj samoupravi.
Politička volja
– Objektivno, po svim kriterijima, politološkim, pravnim, sociološkim, ekonomskim i geografskim, po svim aspektima relevantnima za određivanje veličine jedinice lokalne samouprave, u Hrvatskoj, s obzirom na veličinu države, postoje samo četiri velika grada: Zagreb, Rijeka, Osijek i Split. Zagreb je svoj status riješio zakonom, a ostala tri grada su ogromna jer su jači od županija u koje su uklopljeni. Ostale županije nemaju takve gradove, ogromne regionalne centre, atrakcijska središta koji generiraju razvoj, znanost i gospodarstvo – ističe prof. Klarić.
Na naše pitanje o financiranju i eventualnim problemima u slučaju dodjele statusa županije Splitu, ovaj profesor kaže kako su svi prihodi već sada jasno definirani, i porez na dohodak je najznačajniji te pripada gradu i općini u kojoj živi porezni obveznik. Tako ljudi koji žive u Splitu financiraju Split. O koristima i prednostima statusa županije kaže da se radi o mogućnosti razvoja nekih specifičnih društvenih i drugih djelatnosti koje su sada u nadležnosti Županije.
– Jedna od najvažnijih stvari koju Split ne kontrolira, a izrazito je važna za njega zbog geografske konfiguriranosti, jest kontrola nad pomorskim pojasom. Split je s tri strane okružen morem, i kad nemate kontrolu nad svojom obalom, ne kontrolirate 15 do 20 posto površine grada. Što se prostornog planiranja tiče, a to je ovlast važnija od komunalne djelatnosti, jer njom upravljate prostorom i odlučujete gdje će biti park, a gdje gospodarska zona, a Prostorni plan Splita mora se uklopiti u Prostorni plan županije. Sa statusom županije grad bi u potpunosti samostalno kreirao svoj prostor – konstatira prof. Klarić.
O tome koliko je realno očekivati da Split dobije status županije naš sugovornik kaže da to ovisi o političkoj volji.
– Ne vidim razlog da se takvo nešto ne napravi jer ničim ne ugrožava postojeći model lokalne samouprave u Hrvatskoj. Time što će se ojačati pozicije Splita i što bi on dobio jaču jurisdikciju na svojem području, neće oslabiti pozicije županije i njezinu mogućnost da na kvalitetan način upravlja ostalim dijelom županije – veli prof. dr. Klarić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....